Zakonom o hrani je propisano da su subjekti u poslovanju s hranom sustav HACCP bili dužni primijeniti do kraja srpnja ove godine.
Uz obrazloženje da veći dio njih zbog objektivnih razloga (troškovi ulaganja u objekte i ljudske resurse) nije bio u mogućnosti primijeniti taj sustav, Vlada predlaže da se rok za primjenu odgodi do 1. siječnja 2009.
Oporbeni saborski klubovi usprotivili su se Vladinom prijedlogu, prozivajući Vladu za nemar i neodgovornost prema građanima, jer, kako su kazali, dopušta stavljanje na tržište zdravstveno upitne hrane.
Božidar Pankretić (HSS) prigovorio je da u Vladinom prijedlogu nema nikakve argumentacije niti detaljne analize zašto se želi odgoditi primjena HACCP-a, te koliko se poduzeća nije uskladilo s tim sustavom i zašto, što, tvrdi, upućuje na subjektivnu procjenu Vlade.
Vladu, odnosno Ministarstvo poljoprivrede, prozvao je da ne provodi desetak odredbi Zakona o hrani, da taj zakon stoga nije u funkciji, a da odgađa primjenu tek jednog članka zbog svoje neodgovornosti.
Peru Kovačevića (HSP) zanima zašto je Vlada čekala tri godine da produlji taj rok, iako se od 2003., kada je donesen Zakon o hrani, kaže, znalo da sustav mora ići u primjenu.
Upozorava, naime, da se u zadnje tri godine uvozila hrana sumnjive kvalitete i podrijetla, kao govedina iz Argentine, a odgodu roka smatra lošom porukom javnosti "da će do siječnja 2009. jesti nezdravu, nekontroliranu hranu".
Mato Arlović (SDP) drži da bi ovlasti Vlade da, umjesto Sabora, zakonski regulira neka pitanja trebalo ukinuti, jer Vlada, tvrdi, uredbama uglavnom "pogoduje ciljanim skupinama da zaštite svoje interese" ili 'krpa' državni proračun.
Istovremeno, kaže Arlović, Vlada mijenja zakone nauštrb građana i gospodarstva, u ovom slučaju time što dopušta stavljanje zdravstveno i higijenski upitne hrane na tržište.
Vlado Jelkovac najavio je potporu HDZ-a Vladinom prijedlogu, ocjenjujući opravdanim odgodu primjene sustava HACCP kako bi se proizvođači hrane mogli dodatno i bolje, kadrovski i tehnički, pripremiti za njegovu primjenu.