Za života sam autor nije doživio slavu toga djela, rekao je Miljenko Jergović, urednik Biblioteke "Tridvajedan" u kojoj je tiskan roman.
Jergović je kazao kako je "Alamut" priča o mitskoj razbojničkoj tvrđavi iz 12. stoljeća, odnosno priča o Hasanu ibn Sabi, strašnu tiraninu, po struci vjeroučitelju, dodavši da se nakon rata pomišljalo da je Bartol bio nadahnut Hitlerom.
Istaknuo je da je roman postao poznat u svijetu tek 80-ih godina prošloga stoljeća kad se pojavilo njegovo francusko izdanje. Jergović napominje kako je Bartol, pišući taj roman, otkrio korijene islamskog fanatizma kojega smo svjedoci u naše vrijeme.
Prevoditelj Josip Osti je istaknuo kako je sam autor Vladimir Bartol predvidio da će vrijeme njegova romana biti aktualno tek nakon njegove smrti, što se i obistinilo. U njemu je na pravi način ujedinjeno literarno i znanstveno autorovo iskustvo - Bartola književnika, filozofa i biologa, dodao je.
Urednik romana Ervin Jahić je naglasio da je to sjajna, nevjerojatna, priča o mehanizmima manipulacije, mogućnostima obmane s globalnim posljedicama.
Bartol je rođen 1903. nedaleko od Trsta. Nakon studija biologije i filozofije 1926./1927. dobiva stipendiju na Sorbonni. Surađuje u različitim novinama i časopisima, a neko je vrijeme obnašao dužnost tajnika Slovenskog društva književnika. Bio je i tajnik Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, a umro je u Ljubljani 1967.
Najpoznatija su mu djela drama "Lopez", zbirka novela "Al Araf", autobiografski tekst "Mladost u svetom Ivanu". Njegov roman "Alamut", najpoznatije djelo slovenske književnosti u svijetu, do sada je objavljeno u 45 izdanja, a VBZ ga je u svojem izdanju do sada objavio najcjelovitije, rečeno je na današnjem predstavljanju.