Energetska zajednica utemeljena je sredinom ove godine, a čine je zemlje EU te devet zemalja regije, među kojima i Hrvatska.
Na prvoj ministarskoj konferenciji sudjelovali su ministri odgovorni za energetiku zemalja jugoistočne Europe, predstavnici Europske komisije i desetak zemalja EU, te Svjetske banke i Europske banke za obnovu i razvoj.
Na konferenciji su donesene odluke o definiranju i načinu funkcioniranja Energetske zajednice, te o pristupu zajednici, u svojstvu promatrača, četiriju zemalja - Turske, Ukrajine, Moldove i Norveške.
Konferenciju je otvorio komesar za energetiku Europske komisije europski povjerenik za energetiku Andris Piebalgs, a i u njegovu, kao i ostalim istupima najčešće je bilo riječi o potrebi zajedništva u cilju rješavanja pitanja sigurnosti dobave energenata, diverzifikaciji izvora.
U tom kontekstu često je isticana Hrvatska i njena ključna uloga u smislu svojevrsnog raskrižja energetskih pravaca u Europi.
S planiranim ulaganjima od četiri do pet milijardi eura u idućih pet godina, Hrvatska će biti iznimno važna raskrsnica energetskih pravaca koji će povećati sigurnost opskrbe ne samo Hrvatske i jugoistočne Europe, već i šireg područja EU, istaknuo je hrvatski ministar gospodarstva.
Podsjetio je pritom da je završen plinovod Pula-Karlovac, koji je prije mjesec dana pušten u probni rad, a idući tjedna bit će i službeno otvoren.
Hrvatska u idućih pet godina planira završiti plinofikaciju cijele zemlje, u planu je izgradnja LNG terminala, novih skladišta prirodnog plina koji bi mogli zadovoljiti ne samo hrvatske potrebe, već i zainteresirati susjedne zemlje za njihovo korištenje, istaknuo je ministar Vukelić.