Na skupštini je tako odlučeno da se minimalna veličina tunja pri ulovu s 10 kilograma poveća na 30 kilograma, dok je na u Jadranu dozvoljen ulov ribe minimalne veličine od 8 kilograma za uzgoj u tunogojilištima.
Na godišnjoj skupštini ICCAT-a od 17. do 26. studenog više od 500 sudionika iz 60 zemalja svijeta razgovaralo je o višegodišnjem planu gospodarenja i zaštite tune s posebnim naglaskom na zaštitu tuna u mrijestu te zaštiti nedoraslih jedinki.
Prema mišljenju hrvatskih delegata, napravljen je drastičan pomak po pitanju zaštite plavnog tunja u Mediteranu i istočnom Atlantiku, ističe se u priopćenju.
ICCAT, organizacija koja je osnovana s ciljem zaštite i brige o plavom tunju, suočila se s činjenicom oslabljenog stocka plavog tunja. Kako bi spriječila daljnji negativni trend i da ne bi u skoroj budućnosti došlo do prelova, odlučeno je da se minimalna veličina tunja pri ulovu s 10 kilograma poveća na 30 kilograma, te da se zabrani lov tuna od 1. srpnja do kraja godine (smanjenje od tri mjeseca).
"Ovo su dugoročne mjere obnove stocka što je važno za Hrvatsku i hrvatsko ribarstvo. Nakon više godina upornog tumačenja na svim konferencijama ICCAT-a, hrvatska delegacija je uspjela dokazati da je Jadran specifično more u kojem veličina plavog tunja u pravilu ne prelazi 25 kilograma te da je Hrvatska zemlja koja se bavi pravim uzgojem tunja, a ne dohranjivanjem. U Hrvatskoj se ona hrani u kavezima jednu i više godina, dok nijedna druga zemlja Mediterana to ne radi", rekao je Miro Kučić, predsjednik Udruženja ribarstva i prerade ribe pri HGK i jedan od delegata.
Na ovoj sjednici je prepoznato da se uzgojem u tunogojilištima radi na povećanju biomase te je dozvoljen ulov u Jadranu ribe minimalne veličine od 8 kilograma za uzgoj u tunogojilištima što neće utjecati na smanjenje ukupnog stocka.
U protivnom kada bi se primijenila odredba o minimalnoj količini od 30 kilograma kao u ostalom dijelu Mediterana bio bi doveden u pitanje i ulov i uzgoj tunja, a konačno i opstanak hrvatskog ribarstva jer je 60 posto ukupnog bruto proizvoda u ribarstvu ulovljen i uzgojeni tunj, napominju iz HGK.
Međunarodna komisija za zaštitu atlantske tune krovna je organizacija koja uređuje pitanja izlova, gospodarenja i tržišta atlantske tune i tuni sličnih vrsta. Hrvatska je članica ove organizacije i plaća godišnje doprinose u samostalnom proračunu organizacije, te sudjeluje u nekoliko razvojnih i znanstvenih tijela komisije.