Državni tajnik u Središnjem državnom uredu za upravu Antun Palarić uvodno je pojasnio da je riječ o usklađivanju s europskim smjernicama.
Zakon je, ipak, stroži od direktive EU, budući da zabranjuje iznošenje osobnih podataka u zemlje koje ne jamče njihovu zaštitu, a propisuje se i nadzor nad uporabom osobnih podataka, te sankcije korisnicima koji ih zlouporabe rekao je Palarić.
Dio oporbenih klubova upozorio je, međutim, da predloženi zakonski tekst nije propisao jasne uvjete korištenja osobnih podataka hrvatskih građana.
Mato Arlović (SDP) smatra da bi takav zakon hrvatske institucije stavio u podređen položaj prema stranima, kojima je za vođenje zbirki osobnih podataka dovoljno da njihove države imaju zakonom reguliranu zaštitu osobnih podataka.
"Moramo malo više piriti na hladno, da nam se ne bi dogodila situacija štetna po ljudska prava zajamčena Ustavom", rekao je Arlović.
Pero Kovačević (HSP) požalio se, pak, na Agenciju za zaštitu osobnih podataka, koja, kaže, ne reagira na brojne slučajeve u kojima su poslodavci neovlaštenim snimanjem kršili ljudska prava svojih zaposlenika.
Sabor je raspravio i niz međunarodnih ugovora, među kojima i onaj o sudjelovanju Hrvatske u programu Marco Polo, kroz koji Europska komisija u narednom razdoblju namjerava izdvojiti 32 milijarde eura za rasterećenje cestovnog prometa i preusmjeravanje na ekološki prihvatljivije pravce, poput željeznica, mora i rijeka.
Klubovi su pozdravili i dodatak međunarodnoj konvenciji koja ograničava ili zabranjuje uporabe pojedinih sustava koji se koriste za zaštitu brodskog dna od obraštanja morskim organizmima, kao i ugovor o punopravnom članstvu Hrvatske u Europskoj organizaciji za iskorištavanje meteoroloških satelita (Eumetsat).