U svojem izviješću za 2006, pod nazivom Indeks ulagačkih reformi, OECD analizira politike zemalja regije jugoistočne Europe te preporuča na koji bi ih način mogle unaprijediti kako bi privukle više kvalitetnijih izravnih stranih ulaganja.
Zemlje obuhvaćene tim indeksom su Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Crna Gora, Rumunjska i Srbija.
OECD ističe da su zemlje te regije do sada ostvarile značajan napredak - provele su učinkovite ulagačke politike, liberalizirale svoje trgovinske sustave, te uvele niske poreze na korporativnu dobit u rasponu od 9 do 20 posto.
Međutim, upozorava OECD, gospodarski rast i reforme zakonodavstva nisu smanjili nezaposlenost u toj regiji, koja u zemljama zapadnog Balkana premašuje 20 posto. Dotoci izravnih stranih ulaganja i dalje uvelike ovise o privatizaciji, a većinom su - u iznosu od 90 posto - koncentrirani u Bugarskoj, Hrvatskoj, Rumunjskoj i Srbiji.
Vrijeme ističe želi li ta regija ostvariti svoje cjelokupne ulagačke te potencijale rasta i zapošljavanja, navodi se dalje u izviješću.
U nedostatku dodatnih reformi, toj regiji prijeti marginalizacija zbog konkurencije iz zemalja srednje i istočne Europe, koje su sve aktivnije u sektorima visoke vrijednosti koji zahtijevaju više kapitala i više su tehnološki intenzivni, kao i zemalja proizvođača u Aziji i sjevernoj Africi atraktivnih zbog jeftine radne snage.
Priključenje Europskoj uniji ubrzalo je proces reforme, osobito u Bugarskoj i Rumunjskoj, koje predvode u provedbi ulagačkih politika u toj regiji. No, sve zemlje te regije moraju više učiniti po pitanjima koja nisu neposredno vezana uz proces priključenja, kao što su regulatorna reforma, porezna administracija i ljudski kapital.
Potrebno je unaprijediti sustav javnog upravljanja, osobito glede antikorupcijskih i regulatornih reformi. Iako u svim tim zemljama postoje zakoni i institucije za suzbijanje korupcije, malo je dokaza njihove provedbe. Premalo je istraga, sudskih postupaka i presuda vezanih uz korupciju.
Korupcija je u poreznom i carinskom sustavu smanjena objedinjenjem administrativnih procesa ali je sukob interesa kod djelatnika u javnim službama, primjerice u području javne nabave, i dalje problem.
Najveći izazov predstavljaju regulatorne reforme. Sve su te zemlje uspostavile strategije regulatorne reforme, te utemeljile regulatorna tijela, no većina tih tijela nema dovoljno zaposlenih a mnoga nemaju niti potrebnih ovlasti.
Zakonske nedosljednosti također odašilju zbunjujuće signale za ulagače. Primjerice, dok su te zemlje značajno reducirale carine i ukinule uvozne i izvozne dozvole, još se nisu pozabavile problemom ostalih visokih prepreka trgovini, poput tehničkih, zdravstvenih i sanitarnih standarda, kao i prekomjernih carinskih procedura.
Također, ističe nadalje OECD, potrebno je dodatno ojačati prava vlasništva nekretnina i prava na intelektualno vlasništvo u toj regiji.