Zahtjevi za energijom su sve veći, pri čemu prednjači rastući uslužni sektor gospodarstva, čija se djelatnost temelji na kvaliteti ponude, koja je pak moguća samo uz povećanu potrošnju energije, rekao je Granić.
Hrvatska zato vjerojatno neće moći izbjeći gradnju termoelektrane na ugljen i ponovno razmatranje nuklearne opcije, dodao je.
Obnovljivi izvori energije također mogu, u mjeri u kojoj je to tehnološki izvedivo, sudjelovati u podmirivanju pojačane potrošnje, ali razvoj sustava za korištenje snage vjetra, sunčeve energije i drugih obnovljivih izvora je skup, pa javnost treba znati da će uvođenje tih sustava povećati cijenu energije, smatra Granić, a njegovo mišljenje dijele i drugi stručnjaci okupljeni na skupu.
Isto tako, energetičari smatraju da domaća javnost nije dovoljno senzibilizirana za energetsku problematiku, zbog čega energetska zajednica teško ostvaruje svoje projekte, posebice gradnju novih objekata, kao što su naftovodi, LNG terminal i nove elektrane.
Na Danu energije, koji se ove godine održava pod nazivom 'Energetske perspektive do 2050. godine', sudjeluje oko 150 stručnjaka energetičara iz zemlje i inozemstva.
Na programu je niz izlaganja i diskusija, koje problematiziraju razne energetske scenarije za Hrvatsku, Europu i svijet do polovice 21. stoljeća, u ovisnosti o geopolitičkim, ekonomskim, ekološkim i kulturnim utjecajima.
Pritom dominiraju teme iz područja sigurnosti opskrbe električnom i drugim vrstama energije te se pokušava odgovoriti na pitanje kako podmiriti glad za energijom rastućih gospodarstava te gdje je mjesto Hrvatske u kontekstu energetskih planova Europske unije.