Spomenutu projekciju Lesar je izveo na temelju podataka po kojima je prosječna starosna mirovina početkom 1999., kada je 'startala' mirovinska reforma, iznosila nešto više od 2000 kuna, dok oni koji su lani otišli u starosnu mirovinu primaju prosječno 1220 kuna, ili čak 800 kuna manje.
HNS i ostali oporbeni klubovi u raspravi su upozoravali na sve veće disproporcije u mirovinama novih umirovljenika, sve veće zaostajanje mirovina za prosječnom plaćom, na težak socijalni položaj većine umirovljenika, na porast broja umirovljenika, posebno onih mlađih te invalida.
"Umirovljenik s 40 godina staža danas nema za pošteni obrok", poručio je Damir Kajin (IDS), kojega zanima kako je moguće da se za mirovine više izdvajalo za vrijeme rata nego danas.
Da je mirovinski sustav na "staklenim nogama" smatra i Pero Kovačević (HSP), ocijenivši da poboljšanja stanja umirovljenika neće biti bez donošenja i provođenja strategije gospodarskog razvoja Hrvatske.
"Ako podbaci jedna turistička sezona, mirovinski će sustav pasti na koljena jer se više nema što prodati", rekao je Kovačević.
Davorka Vidovića (SDP) zanima gdje je pola milijarde kuna po osnovi prikupljenih doprinosa za drugi mirovinski stup, koje se, tvrdi, ne navode u izvješću HZMO-a.
"Krčmi se imovina HZMO-a koja nije vlasništvo države, već je imovina umirovljenika i osiguranika", rekao je Vidović.
SDP-ovac drži da postoji odličan model za rješavanje problema novih umirovljenika, da za to ima financijskih mogućnosti i prostora, te da to treba jasno reći građanima.
Dragutin Pukleš (HSU) je mirovinsku reformu iz 1999. nazvao promašajem, budući da je, kaže, dovela do toga da novi umirovljenici u mirovinama sve više zaostaju za starima, a mirovine sve manje počivaju na uplaćenim doprinosima tijekom radnog staža.
"Mirovinski sustav sve više liči na sustav socijalne skrbi, a sve manje na stabilni mirovinski sustav koji vrednuje uplaćene doprinose", rekao je Pukleš.
Emil Tomljanović (HDZ) pohvalio je Izvješće, ustvrdivši da ono pokazuje stabilnost mirovinskog sustava koja se, kaže, očituje i u podatku da je iz godine u godinu sve manje učešće mirovina u BDP-u.