Autor, koji je tu izložbu pripremao tri godine, predstavio je 20-ak djela - Teslinih portreta, poprsja i medalja inspiriranih Teslom, djela koja označavaju njegove vizije te nekoliko skulptura među kojima je zadnja, koja je idejno rješenje za spomenik Tesli, nešto viša od dva metra. Tu je skulpturu autor simbolično otkrio zajedno s kipom golubice, koja je bila Teslin vjerni prijatelj.
Izložbu su organizirali Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport i Srpsko narodno vijeće iz Zagreba u sklopu Godine Nikole Tesle u Hrvatskoj u povodu 150. godišnjice rođenja svjetskog znanstvenika i vizionara.
Likovni kritičar Branislav Glumac istaknuo je kako je kipar Jelisić doživljavao Teslu kroz tri razdoblja njegova života - mladost, muževno doba i starost, pa se tako u nekim portretima "određivao gotovo kubistički plohom razlomljenim, ali pažljivo usuglašenim kockolikim tropiramidalnim prostornostima nastojeći uvijek učvrstiti karakter Teslina lica i figure".
"Poetsku dimenziju Tesline višeslojne i samozatajne ličnosti kipar Jelisić zaustavio je u mirnim, ali vibrantnim naznakama. Posebno su zanimljiva vertikalna zamišljenost i vertebralnost tog visokog i naizgled krhkog tijela", ocijenio je likovni kritičar Branislav Glumac.
Napomenuo je da su "vrlo ekspresivni i medaljoni s unutrašnjim karakterološkim rasponom od čistoće mladalačkog lica pa do tjeskobne staračke maskolikosti".
Uz Meštrovićeva epskog i Kršinićeva klasičnog Teslu, Jelisić danas nudi novog Teslu, dojmljivog na svim egzistencijalnim i estetskim razinama, rekao je, dodajući da je vrsni kipar u Teslinu liku pronašao genijalnog svemirca.
Također je rekao da su Jelisićevi portreti Tesle respektabilan prinos sveukupnoj recentnoj hrvatskoj skulpturi. Kipar Jelisić, dodao je, nije se obazirao na proslavu Tesline obljetnice, nego da mu je dugi niz godina Tesla bio i ostao inspiracija.
O značenju Nikole Tesle govorio je i akademik Vladimir Paar.
Pero Jelisić završio je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu godine 1964. u klasi Frane Kršinića, a bio je suradnik Majstorske radionice Vanje Radauša. Dobitnik je više nacionalnih nagrada za skulpturu u prostoru, a izradio je i više javnih spomenika i portreta na ovim prostorima. Njegovih radova ima u Austriji, BiH, Italiji, Njemačkoj, SAD-u i Španjolskoj.