Haški sud optužio je generala Antu Gotovinu u lipnju 2001. za zločine protiv čovječnosti počinjene protiv krajinskih Srba tijekom i nakon operacije "Oluja" u ljeto i jesen 1995. Prema optužnici zločini su počinjeni u sklopu udruženog zločinačkog poduhvata hrvatskog političkog i vojnog vodstva, na čelu s predsjednikom Franjom Tuđmanom, s ciljem prisilnog i trajnog uklanjanja srpskog stanovništva iz regije Krajina.
"Ako Vladi Republike Hrvatske dopusti da podnese podnesak prijatelja suda Vlada je uvjerena da će pomoći u utvrđivanju istine glede tvrdnje optužbe da je tadašnji državni i vojni vrh RH sudjelovao u zajedničkom zločinačkom pothvatu, odnosno tvrdnje obrane da zločinačkog pothvata nije bilo", navodi se u zahtjevu ministrice pravosuđa Ane Lovrin podnesenom u ponedjeljak.
Obrazlažući zahtjev Lovrin navodi kako je u ovom slučaju pravedno rješenje dopustiti Vladi RH da "u odnosu na Tužiteljeve navode koji se tiču uloge tadašnjeg državnog i vojnog vrha RH pruži pomoć Sudu u tumačenju povijesnih i političkih činjenica uzimajući u obzir da je vojno-redarstvena akcija Oluja u tijeku koje se navodno dogodio zajednički zločinački poduhvat poduzeta sukladno međunarodnom pravu, relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti i Opće skupštine UN-a te u suglasju s naporima međunarodne zajednice da se suzbiju napadi srpske vojske i pripreme mirovni pregovori".
Prema odredbama statuta ICTY-a, sud može pozvati osobe, organizacije ili države da iznesu svoje mišljenje o određenim pravnim pitanjima koje odredi sudbeno vijeće i oni tada nastupaju kao prijatelji suda (amici curiae).
U pismu ministrice Lovrin navodi se da bi na podnesku hrvatske vlade radili ugledni pravnici, povjesničari i drugi znanstvenici poput pravnika prof. Željka Horvatića, prof. Davora Krapca, prof. Mirjana Damaške, prof. Vladimira Ljubanovića i prof. Maje Seršić te povjesničara dr. Anđelka Mijatovića, dr. Josipa Jurčevića i dr. Davora Marjana.
Hrvatski premijer Ivo Sanader, najavljujući na sjednici vlade u Zagrebu početkom mjeseca podnošenje takvih zahtjeva u predmetima "Gotovina " "Čermak i Markač" te "Prlić i ostali", poručio je kako se Hrvatska ne može suglasiti niti može prihvatiti kvalifikacije iz optužnica koje govore o zločinačkom pothvatu.