Sud smatra da su područja kojima se Hrvatska htjela baviti preširoka u odnosu na opseg optužnice i ne tiču se pravnih pitanja što je u nadležnosti prijatelja suda.
"Ne bi bilo u interesu pravde da se odobri da država, čiji se bivši politički i vojni vođe spominju u optužnici kao članovi udruženog zločinačkog poduhvata, sudjeluje u postupku kao prijatelj suda", ocijenili su u haški suci u odluci objavljenoj u Haagu.
Hrvatska je u rujnu u predmetima "Gotovina", "Čermak i Markač" te "Prlić i drugi", zatražila da joj se odobri status "prijatelja suda" smatrajući da će podnescima koje bi sastavili pravni eksperti i povjesničari - prijatelji suda osporiti neprihvatljive kvalifikacije haškog tužiteljstva iz optužnica u ta tri predmeta. Prema tim optužnicama, zločini u Hrvatskoj i BiH počinjeni su u okviru "udruženog zločinačkog pothvata" u kojemu je sudjelovao tadašnji državni i vojni vrh RH.
Haško je tužiteljstvo, nakon što je glavna haška tužiteljica Carla del Ponte najavila protivljenje hrvatskom zahtjevu, prošlog tjedna u podnescima formaliziralo to stajalište. Tužiteljstvo se usprotivilo zahtjevima Republike Hrvatske da se pred Haškim sudom pojavi kao "prijatelj suda" jer su područja kojima se Hrvatska želi baviti u tom svojstvu "preširoka i neodređena" te "nebitna" za utvrđivanje individualne odgovornosti optuženih.
Tužiteljstvo je podsjetilo da je dosadašnja praksa da se status "prijatelja suda" dodjeljuje radi pravnih pitanja i drži da davanje tog statusa radi utvrđivanja činjenica za sobom povlači niz problema uključujući i to da osoba koja nastupa u svojstvu "prijatelja suda" nije podložna protuispitivanju. Usto, osobe koje nastupaju u svojstvu "prijatelja suda" nisu neposredni svjedoci događaja, a same ne mogu zvati svjedoke, navelo je tužiteljstvo u očitovanju o hrvatskim zahtjevima za dodjeljivanjem statusa "prijatelja suda".
Prema tužiteljstvu, hrvatski je zahtjev za dobivanjem statusa bio problematičan i zbog toga što pokazuje određenu mjeru pristranosti zbog koje Hrvatska ne može biti od pomoći sudskom vijeću.
Sudsko vijeće u predmet u "Prlić i drugi" u svojoj odluci utvrđuje da se hrvatski zahtjev odnosi uglavnom na utvrđivanje činjenica te podsjeća da, prema haškim pravilima, iznošenje činjenica pripada nadležnosti strana u postupku, a ne prijatelja suda. Osim toga, vijeće ocjenjuje da većina činjenica, kojima se Hrvatska željela baviti, premašuje okvire optužnice, te stoga njihovo razmatranje ne bi bilo od pomoći sudskom vijeću u ovom predmetu.
Na kraju odluke sudsko vijeće piše kako zadržava pravo da, u slučaju potrebe, sasluša stručnjake koje predlaže Republika Hrvatska sukladno članku 98 haških pravila o postupku i dokazima, te zaključuje da ih, kao svjedoke ili eksperte, mogu pozvati i stranke u postupku.
Generali Ante Gotovina, Ivan Čermak i Mladen Markač optuženi su za zločine počinjene tijekom i nakon operacije Oluja 1995. godine "u okviru zajedničkog zločinačkog poduhvata", a političko i vojno vodstvo bosanskih Hrvata optuženo je u predmetu "Prlić i drugi" za zločine počinjene tijekom rata u BiH, također u okviru takvog poduhvata.