Organizacija za hranu i poljoprivredu pri Ujedinjenim narodima (FAO) svake godine 16. listopada na dan svojeg osnutka obilježava Svjetski dan hrane kako bi upozorila na važnost proizvodnje hrane te njezine dostupnosti svim ljudima zbog poražavajuće činjenice da danas u svijetu gladuje 854 milijuna ljudi, istaknuo je ravnatelj Hrvatske agencije za hranu dr. Boris Antunović.
Podsjetio je da u razvijenim zemljama poljoprivreda čini sve manji udio u ukupnom gospodarstvu te da je glad u svijetu sve izraženija unatoč činjenici da prinosi u proizvodnji hrane u razvijenom svijetu zadovoljavaju i premašuju potrebe stanovnika tih zemalja.
"Posljednjih desetljeća međunarodna pomoć usmjerena na razvoj poljoprivrede i ruralnih područja neprestano se smanjuje i kao jedino rješenje za suzbijanje problema gladi u nerazvijenom dijelu svijeta nužna su ulaganja u poljoprivredu, uz razvoj edukacije i podizanje razine zdravstvene zaštite stanovništva", napomenuo je dr. Boris Antunović.
Prema podacima FAO-a, danas u svijetu, naročito u nerazvijenim zemljama koje vode borbu s gladi i prirodnim katastrofama, najveći broj poljoprivrednih proizvođača predstavljaju mala obiteljska gospodarstva. Ta su gospodarstva u svojoj poljoprivrednoj proizvodnji suočena s mnogim teškoćama kao što su nepovoljni gospodarski uvjeti, erozija zemljišta, suša, poplave i slično.
Osim tih problema, nerazvijene zemlje suočene su s manjkom prometne i tržišne infrastrukture, odsutnošću kriterija i standarda kvalitete i sigurnosti hrane itd. te zato ne mogu proizvoditi dovoljno hrane ni za svoje potrebe, a kamoli konkurirati na svjetskom tržištu hrane.
Pravilno usmjerena ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju, uključivanje znanosti u sustav sigurnosti hrane, te primjena jednakih standarda za sve potrošače nameću se kao prioriteti današnjice, istaknuo je ravnatelj Hrvatske agencije za hranu.
"FAO u ovogodišnjoj poruci u povodu Svjetskog dana hrane ističe da je ulaganje u poljoprivredu prvi korak prema dugotrajno održivom ekonomskom razvoju društva u cjelini od kojega će u konačnici profitirati cijeli svijet", rekao je.
Prateći razvoj znanosti i primjenu na sustav sigurnosti hrane, Republika Hrvatska donijela je Zakon o hrani koji je također utemeljen na analizi rizika te je osnovala Hrvatsku agenciju za hranu kao središnje tijelo za procjenu rizika u hrani i hrani za životinje.
Dr. Boris Antunović je istaknuo da je dobar primjer pomoći malim poljoprivrednim proizvođačima u nerazvijenim zemljama poticanje ulaganja privatnih investitora, kao što je slučaj Muhammada Yunusa, dobitnika ovogodišnje Nobelove nagrade za mir. Podsjetio je kako je ekonomski stručnjak Yunus "nakon teške nestašice hrane u Bangladešu godine 1974. organizirao sustav pomoći putem kreditiranja najsiromašnijih", a njegova je banka stanovnicima Bangladeša dosad odobrila nekoliko milijardi dolara zajma.