Christophe Dean s londonskog University Collegea i kolege s francuskog sveučilišta u Poitiersu, Perpignanu i Bordeauxu te iz muzeja prapovijesti Luigi Pigorini iz Rima primijenili su kompjutorsku tomografiju kako bi analizirali unutrašnjost dvaju kutnjaka neandertalaca iz francuskog nalazišta La Chaise-de-Vouthon (departman Charente).
Kada su ih trodimenzionalno prikazali i usporedili s kutnjacima današnjeg čovjeka, snimci zuba i njihova unutarnja mikrostruktura koja je odgovarala njihovu rastu, pokazali su da se razdoblje djetinjstva neandertalca može po trajanju usporediti s našim, istaknuli su znanstvenici.
Druga studija provedena prije godinu dana u kojoj su se uspoređivale brazde (koje se mogu "iščitati" kao godovi stabala) u zubnoj caklini neandertalca i današnjeg čovjeka došla je do sličnog zaključka.
Inače, neki su znanstvenici 2004. došli do sasvim oprečnog zaključka o rastu zuba u nekoliko vrsta izumrlih hominida i u današnjeg čovjeka, tvrdeći da je neandertalac bio zreo već s petnaest godina, to jest tri do pet godina prije današnjeg. Po njihovu mišljenju, ta je razlika i bila glavni razlog što se dvije vrste nisu mogle razmnožavati.