Ministar kulture na današnjoj konferenciji za novinstvo izvijestio je o odlučnosti Ministarstva u njezinu suzbijanju te poduzimanju mjera uklanjanja u zaštićenim područjima Hrvatske. Biškupić je ocijenio kako dosad nismo bili previše uspješni u suzbijanju te alge, koja je od 2000. pronađena na više od 50 lokaliteta u hrvatskom podmorju.
"Ta je alga vrlo velika opasnost za hrvatsko podmorje i moramo učiniti sve da uklonimo tu nedaću", izjavio je, pojasnivši kako je riječ o algi čije posljedice širenja drastično smanjuju bioraznolikost i ekoraznolikost morskoga dna.
Ministar je rekao kako odmah treba početi s čišćenjem podmorja, a novac za sprječavanje daljnjeg širenja alge osigurat će sva tri ministarstva (kulture, zaštite okoliša i mora), za što je, kako je rekao, već dobio suglasnost ministara - Marine Matulović Dropulić i Božidara Kalmete.
Podsjetio je da se već godišnje iz proračuna za praćenje nadzora širenja i uklanjanje alga roda Caulerpa izdvaja milijun kuna.
Na čelu novoosnovanog stožera je pomoćnik ministra kulture za zaštitu prirode Zoran Šikić, a članovi su predstavnici Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka Nevia Kružić i Dubravka Lulić Krivić te Ante Žuljević iz splitskoga Instituta za oceanografiju i ribarstvo te stručni voditelj NP "Kornati" Ladislav Mihelčić.
Žuljević je rekao da je alga Caulerpa racemosa prvi put u hrvatskom podmorju pronađena 2000. kod Paklenih otoka, a projekt njezina uklanjanja pokazao je da je riječ o iznimno zahtjevnom poslu, pa se unatoč malim dimenzijama alga nije uspjela ukloniti. Po njegovim riječima prenosi se morskim strujama pa nije moguće nadzirati njezino globalno širenje.
"Pojava alge na Kornatima bila je očekivana, jer je to prirodan slijed njezina širenja morskim strujama, od juga prema sjeveru", rekao je.
Algu su prije tjedan dana na južnoj strani otoka Kornata u uvali Sedlasti bok pronašli ronioci Ronilačkog kluba Nautilus, a na osnovi veličine staništa procjenjuje se da je staro tri godine. Caulerpa racemosa se, prema prvim mjerenjima, u NP "Kornati" proširila na područje od oko dva hektara, dok središnji dio naselja prekriva oko 0,9 hektara. Proširila se na kamenitom dnu unutar zavičajnih algi te na čistom pjeskovitom dnu i unutar livada morskih cvjetnica Posidonia oceanica i Cymodocea nodosa, na dubini 3 do 17 metara.
Žuljević je rekao da njezino širenje nije moguće u područje neoštećene livade Posidonie.
Upitan hoće li se u nacionalnim parkovima zabraniti sidrenje, pomoćnik ministra Zoran Šikić je rekao da se sidrenje u nacionalnom parku definira prostornim planom i da se poduzimaju brze mjere da se to i provede kroz prostorno-plansku dokumentaciju i kroz pravilnik o unutarnjem redu kako bi se osigurala infrastruktura - mooringe te tako izbjeglo sidrenje.
Prije dvije godine ta je alga pronađena i u velikom jezeru i kanalu Soline u Nacionalnom parku "Mljet", zaprijetivši jedinstvenom ekosustavu Velikog jezera i najvećem koraljnom grebenu u Sredozemnom moru. Lani je pak najveće područje prekriveno Caulerpom racemosom pronađeno pokraj Sobre na Mljetu, a prekrivala je 15 kilometra obalne linije, od površine do više od 60 metara dubine, rekao je Žuljević.