Zastupnici, izabrani na izborima održanim 1. listopada, na sjednici održanoj u Sarajevu dali su svečanu prisegu, no izbor tročlanog predsjedništva koje će rukovoditi radom Zastupničkog doma odgođen je na zahtjev Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Njen zastupnik Nikola Špirić, koji je ujedno vjerojatni kandidat za novog predsjedatelja Vijeća ministara BiH, kazao je kako nema smisla birati novo parlamentarno rukovodstvo bez dogovora o izgledu buduće izvršne vlasti.
"Ako bi jedna parlamentarna većina formirala zakonodavnu a druga izvršnu vlast, došli bismo u situaciju da jedni na druge prebacuju odgovornost tijekom naredne četiri godine", kazao je Špirić.
Najjača stranka u Zastupničkom domu je Stranka demokratske akcije (SDA) koja ima devet mandata.
Slijedi je Stranka za BiH (SBiH) sa osam, te SNSD sa sedam zastupničkih mandata, a potom slijedi niz stranaka koje imaju po tri ili manje zastupnika.
Okosnicu buduće vladajuće koalicije svakako će, uz SNSD sa srpske, činiti SDA i SBiH sa bošnjačke strane.
Još uvijek je, međutim, neizvjesno hoće li hrvatske interese zastupati HDZ BiH koji ima tri zastupnika ili pak HDZ 1990. koji ima dva zastupnička mjesta.
SDA je ranije postigla načelan dogovor o koaliranju s HDZ BiH, čemu je sklon i SNSD Milorada Dodika, dok SBiH preferira HDZ 1990., Bože Ljubića.
Sudska presuda čelniku HDZ BiH Draganu Čoviću, kojom je on prošlog tjedna nepravomoćno osuđen na pet godina zatvora zbog zloporabe položaja i ovlasti u vrijeme kada je bio ministar financija Federacije BiH, oslabila je poziciju HDZ BiH, a tu situaciju sada nastoje iskoristiti Ljubić i njegovi suradnici.
Kandidat HDZ BiH za dopredsjedatelja Zastupničkog doma je aktualni dopredsjednik te stranke Niko Lozančić, a HDZ-a 1990. Martin Raguž.
Nastavak konstituirajuće sjednice Zastupničkog doma zakazan je za četvrtak.