Od 156.421.311 registriranih birača, koliko ih je prema posljednjim podacima, očekuje se da će odziv biti od 35 do 40 posto.
Pored kongresnika, senatora i guvernera, Amerikanci će u utorak birati i okružne vijećnike, suce, tužitelje, šerife i obrazovne odbore, a dio njih odgovarat će i na referendumska pitanja.
To višestruko izjašnjavanje jednoj trećini birača olakšat će elektronski glasački strojevi, s "touch screen" ekranima, a za one koji su odsutni ili spriječeni omogućeno je i glasovanje putem pošte.
Biračka mjesta bit će otvorena od 7 do 20 sati, a prvi rezultati očekuju se iz Indiane, Kentuckya, Pennsylvanije, Connecticuta i New Hampshirea oko 22 sata po istočnoameričkom vremenu (03:00 GMT), dok će u državama na zapadu SAD izbori još trajati.
Zastupnici u Kongresu biraju se na mandat od dvije godine, a u Senatu na šest godina, s time da se svake dvije godine bira trećina senatora. Svaka od 50 saveznih država bira po dva senatora, dok je broj kongresnika razmjeran udjelu stanovništva pojedine države u ukupnom cenzusu. Godišnja plaća kongresnika i senatora je 165.200 dolara, dok je guvernerska 170.000 dolara.
Kongres donosi zakone koje Senat odobrava, a Senat i ratificira međunarodne ugovore te potvrđuje predsjednička imenovanja.
Rat u Iraku, terorizam, etika vlasti i ekonomija, glavne su teme oko kojih će se opredijeljivati birači, pokazuju ispitivanja predizbornog raspoloženja. Njih 49 posto smatra Irak "iznimno značajnim" kod odlučivanja kome će dati glas, potom slijedi terorizam s 46 posto, pokazala je anketa Opinion Research Corp.
Trećina, odnosno 37 posto ispitanih na treće mjesto po važnosti stavlja etiku vlasti, što ne čudi nakon niza korupcijskih i seks skandala koji su u posljednje vrijeme potresali Kongres.
Ekonomija i cijena benzina donekle su izgubili na važnosti, jer je samo 33 posto Amerikanaca zabrinuto zbog gospodarstva, a cijena benzina pala je uoči izbora na 2.4 dolara za galon (3.89 l).
Porezi, imigracija, istospolni brakovi te istraživanja matičnih stanica na kraju su popisa biračkih preokupacija, i manje od 25 ispitanih smatra da će oni odlučno utjecati na njihovu odluku.
Ispitivanja javnog mnijenja dva dana prije izbora pokazuju da oporbeni demokrati i dalje imaju uvjerljivu 16-postotnu prednost - za njih namjerava glasati 54 posto birača prema 38 posto za republikance, prema NBC/Newsweek anketi.
Dvostruko više nezavisnih birača namjerava dati glas demokratima u odnosu na one koji će podržati republikance (51-26 posto).
Za većinu u Kongresu demokratima treba osvajanje 15 novih mjesta uz potvrdu dosadašnjih 201, a prognoze im daju 25-30 novih mjesta, no svi analitičari ističu kako je u 20-ak od 50 odlučujućih utrka, ishod nepredvidljiv.
Američki izborni sustav karakterizira 90-postotna reizbornost, pa je neizvjesnost koju ankete vežu uz 50 od 435 izbornih utrka za Kongres i relativno visok broj. Gotovo sva ta mjesta (48 od 50) do sada su držali republikanci, što govori o tome koliko je erodirala podrška javnosti predsjedniku Georgu W. Bushu i republikanskom Kongresu u posljednje dvije godine. Podrška Bushu trenutačno iznosti 35, a Kongresu 27 posto.
"Radi se o najgoroj političkoj klimi za republikanske kandidate od Watergatea", ocjenio je za "New York Times" Glen Bolger, anketni stručnjak Republikanske stranke. "Jako loše, stvari stoje grozno", kaže Joe Gaylord, član Nacionalnog odbora republikanaca, i predviđa gubitak do 30 mjesta.
Utrka za Senat daleko je neizvjesnija a posljednje ankete govore da bi republikanci mogli zadržati većinu u domu sa samo jednim senatorom više, 51 prema 49.
Demokratima ispitivanja predviđaju pobjedu u četiri od sedam neizvjesnih utrka, dok im za osvajanje većine treba šest pobjeda. Senatske utrke u Missouriju, Virginiji i Montani potpuno su izjednačene.
Očekuje se da će demokrati ostvariti značajne dobitke i na izborima za guvernere, uključujući i nekoliko važnih država kao što su Ohio, New York, Massachusetts, Colorado i Arkanzas, donoseći stranci i početnu prednost za predsjedničke izbore 2008.
Republikanci brane 22 od 36 guvernerskih mjesta a ispitivanja govore da bi demokrati mogli osvojiti četiri ili više novih mjesta i tako osvojiti većinu na nacionalnoj razini.
"Ovo je godina demokrata, a to vrijedi i za guvernerske utrke", ocjenio je profesor političkih znanosti Larry Sabato sa Sveučilišta Virginija.