Mnoge zemlje u svijetu pokušavaju pronaći način smanjenje razine štetnih emisija koje se oslobađaju pri korištenju ugljena, najprljavijeg od svih fosilnih goriva i velikog izvora plinova odgovornih za globalno zagrijavanje. U toj utrci 'najčišća' tehnologija privući će milijarde dolara.
Francuska metalurška kompanija Eramet, američki Alcan i norveški Norsk Hydro najavili su raspisivanje natječaja za gradnju elektrane na pogon ugljena snage 400 megawata na zapadu Norveške, vrijedne 4,5 milijardi kruna (700 milijuna dolara).
Ta tvornica, koja bi trebala početi s proizvodnjom 2011., koristit će novu tehnologiju, koju je razvila norveška grupacija za čistu energiju Sargas. Ona omogućava pohranjivanje više od 95 posto emisije ugljičnog dioksida, najčešćeg među plinovima koji izazivaju efekt staklenika, te dušičnog oksida.
"Vjerujemo da smo spremni za gradnju", kazao je izvršni direktor Sargasa Henrik Fleischer. Prema njegovim riječima, sve su komponente korištene u tom procesu poznate i testirane. "Po našim procjenama, proizvodnja električne energije trebala bi stajati oko 0,3-0,35 norveške krune po kilowatsatu, uključujući troškove pohranjivanja", kazao je Fleischer.
Trošak pohranjivanja štetnih plinova povisit će osnovne troškove generiranja energije za oko 25 posto, dodao je. Ukupna će cijena, međutim, i dalje biti ispod očekivane dugoročne razine industrijskih cijena struje u Norveškoj od oko 0,4 krune po kilowatsatu.
Planirani će pogon 'zarobljavati' 2,6 milijuna tona ugljičnog dioksida godišnje. Plin će potom biti transportiran na offshore naftna ili plinska polja, gdje će se pohranjivati duboko ispod dna mora.
Jedan od nekoliko svjetskih sustava komercijalnog 'hvatanja' štetnih plinova već se nalazi u Norveškoj, u plinskom polju Sleipner, gdje se godišnje ispod morskoga dna pohranjuje oko milijun tona ugljičnog dioksida.
Elektrana na pogon ugljena predstavljala bi, međutim, radikalni odmak od uobičajene prakse u toj zemlji, gdje se gotovo sva električna energija generira u hidroelektranama.