Raspravno vijeće Haškog suda u srijedu je odlučilo smanjiti opseg optužnice protiv Šešelja isključujući dijelove optužnice koji ga terete za ratne zločine počinjene u zapadnoj Slavoniji te u više gradova u BiH, uključujući Brčko, Bijeljinu i Bosanski Šamac.
Raspravno vijeće u rujnu je pozvalo tužiteljstvo da predloži smanjenje opsega predmeta za trećinu, i tužiteljstvo je nakon prvotnog protivljenja na kraju takav prijedlog i podnijelo.
Suđenje Šešelju bilo je izvorno zakazano za 2. studenoga, ali je početak odgođen zbog toga što je Žalbeno vijeće Haškog suda neposredno prije zakazanog datuma izmijenilo odluku prvostupanjskog vijeća o nametanju branitelja i optuženom vratilo pravo da se brani sam. Šešelj je u pritvoru ICTY-a od dobrovoljne predaje 24. veljače 2004. godine.
Haški sud 2003. optužio je vođu Srpske radikalne stranke za progon i zločine počinjene tijekom rata na području Hrvatske i BiH, kao i za etničko čišćenje Hrvata s područja Vojvodine. Zločini su, prema navodima optužnice, počinjeni u sklopu udruženog zločinačkog pothvata čiji je cilj bio etničko čišćenje nesrpskog stanovništva i pripajanje trećine Hrvatske i velikog dijela BiH tzv. 'velikoj Srbiji'. Ideju 'velike Srbije' u granicama Virovitica-Karlovac-Karlobag zagovarao je u javnim nastupima sam Šešelj.
Vođa srpskih radikala, po optužnici, sudjelovao je u formiranju srpskih dobrovoljačkih postrojbi koje je poticao da haraju i čine zločine u Hrvatskoj i BiH.
Tereti ga se za progon i ubojstva u Vukovaru uključivši pokolj na Ovčari 255 odvedenih iz bolnice te za "govor mržnje" u Vukovaru u studenom 1991.
Po optužnici sudjelovao je u ratnoj propagandi i poticao mržnju prema nesrpskom stanovništvu, pozivajući u govorima i na izgon i prijetnje Hrvatima iz dijelova Vojvodine čime je potaknuo kampanju progona vojvođanskih Hrvata.
Šešelj je 6. svibnja 1992. u govoru u vojvođanskom mjestu Hrtkovci pozvao na izgon Hrvata, čitajući popis imena onih Hrvata koji su po njemu trebali otići za Hrvatsku.
Nakon njegova govora, kaže se u optužnici, u Hrtkovcima je započela kampanja etničkog čišćenja Hrvata i tijekom slijedeća tri mjeseca mnogi su ne-Srbi zlostavljani i prisiljeni prijetnjama na odlazak iz Vojvodine, a njihove domove pljačkali su i naseljavali Srbi.