Odgovarajući na kritike čelnika Saveza ekoloških pokreta (ZEG) Karla Lipiča da Janšina vlada obmanjuje javnost tvrdnjom da se nuklearna elektrana, snage 1.000 megavata, može napraviti za 2 miliijarde eura i da je cijena zapravo dvostruko veća, Vizjak je u izjavi za javnost naveo da kalkulacije govore da se takva nuklearka zapravo može postaviti za 1,5 milijardi eura, dok bi za nuklearku snage 1600 megavata bilo potrebno 2,4 milijarde eura.
Isto tako, Vizjak je odbio kritike ekologa da vlada ništa ne čini na dugoročnom skladištenju već postojećeg radioaktivnog otpada i da se Europa i SAD polako odriču nuklearne energije jer je mogu zamijeniti alternativni izvori i racionalnija potrošnja.
"Slovenija na adekvatan način i sigurno zbrinjava nuklearno gorivo kojega je u državi trenutačno manje od 3.000 kubičnih metara, a skladište za srednje i niskoradioaktivni otpad biti će sagrađeno do 2013. godine", naveo je Vizjak. On dodaje da bi Slovenija gradnjom nuklearke zamijenila izvore energije koji koriste fosilna goriva i tako uštedila godišnje do preko 40 milijuna eura, koje bi morala davati kao nadoknadu za emisijske kupone prevelike emisije ugljičnog dioksida, sukladno protokolu iz Kyota.
Vizjak je ustvrdio da Slovenija trenutačno uvozi četvrtinu električne energije i da deficit postoji već dvadesetak godina, a svoje je potrebe u potpunosti zadovoljavala samo od 1999. do 2003. godine, kad nuklearka Krško nije isporučivala struju Hrvatskoj.
Nuklearna energija u Europi osigurava trećinu potrebne električne energije, a uživa potporu i u stručnoj i laičkoj javnosti, ustvrdio je Vizjak, koji kritike ekologa koje su se pojavile u zadnje vrijeme tumači utjecajem "energetskih lobija" na te udruge, koje ni same nemaju jedinstveni plan kako nadomjestiti deficit energije.
Slične kritika kao ZEG nedavno je na vladu uputila i ekološka organizacija Umanotera u kojoj djeluju akademski krugovi, zatraživši od vlade da opozove svoju razvojnu rezoluciju u njenom energetskom dijelu, jer se planira gradnja nuklearke i dodatnih termocentrala.
Prema dokumentu koji je slovenska vlada nedavno usvojila, uz sadašnju nuklearku u Krškom gradit će se novi nuklearni blok jačine 1000 megavata. Njegova gradnja počela bi 2015. godine, a bio bi završen dvije godine kasnije. Financirao bi se privatnim sredstvima i nadomjestio rastući deficit električne energije koji trenutačno u Sloveniji iznosi 400 do 500 megavata.
Vlada je u dokumentu ipak navela da je gradnja dodatnog nuklearnog bloka realna mogućnost, iako ima alternative u gradnji drugih energetskih postrojenja.
Problem je za sada i u niskoj potpori javnosti. Nedavna ispitivanja pokazala su da na 30 ispitanika, koji bi gradnju nove nuklearke podržali, dolazi njih 41 koji su protiv ulaganja u nuklearnu energiju. Vizjak je ocijenio da je za takva ispitivanja "prerano", te da se javno mišljenje oko toga može promijeniti.