Biškupić je tom prigodom ocijenio kako na Interliberu već tri desetljeća za svoj promotivni nastup pronalazi velik broj nakladnika, pisaca i književnih kritičara.
"Stotine novih naslova, okrugli stolovi i stručni skupovi te neposredna druženja s autorima priskribili su Interliberu status prvorazrednog kulturnog događaja", rekao je.
Također je podsjetio kako nisu u pravu neki koji prigovaraju da je Ministarstvo zaboravilo na knjigu. "Ove smo godine u odnosu na tekuću povećali proračun za 20 posto", rekao je, dodavši kako su također povećana davanja i za autore.
Po Biškupićevim riječima sva tri sajma: Info dani, Interliber i Educa plus tematiziraju i predstavljaju Hrvatsku kao moderno uređenu državu.
U ime Slovenije, ovogodišnje zemlje partnera na 29. Interliberu govorio je slovenski ministar kulture Vasko Simoniti.
Podsjetio je na hrvatsko-slovensko partnerstvo, kako je rekao još od borbe Ljudevita Posavskog, preko Seljačke bune pa sve do zajedničkoga otpora nedemokratskoj SFRJ.
Na razini dviju književnosti, napomenuo je i zajednički nastup Društva hrvatskih književnika i Društva slovenskih pisaca protiv unitarističke politike srpskoga udruženja pisaca te općenito Miloševićeve politike. "To su bila rizična i legendarna vremena", rekao je.
Ocijenio je kako je predstavljanje Slovenije na ovogodišnjem Interliberu vjerojatno najvažnija prezentacija u živo slovenskoga književnog stvaralaštva na ovim prostorima.
Ovogodišnji 29. Interliber održava se pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatska a kao partner je i Zajednica nakladnika i knjižara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Interliber je postavljen u 5. i 6. paviljonu Zagrebačkoga velesajma, a održava se od 7. do 11. studenoga.