Najžešći u kritikama na proračun bili su SDP-ovci, optužujući Vladu i HDZ da u izbornoj godini žele biračima prikriti činjenice o svojoj neučinkovitosti i nesposobnosti u upravljanju državom.
Slavko Linić (SDP) kazao je da 108 milijardi kuna 'težak' proračun pokazuje da se u zadnje četiri godine bilježi ogroman porast državne potrošnje, za 28 milijardi kuna, razultat čega je, tvrdi, najviša stopa inflacije u Europi prošle i ove godine, povećanje poreza i drugih nameta, ukidanje poreznih olakšica građanima.
Vladu je prozvao da je u tri godine mandata zakasnila u plinofikaciji i time Hrvatsku učinila ovisnom o uvoznom plinu, da je zaboravila na modernizaciju rafinerija i brodogradnju, zaustavila ulaganja u modernizaciju željeznica, da nije isplaćivala subvencije za poljoprivredu.
Linić je ustvrdio da je riječ o prijedlogu kojim Vlada od proračunskih korisnika stvara ovisnike o vlasti.
Slično mišljenje ima i Jozo Radoš (HNS), koji je predloženi proračun nazvao predizbornim i nerazvojnim, što, tvrdi, pokazuje podatak da će više od 70 posto proračuna otići na plaće i socijalu.
Govoreći o planiranim davanjima za znanost i obrazovanje, nedopustivim je ocijenio to što su plaće prosvjetnih djelatnika za 14 posto manje od hrvatskog prosjeka i za čak 23 posto manje od prosjeka plaća u privredi.
Vladu je optužio da nema stvarne volje za decentralizaciju, ocijenivši da se uravnotežen razvoj može postići jedino ako se gradovima i općinama ustupi porez na imovinu.
U Vladine namjere da osigura ravnomjeran razvoj sumnjaju i u Klubu regionalnih stranaka, a Željko Pavlic kaže da "ne idemo putem decentralizacije, nego daljnje centralizacije i etatizacije".
Oporbene kritike odbacio je ministar financija Ivan Šuker, tvrdeći da je njegova vlada u proračunu osigurala puno više novca za željeznice, subvencije u poljoprivredi i druge strateške grane nego bivša vlast.
Za Linićeve izjave da je inflacija od 3,2 posto najveća u Europi odgovorio je da su "u najmanju ruku smiješne", istaknuvši da je veća inflacija od očekivane posljedica poremećaja na svjetskom tržištu nafte. "Bilo bi katastrofalno živjeti u državi o kakvoj govori Linić", rekao je ministar Šuker.
Šime Prtenjača (HDZ) kazao je da Vlada proračun temelji na pozitivnim makroekonomskim pokazateljima, poput gospodarskog i rasta industrijske proizvodnje, smanjenja deficita, javnog i vanjskog duga, pada rashoda i povećanja prihoda opće države.
"Vlada ovim proračunom pokazuje da ima čvrste temelje koje može ostvariti", rekao je Prtenjača.
Potporu predloženom proračunu najavio je Klub HSLS-a, te Klub nacionalnih manjina, u ime kojega je Zdenka Čuhnil pohvalila 12-postotno povećanje iznosa namjenjenog financiranju programa manjinskih udruga. Ocijenila je, međutim, da bi trebalo razmisliti o preusmjeravanju poticaja u poljoprivredi, koje će sljedeće godine biti veće za oko devet posto.
U Saboru je počela pojedinačna rasprava o predloženom proračunu.