Osim bivših logoraša, uglavnom s drniškoga, kninskog, zadarskog i splitskog područja, prigodnoj su svečanosti nazočili i predstavnici Šibenika, Drniša i Knina, Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije, MORH-a i MUP-a te članovi tadašnjega hrvatskog pregovaračkog tima koji je predvodio Drago Krpina kao predsjednik Kriznog štaba za Dalmaciju.
Govoreći u ime logoraša, Radoslav Bobanović istaknuo je kako je prelazak crte razgraničenja u Žitniću iz okupiranog u slobodan dio Hrvatske za njih bio prelazak u život.
"Tko može, neka oprosti, ali neka nikad ne zaboravi kakva su teška trpljenja, poniženja i patnje do dolaska na slobodu prošli u četirima kninskim tamnicama: Tvrđavi, staroj bolnici, policijskoj stanici i južnom logoru", poručio je Bobanović.
Drago Krpina je, prisjetivši se teških i dugih pregovora, vođenih gotovo dva mjeseca, kazao kako su zatočenici srpskih logora svoju patnju, mučenja i poniženja utkali u hrvatsku slobodu, zapitavši se može li država biti danas slobodna dok su oni koji su ju oslobađali, zatočeni u nekim drugim zatvorima.
"Što danas hrvatski generali mogu reći - tko je njima oduzeo slobodu, mogu li hrvatski narod i čovjek biti slobodni ako nisu slobodni oni koji su se za nju izborili", zapitao se na skupu u Žitniću Krpina.
Skup su pozdravili i šibenska i kninska gradonačelnica Nedjeljka Klarić i Josipa Rimac te drniški gradonačelnik Ante Dželalija.
Pošto su spomen-ploču otkrila trojica logoraša, blagoslovio ju je drniški župnik i dekan fra Mate Gverić.