"Uvjeren sam da će odluka suda u Strasbourgu pomoći da se Slovenija i Hrvatska sada posvete rješavanju drugih pitanja, a slučaj hrvatskih štediša Ljubljanske banke rješavat će se u sklopu sukcesije", izjavio je Rupel, komentirajući presudu.
Dodao je da je za Sloveniju presuda bila očekivana i da je pokazala da je Slovenija bila u pravu sa stajalištem da se radi o sukcesijskom pitanju koje treba riješiti u sklopu razgovora preko Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu.
"Hrvatska je morala dopustiti da Ljubljanska banka naplati svoja potraživanja, iz toga su se mogli namiriti svi štediše", rekao je Rupel, dodajući da je presuda potvrdila i to da nisu bila kršena ljudska prava štediša.
Slovensko ministarstvo vanjskih poslova je pozdravilo presudu i u priopćenju za javnost navelo da je odbijanje tužbe hrvatskih štediša "potvrda slovenskih argumenata".
"Nadamo se da će to pridonijeti bržem rješavanju problema štediša Ljubljanske banke Zagreb i da ćemo to iskoristiti kao poticaj za pozitivne pomake", navodi slovensko ministarstvo vanjskih poslova.
U priopćenju se kao posebno važna ističe "konstatacija suda da poštivanje ljudskih prava, kako ih definira Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda i njezini protokoli, ne zahtijeva daljnji tretman (tužbenih) zahtjeva".
"Republika Slovenija stalno je branila stajalište da je pitanje preuzimanja jamstva federacije (bivše SFRJ) za devizne štedne depozite građana potrebno rješavati u okviru nasljedstva nekadašnje SFRJ jer je za te štedne depozite jamčila bivša zajednička država. Slovenija je na osnovi teritorijalnog načela prilikom raspada SFRJ preuzela jamstva za devizne štedne uloge koji su bili deponirani u bankama na teritoriju Slovenije", navodi se u izjavi slovenskog ministarstva vanjskih poslova.
Uz to, ministarstvo je dodalo da Slovenija sada očekuje da će se prema sporazumu o nasljeđu SFRJ pitanje devizne štednje rješavati pred Bankom za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu.