1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA
Godišnjica rada Agencije za promicanje izvoza i ulaganja
ZAGREB, 3. listopada 2006. (Hina) - Agencija za promicanje izvoza i ulaganja (APIU) do kraja ove godine trebala bi dovršiti novu organizaciju regionalnih i županijskih ureda te razvojnih agencija i time omogućiti pravi početak rada na privlačenju stranih investicija i poticanja izvoza u cijeloj Hrvatskoj, rekao je na današnjoj konferenciji održanoj povodom obilježavanja prve godine operativnog rada Agencije njen novi ravnatelj Slobodan Mikac.Agencija trenutno prati 77 projekata širom Hrvatske, a najveći je 75 milijuna eura vrijedna greenfield investicija danske tvrtke Rockwool u Istri. No, da bi se takvi projekti mogli ostvariti i u drugim hrvatskih regijama, prvenstveno je nužno educirati djelatnike regionalnih ureda i agencija, kako bi i same što prije započele pomagati razvoj svojih regija, kazao je Mikac.
Za primjer je naveo Slavoniju, u kojoj je u pripremi nekoliko jednostavnijih projekata, koji bi trebali, među ostalim, pomoći da se u toj regiji razina nezaposlenosti smanji s 30-tak posto. No, dodao je, problem Hrvatske je i nedostatak velikih projekata koji bi privukli strane investitore, koji, primjerice, pokazuju velik interes za projekte na području zaštite okoliša.
S druge strane, kazao je Mikac, APIU sudjeluje i u projektu izgradnje Biotehnološkog parka u Varaždinu, koji trenutno ima dva investitora, a do dovršetka, planiranog za 7 godina, trebao bi zapošljavati oko tisuću ljudi. Uz to, park će privući značajne strane investicije, omogućavati proizvodnju visoko sofisticiranih proizvoda više dodane vrijednosti, dijelom i za izvoz.
Mikac je kazao i kako za financiranje APIU neće previše računati na državni proračun, već će investitorima nastojati ponuditi usluge koje će plaćati, primjerice izrade fisibility studija i poslovnih planova ili pružanja konzultantskih usluga, za što će APIU na suradnju pozvati stručne institute, fakultete i sl.
Vranković o restrukturiranju brodogradnje
KRALJEVICA, 4. listopada 2006. (Hina) - Podaci iz studije o restrukturiranju hrvatske brodogradnje, koju je izradila konzultantska kuća HVB Global Shipping, 'iscurili' su u javnost iako su strogo povjerljivi, što ne bi bio problem da ti podaci nisu izvučeni iz konteksta, pa stvaraju lošu klimu i štete brodogradnji, kazao je danas na konferenciji za novinare državni tajnik za gospodarstvo Vladimir Vranković.Rekao je da su podaci 'iscurili' zbog neodgovornosti pojedinih članova Vladina povjerenstva za izradu nacionalnog programa restrukturiranja brodogradnje te da je problem u nerazumijevanju i lošem interpretiranju studije u medijima.
Vranković i direktor Brodogradilišta Kraljevica Ivica Šegulja danas su održali konferenciju za novinare na temu "Pozicija brodogradilišta Kraljevica u aktualnom restrukturiranju". Po Vrankovićevim riječima, u studiji je razrađeno više inačica - da se ništa "ne dira" u brodogradilištima, da se sva zatvore, da se neka zatvore te više inačica za svako pojedino brodogradilište. To je napravljeno kako bi se Povjerenstvu dalo što više mogućnosti da iznađe primjeren nacionalni model restrukturiranja brodogradnje, što bliži kriterijima Europske unije.
Sljedećeg tjedna trebao bi biti održan sastanak s konzultantima koji će u skraćenoj inačici na hrvatskom jeziku dati svoje nalaze i mišljenja, a nakon toga će stručna skupina Povjerenstva izraditi jedinstven model s kojim bi se išlo prema Europskoj komisiji. Čim se dobiju jasni okviri i i suze sve opcije nacionalni program restrukturiranja postat će javni dokument o kojemu će se raspravljati sa socijalnim partnerima.
Istaknuo je da nisu točni navodi u nekim medijima da bi se, prema izrađenoj studiji, Brodogradilište Kraljevica zatvorilo, navodeći da ono ima perspektivu, iako ima problema. U tijeku su ozbiljni pregovori da Brodogradilište Kraljevica postane dio europskog konzorcija za gradnju vojnih brodova, rekao je Vranković dodavši da su predstavnici tog konzorcija ocijenili su da bi ono bilo pogodno za sudjelovanje u projektu vrijednom preko milijardu eura.
Govoreći o nekim detaljima izrađene studije, Vranković je naveo da je u njoj predloženo zatvaranje Tvornice motora i dizalica 3. maj, ali u sklopu jednog od više modela vizije razvoja Brodogradilišta 3. maja, kao jednog od najmodernijih brodogradilišta. Po tom modelu, u Brodogradilištu 3. maju gradio bi se suhi dok za koji su potrebne velike hale, a u kojima je sada smještena tvornica motora i dizalica.
Šegulja je naveo da je ove godine Brodogradilište Kraljevica isporučilo tri broda, a do kraja godine se planira ukupno pet isporuka. Istaknuo je da je od 2001., kada je isporučen samo jedan brod, to brodogradilište znatno napredovalo. U prošloj je godini ostvaren ukupni prihod od 330 milijuna kuna, a gubitak od 67 milijuna kuna. U gubitak su uračunate negativne tečajne razlike, povećani troškova financiranja i rezervacija gubitaka.
Po svakom od dva dosad isporučena tankera za prijevoz asfalta gubi se oko 4,5 milijuna dolara zbog tečajnih razlika, a zbog povećane cijene čelika po milijun dolara. U brodogradilištu će za istog naručitelja biti izgrađena još dva tankera za prijevoz asfalta, a gubici su na prvom brodu iz serije uvijek najveći, naglasio je Šegulja dodavši da su zbog kašnjenja isporuke prvog tankera plaćeni penali od 300.000 dolara, a drugoga 130.000 dolara.
Na upit je li brodogradilište pokušalo naplatiti penale od tvrtke Iceberg koja je kasnila s predajom projekta za te tankere, Šegulja je rekao da u ugovorima postoji zaštitna klauzula i da će brodogradilište to učiniti. Na upit koliko je Icebergu plaćeno za posredovanje pri izradi projekta, Vranković i Šegulja nisu odgovorili.
Sanader: spoj znanosti i gospodarstva jamstvo je boljitka Hrvatske
ZAGREB, 5. listopada 2006. (Hina) - Premijer Ivo Sanader smatra da je spoj znanosti i gospodarstva, potvrđen današnjim predstavljanjem Vladinih agencija HIT (Hrvatski institut za tehnologiju) i BICRO (Poslovno-investicijski centar Hrvatske), ključni dio strateškoga okvira razvoja Hrvatske u razdoblju od ove godine do 2013.Zato je doista riječ o "Danu D" kada je, na temelju nacionalne politike Vlade, Hrvatska snažnim koracima krenula prema društvu znanja, istaknuo je Sanader na svečanosti u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) gdje je predstavljanje HIT-a i BICRO-a okupilo brojne predstavnike akademske i znanstvene zajednice, gospodarstva te Vlade, među kojima su bili i ministri znanosti i gospodarstva Dragan Primorac i Branko Vukelić.
Jer, ustvrdio je Sanader, "u posljednih 16 godina Hrvatska stalno vozi u traci za pretjecanje, ponekad čak i brzinom koja nije dopustiva ni na auto-cestama". Ta nam brzina pak, istaknuo je, omogućava da idemo ukorak s tranzicijskim zemljama, ali pri tomu treba uvijek reći da to činimo bez obzira što smo bili prisiljeni, uz tranziciju, voditi i rat, što nije slučaj sa zemljama s kojima se uspoređujemo.
U tomu kontekstu, rekao je premijer, treba sagledati i podatak Svjetskoga gospodarskog foruma da je Hrvatska na listi konkurentnosti sa 64. "skočila" na 51. mjesto, a od devet stupova po kojima se mjeri konkurentnost, Hrvatska je u tri, među kojima su i visoko obrazovanje i inovacije, među prvih 50 zemalja. To pak, smatra Sanader, znači da je i svijet prepoznao to što radimo u Hrvatskoj na području znanosti i obrazovanja.
Po Sanaderovim riječima, radi se o ključnoj investiciji od koje je važnija jedino populacijska politika, jer, ustvrdio je, ako ne riješimo hrvatski demografski problem, postavlja se pitanje za koga će se graditi društvo i gospodarstvo znanja. S tim u vezi, najavio je da će Vlada uskoro donijeti populacijsku politiku.
I za ministra Vukelića današnji dan znači da je uspostavljen mehanizam konkretnih mjera kako poduzetništvo spojiti sa znanstvenicima i stručnjacima, tj. kako znanje i stručnost pretočiti u kvalitetan proces čiji će rezultat biti konkretan proizvod, odnosno gospodarstvo temeljno na znanju.
Ministar Primorac uvjeren je kako će hrvatski model spoja znanosti i gospodarstva bez sumnje uspjeti jer je, istaknuo je, rezultat rada naših stručnjaka, a integrirao je, za nas na najbolji način, iskustva zemalja koje su u tomu postigle veliki iskorak i napredak kao što su SAD-a Japan, Izrael i Finska.
Vlada: druga rata duga umirovljenicima sredinom prosinca
ZAGREB, 5. listopada 2006. (Hina) - Vlada će nastojati drugu ratu dugu umirovljenicima isplatiti sredinom prosinca, a svakako će biti isplaćena prije Božića, najavio je premijer Ivo Sanader s današnje sjednice Vlade.Vlada je danas i formalno dala suglasnost ravnatelju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje da 3.117.127 (oko 18 posto) dionica Plive prenese Umirovljeničkom fondu. Upravni odbor Umirovljeničkog fonda sutra bi pak, očekuje potpredsjednik Vlade Damir Polančec, trebao dati suglasnost HPB Investu, društvu koje upravlja Fondom, da dionice Plive proda putem javne ponude (javna ponuda američkog Barra za kupnju dionica Plive po cijeni od 820 kuna po dionici).
Sve to moramo odraditi do 11. listopada kada istječe rok za prihvaćanje (Barrove) javne ponude, kazao je Polančec. Novac od prodaje 18 posto dionica Plive namijenjen je isključivo isplati duga umirovljenicima, čija druga rata dospijeva krajem ove godine. To je najtransparetniji i najkorisniji način da se to napravi, istaknuo je ministar financija Ivan Šuker, osvrćući se na neke kritičare koji "u politikantske svrhe sve to žele krivo interpretirati".
Kritičarima je odgovorio i premijer Sanader, ocjenjujući da im je u prvom planu želja da se unese zabuna u umirovljeničku populaciju. Na stranu sve politikantske borbe, nas to ne zanima, ne vodimo predizbornu kampanju, ona će početi kad to predviđa zakonom propisani rok, a to će biti u jesen iduće godine, kazao je Sanader. Poručio je pritom da će druga rata duga umirovljenicima biti isplaćena i to od prodaje dionica Plive sada kada je cijena najbolja, upitavši pritom tko bi sutra mogao izići pred umirovljenike kada cijena dionica Plive padne, ili što bi bilo da je Vlada izišla u ožujku ove godine kada je cijena bila manja.
Vlada je danas odlučila s 250 tisuća kuna iz proračunske zalihe podržati redovne aktivnosti ženske grupe Karlovac "Koraci", a podržala je i program revitalizacije vinograda na položaju Bucavac u Primoštenu, u što će se do 2011. uložiti ukupno 12,4 milijuna kuna. Od toga će Ministarstvo poljoprivrede osigurati 8,8 milijuna kuna, Šibensko-kninska županija 1,7 milijuna, tvrtka Vinoplod 613 tisuća kuna, a 1,3 milijuna kuna osigurat će sami vlasnici vinograda.
Sanader o prostornim planovima
ZAGREB, 5. listopada 2006. (Hina) - Premijer Ivo Sanader koji je danas nazočio predstavljanju vladinih agencija HIT i BICRO odgovorio je i na više novinarskih pitanja - o prostornim planovima, poteškoćama u provedbi Bolonjskoga procesa, zahtjevima učitelja za povećanjem plaća te o odgodi odluke UEFA-e o organizatoru Europskoga nogometnog prvenstva 2012.Sanader nije htio komentirati medijske napisa da arhitekti i konzervatori upozoravaju da će novi prostorni planovi značiti novih 700 kilometara betona na jadranskoj obali, ali je podsjetio na činjenicu da jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj tek sada donose prostorne planove.
"Do unatrag dvije godine u Hrvatskoj je bilo samo 150 prostornih planova od oko 500 općina i gradova koliko ih ima u našoj zemlji, a danas ih je već oko 450", rekao je. Premijer to smatra velikim iskorakom u uređivanju prostora i ističe da se "iz Zagreba ne može dovoditi u pitanje gdje će se nešto graditi u nekoj drugoj općini u kojoj su stručnjaci donijeli prostorne planove i odredili gdje je građevinska zona, a gdje nije".
Sanader: mišljenje MMF-a potvrđuje da je Hrvatska ispunila ciljeve
ZAGREB, 5. listopada 2006. (Hina) - Mišljenje MMF-a, koji je zaključio treće preispitivanje stand by aranžmana, da je Hrvatska ispunila sve ciljeve iz aranžmana potvrđuje hrvatsku zrelost, potvrđuje da Hrvatska samostalno može voditi ekonomsku, fiskalnu i monetarnu politiku, izjavio je danas novinarima u Banskim dvorima premijer Ivo Sanader.Pozdravljamo odluku MMF-a, ona je definitivna potvrda hrvatske ekonomske zrelosti, kazao je Sanader, najavljujući da Hrvatska nakon što se u studenome zaključi važeći neće ići na novi stand by aranžman, već će daljnje kontakte s MMF-om temeljiti na Članku IV. To, objasnio je premijer, znači da bi predstavnici MMF-a jednom godišnje dolazili u Hrvatsku i bili informirani o provođenju ekonomske politike.
Hrvatska će od danas, formalno od studenoga kada završava stand by, samostalno, bez MMF-a i stand by aranžmana, voditi svoju ekonomsku politiku, poručio je Sanader, napominjući pritom da je Hrvatska i do sada vodila samostalnu ekonomsku politiku. Sanader je istaknuo da je odluku MMF-a danas pozdravila i Europska komisija.
Vjerojatno je u EU bilo mišljenja da bi Hrvatska trebala imati novi stand by aranžman, ali i da je EU, nakon ocjene MMF-a, suglasna s kontaktima temeljem članka IV., rekao je premijer odgovarajući na pitanja novinara. Sanader je podsjetio da je Vlada kada je krenula 2004. u stand by aranžman htjela, kroz suradnju s MMF-om i korištenje njihovih iskustava i stručnjaka, 'obračunati' s dva velika problema - visokim proračunskim deficitom i brzo rastućim vanjskim dugom.
MMF dobrim ocjenjuje snažnu fiskalnu prilagodbu, smanjenje deficita sa 6,3 posto BDP-a u 2003. na 3 posto u ovoj godini, te činjenicu da povećani prihodi u ovoj godini nisu išli u potrošnju, već smanjenje deficita, kazao je. Posebno se, nastavio je, cijeni i činjenica da je vanjski dug države u posljednje nešto više od dvije i pol godine smanjen za 911 milijuna eura. Cijeni se i usporavanje rasta ukupnog vanjskog duga (uz državu i vanjski dug banaka i tvrtki), rekao je Sanader, podsjećajući da je međugodišnja stopa rasta vanjskog duga 2003. bila 36 posto, a danas je 12 posto.
Nastavak privatizacije i restrukturiranje brodogradnje pak dva su područja na kojima Hrvatska, i prema mišljenju MMF-a, treba dalje raditi. Vlada je svjesna toga, radi na nastavku privatizacije i studiji za restrukturiranje brodogradnje, rekao je Sanader. Unatoč nekim kritikama iz oporbe, kroz sve ovo vrijeme znali smo što radimo, pokazali što hoćemo, pokazali da znamo srediti javne financije, zaključio je premijer.
Na upit neće li najavljeno rješavanje problema novih umirovljenika utjecati na fiskalnu politiku koja je usmjerena smanjenju deficita, Sanader je ponovio da će se ići na novu mirovinsku reformu koja bi trebala biti definirana u idućoj godini. Time će biti riješen problem novih umirovljenika, ali sigurno u okviru smjernica fiskalne politike, rekao je, podsjećajući da se i idućih godina računa na rast poreznih prihoda i smanjenje sive ekonomije. Neće zbog novih umirovljenika rasti deficit, poručio je premijer.
2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI
Izvoz u osam mjeseci 6,49 milijardi dolara
ZAGREB, 29. rujna 2006. (Hina) - Hrvatska je u razdoblju od siječnja do kolovoza ove godine izvezla roba u vrijednosti 38,17 milijardi kuna, odnosno 6,49 milijardi američkih dolara, dok je istodobno uvoz iznosio 81,85 milijardi kuna, ili 13,93 milijarde dolara, objavio je danas Državni zavod za statistiku.Robni izvoz izražen u kunama u prvih je osam mjeseci porastao za 16,1 posto, odnosno za 15,2 posto u dolarima. Uvoz je istodobno rastao po nešto nižim stopama, izražen u kunama za 15,2 posto, a izražen u dolarima za 14,5 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.
Prema privremenim podatcima Državnog zavoda za statistiku, deficit robne razmjene u prvih je osam mjeseci iznosio 43,68 milijardi kuna, odnosno 7,44 milijarde dolara, a pokrivenost uvoza bila je niskih 46,6 posto.
Prosječna neto plaća za srpanj 4.557 kuna
ZAGREB, 2. listopada 2006. (Hina) - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za srpanj iznosila je 4.557 kuna, što je nominalno za 1,8 posto, a realno za 1 posto manje u odnosu na lipanj, objavio je Državni zavod za statistiku. U odnosu prošlogodišnji srpanj, prosječna neto plaća za srpanj ove godine bila je nominalno viša za 4,7 posto, a realno za 1,3 posto.Za razdoblje od siječnja do srpnja 2006. prosječna mjesečna isplaćena neto plaća iznosila je 4.550 kuna, što je u odnosu na isto razdoblje 2005. nominalno više za pet, a realno za 1,3 posto.
Broj zaposlenih nastavio rasti i u kolovozu
ZAGREB, 4. listopada 2006. (Hina) - Broj zaposlenih u Hrvatskoj i u kolovozu je nastavio rasti, iako po nižoj stopi nego proteklih mjeseci, za 0,1 posto u odnosu na srpanj.Kolovoz je tako šesti mjesec za redom u kojem se bilježi rast zaposlenosti - u ožujku je porasla za 0,2 posto, u travnju za 0,7 posto, u svibnju za 0,9 posto, u lipnju za 1 posto, te u srpnju za 0,8 posto u odnosu na mjesec prije. Ukupno zaposlenih u kolovozu ove godine u Hrvatskoj je bilo 1.456.190 ili 675 osoba više nego u srpnju, objavio je Državni zavod za statistiku.
U kolovozu smanjene zalihe gotovih industrijskih proizvoda
ZAGREB, 5. listopada 2006. (Hina) - Zalihe gotovih industrijskih proizvoda pri proizvođačima u Hrvatskoj su na kraju kolovoza ove godine bile za 4,1 posto manje u odnosu na kraj srpnja, dok su u odnosu na stanje s kraja kolovoza prošle godine bile manje za 5,7 posto, prvi su rezultati koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS).3. BANKARSTVO I FINANCIJE
Allianz predstavio Best Invest - kombinaciju ulaganja i životnog osiguranja
ZAGREB, 2. listopada 2006. (Hina) - Osiguravajuća kuća Allianz predstavila je danas novi proizvod koji objedinjuje ulaganje u tržište kapitala Europske monetarne unije te životno osiguranje u razdoblju od 10 godina, uz zajamčeni povrat uloženih sredstava te najmanje 20 posto prinosa, pod nazivom Allianz Best Invest.Riječ je o proizvodu koji je do sada pokrenut na tržištima Njemačke, Austrije i Italije, a novost je u Hrvatskoj, gdje je njegova prodaja započela jutros, jednako kao i u Češkoj, Poljskoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj, istaknuo predsjednik Uprave Boris Galić.
Dodao je i kako je ova, prva tranša Best Investa ograničena, ali nije želio reći njenu vrijednost, rekavši samo kako je u prvih par sati prodaje prodano oko 25 posto planirane vrijednosti tranše, većinom od strane građana, i to uz prosječnu uplatu od 7.500 do 8.000 eura.
Minimalna pojedinačna uplata u Best Invest iznosi 2.000 eura, a maksimalna 150.000 eura, dobno ograničenje je 65 godina starosti, a udio u tom proizvodu moći će se upisati do otkupa cijele tranše, odnosno najkasnije do 1. studenog. Galić je pritom kazao kako je moguće da će iduća tranša biti u prodaji na proljeće iduće godine, od kada će se vjerojatno prodavati dva puta godišnje, ukoliko bude interesa.
Hanfa: BINA-Fincom, BINA-Istra i Hoteli Haludovo povećavaju temeljni kapital
ZAGREB, 3. listopada 2006. (Hina) - Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) odobrila je tvrtkama BINA-Fincom i BINA-Istra te Hotelima Haludovo prospekte o izdavanju dionica privatnom ponudom.Kako se navodi u rješenju Hanfe, tvrtki BINA-Fincom, u čijem je 67-postotnom vlasništvu BINA-Istra, odobreno je izdavanje 204.500 redovnih dionica privatnom ponudom, ukupne vrijednosti od 20,45 milijuna kuna, temeljem odluke generalnog direktora tvrtke o povećanju temeljnog kapitala tvrtke iz kolovoza ove godine. Tako će temeljni kapital BINA-Fincoma biti uvećan s trenutnih 152,77 milijuna kuna na 173,22 milijuna kuna, a pravo prvenstva upisa novih dionica imat će postojeći dioničari, sukladno njihovom sadašnjem udjelu u temeljnom kapitalu tvrtke.
Temeljni kapital BINA-Istre bi se pak trebao povećati za 30,5 milijuna kuna, sa 227,2 milijuna kuna na 257,7 milijuna kuna, i to izdavanjem 305.000 redovnih dionica, a pravo prvenstva također će imati postojeći dioničari, sukladno njihovom trenutnom udjelu.
Hotelima Haludovo je Hanfa pak odobrila izdavanje 2.553.101 redovne dionice ukupne nominalne vrijednosti 51,6 milijuna kuna. Kako stoji u Hanfinom rješenju, skupština Hotela Haludovo odlučila je u prosincu prošle godine da se temeljni kapital društva poveća ulaganjem prava (novčane tražbine) u iznosu od 1,75 milijuna kuna te unosom nekretnina u općini Bogović (nekoliko zemljišta i na njima sagrađenih zgrada 'Marina' i 'Hotel Maestral'), u vrijednosti od 49,3 milijuna kuna.
Spajaju se HVB leasing Croatia i Locat leasing Croatia
ZAGREB, 3. listopada 2006. (Hina) - Talijanski Locat Leasing i Bank Austria Creditanstalt Leasing, članovi grupe UniCredit, započeli su integracijski proces svojih dviju kompanija u Hrvatskoj - Locat leasinga Croatia i HVB leasinga Croatia, objavljeno je danas iz tih dviju leasing tvrtki.Novonastalo društvo predstavljat će drugu po veličini leasing tvrtku u Hrvatskoj, s ukupnom vrijednošću imovine oko pola milijarde eura, tržišnim udjelom od 20 posto i s više od 14 tisuća sklopljenih ugovora, navodi se u priopćenju te dodaje da će se evaluacija strukture budućeg društva izvršiti do kraja godine.
Prvi korak integracijskog procesa bio je izbor članova Uprave novonastalog društva, na čijem će čelu biti sadašnji predsjednik Uprave Locat leasinga Tomo Bolotin. Do potpune implementacija spajanja oba entiteta djelovat će neovisno, a njihove Uprave obnašat će svoje dosadašnje dužnosti, stoji u priopćenju Locat leasinga Croatia i HVB leasinga Croatia.
AZ fond prihvatio Barrovu ponudu za dionice Plive
ZAGREB, 4. listopada 2006. (Hina) - AZ obvezni mirovinski fond prihvatio je ponudu američke farmaceutske kompanije Barr Pharmaceuticals te će toj kompaniji prodati svoje dionice Plive za 820 kuna po dionici, priopćeno je danas iz AZ fonda.AZ obvezni mirovinski fond u Plivi ima vlasnički udjel od 2,6 posto i najveći je privatni domaći investitor u Plivine dionice, kaže se u priopćenju. Pri preuzimanju Plive, AZ mirovinski fond odlučio je čekati kraj procesa te prihvatiti najbolju ponudu, kaže se u priopćenju te se dodaje da je fond od početka djelovanja, 2002. godine, ulagao u Plivine dionice i sada naglašava zadovoljstvo rezultatima ulaganja.
Barrovu ponudu prihvaća i Raiffesen Invest s 1,07 posto dionica Plive
ZAGREB, 5. listopada 2006. (Hina) - Ponudu američkog Barr Pharmaceuticals za kupnju dionica Plive danas je odlučila prihvatiti i Uprava društva za upravljanje investicijskim fondovima Raiffeisen Invest, čiji su fondovi Balanced i Central Europe zajedno vlasnici 200.022 ili 1,076 posto dionica Plive, objavljeno je danas iz tog društva.Istu je odluku danas objavila i Uprava Raiffeisen mirovinskog društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, koja že Barru prodati 230.752 dionice Plive, koje čine 1,2 postotni udio u hrvatskom farmaceutu.
Ranije su istu odluku objavili i AZ obvezni mirovinski fond, sa 2,6 posto dionica te Europska banka za obnovu i razvoj, sa 5,4 posto, dok je hrvatska Vlada Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje preporučila da 3.117.127 ili 18 posto dionica Plive prenese u imovinu Umirovljeničkog fonda, što se također tumači kao prvi korak ka prihvaćaju Barrove ponude.
Državni udio, udio EBRD-a te AZ i Raiffeisen OMF-ova i Raiffeisen Investa tako ukupno iznose 28,276 posto, dok je kod Središnje depozitarne agencije do jučer za Barrovu ponudu deponirano 1.422.568 ili 7,65 posto dionica Plive.
4. TVRTKE
Agrokor i SAP potpisali ugovor o suradnji
ZAGREB, 29. rujna 2006. (Hina) - Koncern Agrokor i informatička tvrtka SAP potpisali su danas ugovor o suradnji kojim je Agrokor za podršku svom poslovanju odabrao poslovno rješenje SAP ERP.Ugovor su potpisali starija izvršna potpredsjednica za strategijske poslove Agrokora Ljerka Puljić, direktor SAP-a za jugoistočnu Europu i Bliski istok Bernard Kraus i direktor SAP-a Hrvatska Igor Dropulić. Puljić je istaknula kako je Agrokoru za ostvarivanje vrhunskih poslovnih rezultata neophodna najbolja informatičko-tehnološka podloga, a upravo SAP pruža optimalno rješenje za sve Agrokorove kompanije. Primjena SAP-ovih rješenja, kazala je, omogućit će Agrokoru održanje prednosti na sve konkurentnijem tržištu regije, pridonijet će povećanju efikasnosti kompanije i boljem upravljanju poslovnim procesima.
Kako je riječ o višegodišnjem ugovoru, u prvoj će se fazi implementacija SAP-a provesti unutar Konzuma, a u narednim godinama i u ostalim kompanijama, istaknula je Puljić. Tako je predviđeno da će implemantacija SAP-a u Konzumu trajati godinu dana te će taj trgovački lanac s radom na SAP-u na području financija i kontrolinga započeti početkom 2008. godine.
Strateška suradnja s Agrokorom, prema riječima Dropulića i Krausa, za SAP dugoročno predstavlja jedan od najvažnijih razvojnih projekata na hrvatskom tržištu te na tržištu regije. Potpisani ugovor, kako su kazali, osnažit će kompetencije obiju tvrtki. Potpisnici ugovora nisu željeli otkriti kolika je njegova vrijednost, ističući kako je riječ o poslovnoj tajni.
Hotel Osijek: u prvih šest mjeseci 50 posto više noćenja
OSIJEK, 2. listopada 2006. (Hina) - Osječki Hotel "Osijek" u prvom je polugodištu ove godine ostvario 12.700 noćenja, što je 50 posto više nego lani, a do kraja ove godine očekuje se oko 25.000 noćenja, istaknuto je na današnjoj konferenciji za novinare čelništva tog hotela koji je ove godine dobio nagradu Turistički cvijet za najbolji kontinentalni hotel u Hrvatskoj s četiri zvjezdice.Ta prestižna nagrada, koju već deset godina dodjeljuje Hrvatska televizija u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, posebno je važna za daljnju prepoznatljivost Hotela Osijek i njegova značaja za turističku promidžbu grada Osijeka i regije, istaknuo je direktor hotela Dominik Nikolić.
U Hotelu Osijek posebno ističu i sve veći broj kongresa koji se održavaju u tom hotelu. Do sada su uglavnom taj primat imali hoteli na moru, a sada se Hotel Osijek sve značajnije uključuje u organizaciju niza kongresa čak i s međudržavnim značenjem, naglasila je voditeljica marketinga i prodaje Hotela Valentina Bračun Zavada.
Obnovljeni Hotel Osijek otvoren je u studenom 2004., a njegov vlasnik, osječki poduzetnik Mato Škojo u njegovu je obnovu utrošio 8,5 milijuna eura. Hotel ima 140 soba i sedam apartmana, te posjeduje certifikate ISO 9001 i HCCP standarda za sigurnost i kvalitetu namirnica.
Oglasnik hr: besplatno pretraživanje oglasa
ZAGREB, 2. listopada 2006. (Hina) - Tvrtka Oglasnik otključala je informacije na svom Internet izdanju omogućivši prvi put svojim korisnicima potpuno besplatan pregled oglasa sa svim informacijama u većini kategorija.U kategorijama Auto Moto Nautika i Nekretnine pristup kontakt brojevima telefona besplatan je za više od 50 posto oglasa, priopćeno je danas iz te tvrtke. Oglasnik.hr najveća je Internet stranica za oglašavanje i sadrži preko 100.000 oglasa, a otključavanjem je omogućen besplatni pristup za više od 70.000 oglasa.
"Otključavanjem kontakata Oglasnik se usmjerava prema tzv. besplatnom modu Interneta te se priprema za dolazak jakih internacionalnih konkurenata kao što su E-bay i Schibsted", naglašava direktor Oglasnika Gordan Putanec.
Napominje kako očekuju rast posjećenosti stranice sa sadašnjih pola milijuna (500.000) posjetitelja i 7. mjesta prema posjećenosti na 700.000 - 800.000 posjetitelja u tri mjeseca i poziciju 3. najposjećenije Internet stranice u Hrvatskoj. Oglasnik.hr sa više od 500.000 posjetitelja mjesečno na sedmom je mjestu prema posjećenosti između svih internet stranica u Hrvatskoj.
Devedeset godina Tvornice ulja Zvijezda
ZAGREB, 3. listopada 2006. (Hina) - Tvornica ulja Zvijezda slavi devedesetu godišnjicu osnutka kompanije, a jubilarna godina obilježena je modernizacijom pogona i ponudom novih proizvoda.U skladu s razvojnom strategijom kompanije, prošli tjedan je potpisan ugovor za modernizaciju rafinerije i dijela proizvodnje biljnih masti vrijedan 26 milijuna kuna, rečeno je danas na svečanom obilježavanju obljetnice kompanije.
Zvijezda je ove godine redizajnirala vizualni identitet svojih proizvoda - ulja, margarina i majoneza te tržištu ponudila novo ulje Mediteran, mješavinu maslinovog i suncokretovog ulja kao i biljno ulje Omegol, sa značajnim udjelom po zdravlje blagotvornih Omega 3 kiselina.
Predsjednik Koncerna Agrokor Ivica Todorić rekao je na svečanosti obilježavanja Zvijezdine godišnjice da tvrtku uz vodeću poziciju na hrvatskom tržištu, zanima iskorak u regiju, gdje također, zajedno s tvrtkom Dijamant iz Zrenjanina koja je u sastav Agrokor koncerna ušla sredinom 2005. godine, želi biti jedan od tržišnih lidera.
Prema podacima iznesenim na skupu, Zvijezda je u prvih šest mjeseci ove godine prodala 34 tisuće tona proizvoda, što je 7,7 posto više od prodaje u istom prošlogodišnjem razdoblju te ostvarila 8,5 posto veće prihode. Istovremeno, ukupno je izvezeno 7.500 tona proizvoda, što je 10 posto više nego lani, pri čemu su otvorena nova tržišta zemalja Europske unije.
Western Union obnovio ugovor sa Hrvatskom poštom
ZAGREB, 3. listopada 2006. (Hina) - Western Union, vodeća svjetska kompanija u oblasti transfera novca, objavila je da je sa Hrvatskom poštom obnovila zastupnički ugovor o nuđenju svojih usluga.Hrvatska pošta je ovlašteni zastupnik Western Uniona od 2000. godine, te će, zahvaljujući novom ugovoru, nastaviti nuditi usluge transfera novca Western Uniona u više od 930 poštanskih ureda, čineći uslugu dostupnom kako u većim gradovima tako i u manjim i ruralnim sredinama širom Hrvatske.
Hrvatska pošta, s više od 1.150 poštanskih ureda, ima jednu od najrasprostranjenijih mreža u zemlji.
Hrvatska je tradicionalno zemlja aktivno uključena u međunarodne migracijske procese. Prema podacima koje je objavio MMF, procjenjuje se da Hrvati koji žive i rade u inozemstvu godišnje u domovinu pošalju više od 700 milijuna američkih dolara.
Konzum: za isplatu dividende 30,27 milijuna kuna
ZAGREB, 4. listopada 2006. (Hina) - Glavna skupština trgovačke tvrtke Konzum odlučila je da se od prošlogodišnjih 129,35 milijuna kuna dobiti za isplatu dividendi izdvoji 30,27 milijuna kuna, navodi se u izvješću sa jučerašnje skupštine Konzuma koje prenosi Zagrebačka burza.Ostalih 92,61 milijun kuna prošlogodišnje dobiti bit će raspoređeno u zadržanu dobit, a 6,46 milijuna kuna u zakonske rezerve. U izvještaju sa skupštine napominje se kako su odluke pod svim točkama dnevnog reda usvojene jednoglasno.
Interes Lure za Ljubljanske mljekare prestao još 2003.
ZAGREB, 4. listopada 2006. (Hina) - Interes Lure za stjecanje udjela u Ljubljanskim mljekarama prestao je još 2003. godine, objavili su iz te prehrambene kompanije demantirajući informacije koje su se pojavile u tisku o navodnoj ponudi Lure za stjecanjem vlasničkog udjela u toj ljubljanskoj tvrtki.Napominju kako ni na koji način ne sudjeluju u procesu prodaje Ljubljanskih mljekara koji je u tijeku. Samim tim neistinita je i informacija o bilo kakvoj financijskoj ponudi koju bi Lura dala ili imala namjeru dati za stjecanje udjela u Ljubljanskim mljekarama, navodi se u priopćenju.
Otvorena tvornica tjestenine u Križevcima
KRIŽEVCI, 4. listopada 2006. (Hina) - U zgradi bivše tiskare u Križevcima danas je otvorena tvornica tjestenine križevačke tvrtke "Jadran" koja djeluje u sklopu obiteljskog poduzeća KTC.U uređenje i opremanje tvornice uloženo je oko milijun eura, a proizvodit će po talijanskoj tehnologiji i s uvoznom durum pšenicom oko 1000 tona petnaestak vrsta tjestenine godišnje, kazao je otvorenju Ivica Katavić, jedan od vlasnika poduzeća. U tvornici je zaposleno 15 radnika i stručnjaka prehrambene struke.
RIZ Odašiljači isporučuju u Tajvan opremu vrijednu 1,1 milijun dolara
ZAGREB, 4. listopada 2006. (Hina) - Tvrtka RIZ Odašiljači isporučuje danas u Tajvan drugi od dva naručena 250 kW srednjovalna odašiljača, a prema podacima iz tvrtke, ukupna vrijednost isporučene opreme je 1,1 milijun američkih dolara.Prvi odašiljač je isporučen 15. rujna ove godine. U tvrtki također ističu kako su potpisali novi ugovor s tvrtkom VT Communication u Engleskoj, vrijedan 3,5 milijuna britanskih funti. Riječ je o isporuci četiri DRM-digitalna 250 kW kratkovalna odašiljača za spomenutu tvrtku.
TOZ Penkala ostvarila 1,2 milijuna kuna dobiti
ZAGREB, 4. listopada 2006. (Hina) - Zagrebačka tvornica olovaka TOZ Penkala u prvih je osam mjeseci ove godine, po prvi put unazad 14 godina, poslovala s dobiti i to u iznosu od 1,2 milijuna kuna, uz povećanje vrijednosti prodaje za 13 posto te refinanciranje kreditnih obveza, u kojem su kamatne stope na postojeće kredite smanjene sa 15 na 4 posto, istaknuo je na današnjoj konferenciji za novinare predsjednik Uprave tvrtke Damir Lamza.Prošlu je godinu TOZ Penkala završila s 2,7 milijuna kuna gubitka, uz prihode od 41,27 milijuna kuna te 43,9 milijuna kuna rashoda. Do kraja kolovoza ove godine pak prihodi TOZ Penkale iznosili su 30,7 milijuna kuna, uz rashode od 29,5 milijuna kuna.
Do dolaska nove, od početka 1990-tih devete Uprave na čelu s Lamzom u kolovozu 2004. godine, tvornica je poslovala s gubitkom većim od 15 milijuna kuna, uz 22 milijuna kuna dospjelih obveza prema bankama te 13 milijuna kuna dospjelih obveza prema dobavljačima. U procesu restrukturiranja tvrtke koji je tada proveden, kaže Lamza, Uprava je osigurala 3 milijuna kuna kreditnih sredstava za financiranje poslovanja, zamjenom sirovina i dobavljača osigurala uštede od oko 1,5 milijuna kuna. Financijsko stanje tvrtke poboljšano je i prodajom 2.300 četvornih metara zemljišta, iznajmljivanjem dijela prostora, uvođenjem novih proizvodnih programa i sl.
Također, provedena je interna ponuda dionica zaposlenicima i postojećim dioničarima, a rezultati restrukturiranja tvrtke odrazili su se i na rast cijene dionice TOZ Penakle na Zagrebačkoj burzi za oko 7 puta, istaknuo je Lamza. Na novinarski upit da komentira spekulacije oko njegovog navodnog smjenjivanja s čela tvrtke na sjednici Nadzornog odbora, koja će se održati ovog tjedna, a s obzirom na danas predstavljene rezultate poslovanja, Lamza je kazao kako on ne zna da li će biti smijenjen ili ne te da je poslovanje ove Uprave "savršeno čisto".
"Što se nas tiče, nije sporna niti jedna lipa, osim ako netko nije nešto potpisivao, a da mi o tome ništa ne znamo. Stoga molim i pozivam nadzorne organe i reviziju da dođu u tvrtku i utvrde pravo stanje, jer netko stalno pušta dezinformacije", ustvrdio je Lamza.
Otvaranje nove praonice vagona u povodu Dana HŽ-a
ZAGREB, 4. listopada 2006. (Hina) - Hrvatske željeznice (HŽ) slave sutra Dan HŽ-a, a središnji događaj bit će otvaranje nove praonice vagona i vagonskih cisterni u Slavonskom Brodu u koju je HŽ uložio 67 milijuna kuna.Nova praonica izgrađena jer postojeća tehnički zastarjela praonica u Botovu pokraj Koprivnice ne udovoljava zahtjevima u pogledu zaštite okoliša. Kao osnova za projektiranje kapaciteta nove praonice uzeta je 2000. godina kad je u praonici u Botovu očišćeno i oprano 708 željezničkih vozila, i to 401 teretni vagon i 307 vagonskih cisterni. Predviđa se da će do 2015. taj broj biti povećan na 1.200 teretnih vagona i vagonskih cisterni na godinu.
Ovogodišnji Dan HŽ-a obilježava se i u znaku podjele HŽ-a na četiri samostalna društva kojima će upravljati tvrtka HŽ Holding. Taj proces trebao bi HŽ pripremiti na liberalizaciju tržišta, a trebao bi pridonijeti i povećanju poslovne učinkovitosti. Dosadašnji jedinstveni HŽ dijeli se na tvrtke HŽ-Infrastruktura, HŽ-Putnički prijevoz, HŽ-Cargo i HŽ-Vuča vlakova. Te tvrtke poslovat će unutar krovnog društva HŽ Holding. Očekuje se da će nova društva početi djelovati do kraja godine.
Dosadašnje izravne proračunske subvencije moći će koristiti samo HŽ-Infrastruktura, jer je prema Zakonu o podjeli HŽ-a željeznička infrastruktura definirana kao javno dobro u općoj upotrebi u vlasništvu Republike Hrvatske. Ove godine bi, prema najavama, iz sustava HŽ-a u sklopu poticajnih mjera trebalo otići 500 zaposlenih, a konačni cilj je dovesti broj zaposlenih na oko 12 tisuća. Danas HŽ ima 14.032 zaposlena.
HŽ je 2005. godinu završio bez gubitaka, a ove godine proračunski izdaci iz kojih se subvencioniraju troškovi HŽ-ova poslovanja manji su za 12,7 posto ili 230 milijuna kuna u odnosu na prošlu godinu.
Neckermann smanjuje broj zaposlenih
ZAGREB, 5. listopada 2006. (Hina) - Tvrtka Neckermann kataloška prodaja d.o.o. iz Varaždina provodi reorganizaciju poslovanja, uvjetovanu internim promjenama unutar krovne kuće, koja uključuje smanjenje broja zaposlenih sa 240 na oko 130 osoba do kraja ove godine, izviješćeno je iz te tvrtke.Neckermann, kao vodeća kataloška kuća u Hrvatskoj koja je prošle godine ostvarila ukupan promet u iznosu od 420 milijuna kuna, a njena dobit iznosila je 12,8 milijuna kuna, nalazi se u procesu reorganizacije poslovanja. Taj je postupak, pojašnjava se, uvjetovan internim promjenama unutar krovne kuće, koncerna Karstadt Quelle AG, te evidentnom recesijom kataloške prodaje u Europi.
U sklopu toga, Koncern je prisiljen smanjiti broj zaposlenih ljudi u centrali, kao i zemljama regije. Istodobno, razmatra se mogućnost zatvaranja i povlačenja s tržišta Srbije te Bosne i Hercegovine.
Budući da Neckermann u Hrvatskoj ima najveći logistički centar u regiji, slijedom događaja osjeća posljedice reorganizacije poslovanja te je prisiljen smanjiti broj zaposlenih, ističe se u priopćenju.
U fazi restrukturiranja, zaposlenicima su ponuđena druga radna mjesta unutar tvrtke u skladu s njihovim obrazovanjem i sposobnostima. Do sada je sa šest osoba kao tehnološkim viškom raskinut ugovor o radu sa otkaznim rokom i zakonom predviđenom otpremninom. U tvrtki predviđaju da će se do kraja ove godine s još 20-tak osoba, po istom principu, raskinuti ugovor o radu, a ostalim zaposlenicima ugovori se neće produživati. Na vlastiti zahtjev na novo radno mjesto s mjesta direktora tvrtke odlazi Damir Vragović te se razmatra struktura nove uprave.
Tvrtka Neckermann, koja u Hrvatskoj ima više od pola milijuna kupaca i više od četiri milijuna poslanih paketa, najavljuje da se nakon reorganizacije namjerava više usmjeriti na hrvatsko tržište kao lokalni, a ne regionalni centar.
U rujnu rekordna popunjenost zrakoplova Croatia Airlinesa
ZAGREB, 5. listopada 2006. (Hina) - Rujan je bio rekordan za Croatia Airlines u više prometnih pokazatelja, pa je tako prošlog mjeseca u zrakoplovima hrvatskog nacionalnog avioprijevoznika zabilježena prosječna popunjenost putničke kabine od 73,7 posto, što je najveća prosječna popunjenost zrakoplova na razini jednog mjeseca u povijesti tvrtke, objavili su danas iz Croatia Airlinesa.Tako je, navodi se u priopćenju, u rujnu za jedan postotni bod premašena dosadašnja rekordna popunjenost zrakoplova, zabilježena u kolovozu 2003. godine. U rujnu ove godine zrakoplovima Croatia Airlinesa prevezen je 189.291 putnik, što je za 3 posto više u odnosu na lanjski rujan te rekordan broj putnika u rujnu od početka komercijalnog letenja zrakoplova Croatia Airlinesa 1991. godine.
Naime, prošlog je mjeseca za 5.744 putnika premašen dosadašnji rekordni rujan, onaj lanjski, u kojemu je u zrakoplovima Croatia Airlinesa zabilježeno 183.547 putnika.
Radovi na punom profilu autoceste "Rijeka-Zagreb" u skladu s rokovima
FUŽINE, 5. listopada 2006. (Hina) - Svi rokovi u izgradnji punog profila na dionicama autoceste Rijeka - Zagreb u potpunosti se poštuju, istaknuo je danas predsjednik Uprave "Autoceste Rijeka-Zagreb" Jurica Prskalo koji je ujedno izrazio zadovoljstvo konzorcijem hrvatskih građevinskih tvrtki koje zajedno rade na toj izgradnji.Prskalo je ocijenio da se konzorcij pokazao kao pouzdan partner koji može obaviti i najzahtjevnije građevinske zadatke. U izgradnji punog profila autoceste Rijeka-Zagreb sudjeluju građevinske tvrtke Konstruktor-inženjering, Viadukt, Hidroelektra-niskogradnja i Strabag AG.
Prskalo je podatke o gradnji iznio za obilaska gradilišta tunela "Vrata", gdje je prije desetak dana pronađena spilja s dvoranom velikih dimenzija kroz koju će morati proći tunelska cijev. Sada je u tijeku gradnja punog profila na svim dijelovima, gdje još nema punog profila autoceste, a posao je podijeljen na dvije faze.
U II.a fazi izgradnje autoceste radi se na dionici Vrbovsko-Bosiljevo 2, a radovi bi trebali biti gotovi do lipnja iduće godine. Na ovoj dionici bilo je potrebno dograditi vijadukte Osojnik, Severinske drage i Zečeve drage te drugu cijev tunela Veliki Gložac. Druga b faza izgradnje predstavlja proširenje na puni profil autoceste između Kikovice i Stare Sušice u duljini od 44 kilometra, a podijeljena je na pet dionica. Na dionici Kikovica-Oštrovica, dužine 7,4 kilometra, obavljeni su zemljani radovi na trasi budućeg južnog kolnika, a priprema se izgradnja pet vijadukata i dva podvožnjaka.
Na nju se nadovezuje dionica do Vrata duga 12 kilometara, a na njoj je jedan vijadukt temelji čijeg stupišta su u izgradnji, jedan most, tri tunela i četiri podvožnjaka. Tu je i najduži tunel autoceste, kroz Tuhobić, gdje je probijeno 117 metara, te tunel "Vrata", gdje su građevinari probili 140 metara do probijanja zida spilje.
5. UDRUGE
HGK odobren projekt prijenosa znanja o pravnoj stečevini EU
ZAGREB, 3. listopada 2006. (Hina) - Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) odobren je projekt 'Prijenos znanja o pravnoj stečevini Europske unije' (Acquis-Transfer Croatia), vrijedan 65 tisuća eura, a riječ je o drugom projektu HGK odobrenom unutar bilateralnog programa pomoći flamanskog Ministarstva vanjskih poslova, kojim Flandrija godišnje Hrvatskoj pruža pomoć u iznosu od pola milijuna eura.Kako su izvijestili iz HGK, flamanski partner u ovom projektu je Gospodarska komora iz Antwerpena, a realizacija projekta započet će ovog mjeseca i trajat će dvije godine. S obzirom da će osim ekspertize u EU zakonodavstvu, flamanski partner na hrvatske partnere prenijeti svoje znanje i na područjima poljoprivrede i određenih grana industrije, u projekt će biti uključeni i sektori poljoprivrede i industrije HGK.
Cilj projekta je da se Komori, a i njenim članicama, objasni kako da se prepoznaju, razumiju i uklope relevantne mjere koje su nužne u poslovanju s EU. U okviru projekta će se ostvariti niz aktivnosti koji će u konačnici rezultirati u boljoj pripremi hrvatskih tvrtki na EU zahtjeve, a te aktivnosti obuhvaćaju obučavanje djelatnika HGK i hrvatskih tvrtki putem radionica, pripremu publikacije o poslovanju s EU, promociju hrvatskog gospodarstva u Flandriji, te susrete hrvatskih i flamanskih tvrtki, zaključuju iz HGK.
Promins: konfuzno stanje u gospodarenju mineralnim sirovinama
ZAGREB, 3. listopada 2006. (Hina) - Čelnici Gospodarsko-interesnog udruženja za proizvodnju, preradu i promet mineralnih sirovina (Promins) ocjenjuju da na području gospodarenja mineralnim sirovinama već godinama vladaju nered i kolizija zakonske regulative te traže da se to stanje uredi strateškim definiranjem hrvatskih potreba za mineralnim sirovinama i nizom drugih administrativnih mjera.Primjerice, koncesionari za eksploataciju kamena ili šljunka imaju dugoročne koncesije, sukladno Zakonu o rudarstvu, a istovremeno, prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, vremenski rok zakupa je samo pet godina. To članovima Prominsa zadaje velike probleme, jer onemogućuje dugoročno strateško planiranje, rekao je direktor udruženja Gordan Šredl na današnjoj konferenciji za novinare.
K tome, dodaje Šredl, koncesionari, samo za pitanja korištenja zemljišta, moraju obaviti 21 proceduru u 12 institucija. Zato je Promins potaknuo izradu nacionalne strategije gospodarenja mineralnim sirovinama, koju je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva naručilo od zagrebačkog Rudarsko-naftno-geološkog fakulteta.
Jedan od Prominsovih prijedloga za tu strategiju je osnivanje agencije za rudarstvo, po uzoru na one-stop-shop, u kojoj bi gospodarstvenik mogao dobiti sve potrebne dozvole, uz utvrđeni rok do kada se te dozvole moraju izdati. Strategija se, kaže Šredl, mora temeljiti na definiranim hrvatskim potrebama za kamenom, šljunkom, pijeskom, ciglarskom glinom i vapnom. Kad bi te strategije bilo, dodaje, ne bi, kao što je sada slučaj, bili nedefinirani izvori šljunka za autocestu Zagreb - Sisak, niti bi desetine kamenoloma koji su namjenski otvoreni za izgradnju autoceste Zagreb-Split i dalje radili, premda je cesta završena.
Promins traži i osnivanje fonda za sanaciju kamenoloma i šljunčara kako bi se još tijekom eksploatacije moglo prići njihovoj sanaciji. Udruženje traži i centralizaciju odobravanja koncesija za eksploataciju mineralnih sirovina u Upravi za rudarstvo i energetiku pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva. Dosadašnja praksa, kažu u Prominsu, pokazala je da osoblje pri uredima državne uprave na lokalnim razinama nije za to dovoljno osposobljeno.
Vinkovci: sastanak hrvatskih i srbijanskih drvoprerađivača
VINKOVCI, 4. listopada 2006. (Hina) - O mogućnostima suradnje, posebice zajedničkog nastupa na trećim tržištima, u Vinkovcima su danas razgovarali predstavnici četrdesetak drvoprerađivačkih tvrtki iz Hrvatske i Srbije u organizaciji Vijeća drvno-prerađivačke industrije Hrvatske gospodarske komore (HGK).Prema riječima predsjednika Udruženja drvoprerađivačke industrije HGK Jerka Zovka, hrvatski prerađivači drva zainteresirani su za suradnju sa sektorskim tvrtkama iz Srbije, posebice oko plasmana na tržištu Rusije kojemu, kako je rekao, za razliku od Srbije, Hrvatska ima nešto manji pristup.
Govoreći o drvoprerađivačkoj industriji RH, Zovak je ocijenio kako stanje u tom sektoru i dalje nije zadovoljavajuće, iako, kako je dodao, Vlada prepoznaje značaj koji drvna industrija ima za razvoj Hrvatske. "Najmanje smo četiri puta vredniji za RH od brodogradnje, ali smo tretirani puno lošije od te djelatnosti", ustvrdio je Zovak.
Predsjednik Upravnog odbora Agencije za drvo Republike Srbije Zdravko Popović izrazio je zainteresiranost srbijanskih drvoprerađivača za suradnju s hrvatskim tvrtkama s kojima su do sada postojali tek pojedinačni oblici suradnje. U Srbiji djeluje oko 3.500 drvoprerađivača koji zapošljavaju oko 35.000 radnika, rekao je Popović dodajući kako se srbijanska industrija prerade drva susreće s niz problema, od nedostatka pojedinih vrsta drveta do loše strukture izvoza u kojemu primarni i finalni proizvodi sudjeluju podjednako u izvozu, što je ocijenio nezadovoljavajućim. Prema njegovim riječima, po prvi put u zadnjih deset godina, drvna industrija Srbije u 2005. godini ostvarila je deficit u razmjeni s inozemstvom.
Pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Ivica Grbac poručio je kako je Vlada prepoznala značaj koji u Hrvatskoj ima drvoprerađivačka industrija u čiji će razvoj, kako je naveo, u narednih pet godina biti uložen 201 milijun kuna poticajnih nepovratnih i 4,1 milijardu kuna kreditnih sredstava. U procesu smo stvaranja potpuno novog sustava u preradi drveta koji bi hrvatskoj drvoprerađivačkoj industriji trebao osigurati konkurentnost i stabilnost u poslovanju, rekao je Grbac najavivši donošenje novih mjera koje će im u tome pomoći kao što je izrada nacionalne strategije dizajna.
6. SINDIKATI
Brodari i pomorci potpisali sporazum o minimalnim radnim i socijalnim standardima
ZAGREB, 3. listopada 2006. (Hina) - Predstavnici brodara i pomoraca potpisali su danas u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka Sporazum o minimalnim radnim i socijalnim standardima kojim bi se trebala ujednačiti prava pomoraca i spriječiti nelojalna konkurencija među brodarima.Prema odredbama Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, koji je Hrvatski sabor usvojio lani u ožujku, svi brodari koji će sudjelovati na natječajima za koncesije za prijevoz u linijskom obalnom prometu moraju prethodno potpisati taj sporazum.
Zakonom je natjecanje za koncesije rezervirano samo za hrvatske kompanije, a zapošljavati se smiju samo hrvatski pomorci, iako je iz EU prethodno tražena liberalizacija kabotaže (obalnog linijskog brodarskog prometa).
Ovo je veliki dan za pomorce i brodare, ocijenio je ministar mora, turizma, pomorstva i razvitka Božidar Kalmeta, jer je potpisan svojevrsni kolektivni ugovor koji definira položaj pomoraca u kabotaži, a ne narušava tržišnu poziciju brodara. Natječaj za koncesije raspisat će Agencija za obalni linijski pomorski promet za oko mjesec dana, najavio je Kalmeta.
Predsjednik Uprave najvećeg hrvatskog brodara Jadrolinije Slavko Lončar istaknuo je cijenu rada kao jednu od bitnih pretpostavki za normalnu tržišnu utakmicu.
Sporazumom je obuhvaćeno oko 1.800 pomoraca zaposlenih u kabotaži, a njime je definirana najniža razina njihovih prava. Najniža plaća mornara ili čistača stroja iznosi 2.290 kuna bruto, a u neto iznosu s pripadajućim koeficijentima i svim dodacima kreće se oko 3.500 kuna.
Akumulirani gubitak Brodogradilišta Kraljevica 500 milijuna kuna
KRALJEVICA,5. listopada 2006.(Hina) - Predsjednik Sindikata Brodogradilišta Kraljevica Rastko Davila ustvrdio je danas na konferenciji za novinare da ukupni akumulirani gubitci toga brodogradilišta iznose više od 500 milijuna kuna, a da je na prvom iz serije od četiri asfaltna tankera ostvaren gubitak veći od 10 milijuna dolara.Davila je kazao da je Sindikat na iznošenje tih podataka primoralo to što uprava brodogradilišta ne iznosi potpune podatke o stanju u brodogradilištu. Sindikat je prošloga tjedna zatražio neopozivu ostavku direktora Ivice Šegulje. Davila je danas istaknuo da Sindikat ostaje pri tom zahtjevu jer ni Uprava, ni Nadzorni odbor, ni predstavnici vlasnika nisu reagirali na višegodišnja upozorenja na loše stanje i narušenu organizaciju rada.
Davila smatra da je stanje u kraljevičkom brodogradilištu katastrofalno te da je jedan od razloga loše upravljanje u cjelokupnoj hrvatskoj brodogradnji. Naveo je da ni jedno brodogradilište, osim Kraljevice, nije po jednom brodu ostvarilo gubitak veći od 10 milijuna dolara, da se takav trend gubitaka u Kraljevici nastavlja te da sve to plaćaju porezni obveznici.
Prema Davili, trošak izgradnje prvog asfaltnog tankera bio je "nevjerojatnih" 184 milijuna kuna - materijal je stajao 93 milijuna kuna, kooperacija 48 milijuna kuna, a radni sati oko 44 milijuna kuna. U taj trošak nisu uračunati drugi troškovi, primjerice konzultanata Iceberga, dodao je.
Davila je kazao da direktor Šegulja za probleme okrivljuje sve osim sebe, da je navodio da radnici nisu naučeni raditi te da "vlada" sam. Mnogo je ljudi doveo u brodogradilište, a da oni nisu povećali produktivnost. Istodobno, mnogi su kadrovi sami otišli, a neki su i pod suspenzijom, pa su radnici izgubili motivaciju za rad, a ni jedna novogradnja ne prolazi bez poteškoća, rekao je.
7. MEĐUNARODNA SURADNJA
Vlada od Svjetske banke zatražila pripremu RGP 2
RIJEKA, 2. listopada 2006. (Hina) - Hrvatska Vlada zatražila je od Svjetske banke nastavak Rijeka Gateway Projekta (RGP), odnosno RGP-a 2, o čemu se još raspravlja, kazao je danas na konferenciji za novinare u riječkoj Lučkoj upravi voditelj tog projekta pri Svjetskoj banci Gerard Olivier.Olivier je sa suradnicima u redovnom nadzoru provedbe RGP-a za koji je Svjetska banka odobrila oko 155 milijuna dolara zajma. Dio zajma namijenjen je rekonstrukciji i modernizaciji riječke luke, a dio za rekonstrukciju i izgradnju pristupnih prometnica.
Olivier je rekao da je odlukom da se sačuva dio lučkih skladišta kao kulturno nasljeđe došlo do manjka lučkog prostora te da se zbog toga traži priprema RGP 2 u sklopu kojeg bi se gradila nova Praška obala. Dodao je da se o projektu tek raspravlja, da će se najprije sagledati najvažnije potrebe i odrediti što treba najprije financirati.
Po njegovim riječima, do sada su u raspravama razmatrani daljni razvoj RGP 1, gradnja nove Praške obale, odnosno nasipavanje obale radi nadoknađivanja prostora zaštićenih lučkih skladišta, razvoj javno-privatnog partnerstva, daljni razvoj pristupnih cesta te osmišljavanje područja Delte, gdje se za sada planira izgradnja poslovnog centra i luke za mega jahte.
Na upit o mogućem iznosu zajma za RGP 2, Olivier je odgovorio da to još nije poznato, ali da će troškovi biti veliki, posebice za uređenje Praške obale. Rekao je da se jedan od glavnih ciljeva RGP-a, povećanje lučkog prometa, već ostvaruje, kao i povećanje učinkovitosti. Financijska slika nadmašila je sva očekivanja, a Rijeka se vraća na kartu glavnih brodskih luka, istaknuo je te dodao da su svi zadaci RGP-a do sada ostvareni prema planu, da se neki rezultati već vide, a neki će biti vidljivi uskoro.
Ravnatelj riječke Lučke uprave Bojan Hlača kazao je da je u sklopu RGP-a u tijeku izgradnja zgrade putničkog terminala koja bi trebala biti otvorena u lipnju 2007., a radi se na natječaju za sanaciju obale uz taj terminal. Istražni radovi na Zagrebačkoj obali su pri kraju i očekuje se početak radova, a čeka se rušenje postojećih objekata na Delti i u Porto Barošu.
U nastavku RGP-a bit će raspisan međunarodni natječaj za izradu novog master plana riječke luke, za centar za nadzor lučkog akvatorija te za sustav magnetskih kartica za ulazak u luku. Na upit novinara, Hlača je rekao da je javnost, pa tako i kulturna javnost, informirana o RGP te da bi sada, nakon što je dio lučkih skladišta proglašen kulturnom baštinom, trebalo odrediti njihovu namjenu.
Vukelić-Bradtke o sustavu povlastica
ZAGREB, 3. listopada 2006. (Hina) - Robna razmjena izmedu Hrvatske i SAD-a svake je godine sve veća i Hrvatska bilježi značajan rast izvoza pri čemu je pokrivenost hrvastkog uvoza izvozom u tu zemlju na visokoj razini od 77 posto, istaknuo je ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić prilikom jučerašnjeg susreta sa veleposlanikom SAD-a u Hrvatskoj Robertom Bradtkeom, priopćeno je danas iz Ministarstva.Takvi podaci, napomenuo je Vukelić, rezultat su visoke razvijenosti gospodarska suradnje izmedu dvije zemlje, ali i činjenice da je Hrvatska uključena u Opću shemu povlastica SAD-a (GSP Generalized System of Preferences).
S obzirom da je u kolovozu ove godine u SAD-u pokrenuto pitanje nastavka provođenja Opće sheme povlastica (u koju su uključene 133 zemlje) i da je američko Veleposlanstvo obavijestilo Ministarstvo o tome da američka strana razmatra ukidanje povlastica za RH kao i drugim zemljama, Ministarstvo je priredilo i u rujnu američkoj strani dostavio argumente kojima potvrđuje potrebu produženja povlastica za Hrvatsku.
Veleposlanik Bradtke, kako se navodi u priopćenju, naglasio je kako je Ministarstvo gospodarstva pripremilo kvalitetne argument kojima se američkoj strani obrazlaže potreba Hrvatske da se produže povlastice kroz Opću shemu povlastica te je kazao kake su priloženi vrlo korisni podaci koji će pomoći u donošenju konačne odluke. Odluku bi trebao donijeti Kongres SAD-a do kraja godine.
Veleposlanik Bradtke je izrazio želju američke strane da se intenziviraju investicije američkih tvrtki u Hrvatskoj dodajući da će o tome obaviti niz razgovora i s hrvatskim gospodarstvenicima. Posebno zanimanje američke strane izazvali su projekti razvoja energetskog sektora Hrvatske te diversifikacija i sigurnost dobavnih pravaca energenata u regiji kojima će Hrvatska postati raskrižje temeljem nekoliko strateških projekata Vlade RH i Ministarstva gospodarstva, rada I poduzetništva.
Hrvatska je u 2005. u SAD izvezla roba u vrijednosti od 305,1 milijuna dolara, što je 44,5 posto više nego u godini prije. Istodobno je iz SAD uvezeno roba u vrijednosti od 397,6 milijuna USD ili 11 posto više nego u 2004. U prvom polugodištu ove godine hrvatski izvoz u SAD iznosi 163 milijuna dolara (rast za 31 posto), a uvoz 161 milijun USD (12 posto manje nego u istom razdoblju 2005.). Ukupna prošlogodišnja robna razmjena izmedu RH I SAD-a u vrijednosti od 702,7 milijuna dolara čini 2,6 posto udjela u ukupnoj robnoj razmjeni RH sa svijetom.
RGP u skladu s rokovima
RIJEKA, 3. listopada 2006. (Hina) - Izuzetno smo zadovoljni tijekom provedbe Rijeka Gateway Projekta (RGP) jer nema odstupanja od dogovorene dinamike radova, kazao je danas nakon radnog sastanka s predstavnicima Svjetske banke riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.Istaknuo je da je u sklopu Projekta pronađeno rješenje za kompleks lučkih skladišta koja su zaštićeno kulturno dobro. Skladišta su sačuvana od rušenja, a kao rješenje za nadoknadu lučkog manipulativnog prostora pronađena je mogućnost proširenja Projekta i nasipavanja Praške obale.
Predstavnici Svjetske banke obavljaju u Rijeci redoviti nadzor provedbe RGP-a za koji je ta banka do sada odobrila oko 155 milijuna dolara zajma. Dijelom zajma finacira se modernizacija i restrukturiranje riječke luke, a dijelom obnova i izgradnja pristupnih prometnica. Osim novcem od zajma, Projekt se dijelom financira i novcem iz državnog proračuna.
Voditelj RGP-a u Svjetskoj banci Garard Olivier jučer je u riječkoj Lučkoj upravi najavio mogućnost nastavka RGP-a, odnosno pokretanja RGP-a 2, u sklopu kojeg bi se, među ostalim, financiralo i nasipavanje Praške obale. Razgovori o RGP-u 2 su tek započeli, a iznos mogućeg zajma Svjetske banke nije utvrđen.
Olivier je danas kazao da je ovaj posjet misije Svjetske banke važan kako bi se utvrdilo stanje RGP-a i razgovaralo o otvaranju mogućnosti za RGP 2."Trenutačno istražujemo sve opcije kako bismo mogli ponuditi integralni projekt", rekao je Olivier te istaknuo da se u sklopu RGP-a velika pozornost daje povezivanju Rijeke sa susjednim zemljama, posebice Italijom i Mađarskom.
8. SAJMOVI, KONFERENCIJE, OKRUGLI STOLOVI, FORUMI
Microsoft Security Days 2006. - u svijetu 186 tisuća raznih virusa, crva...
ZAGREB, 2. listopada 2006. (Hina) - U svijetu danas postoji 186 tisuća raznih virusa, crva, trojanskih konja i računalnih zlonamjernih programa, a posebna su opasnost za korisnike Phishing ili krađa identiteta korisnika, upozorio je Lucijan Carić, jedan od vodećih domaćih stručnjaka za informacijsku sigurnost, na danas započetoj četvrtoj po redu Microsoftovoj godišnjoj konferenciji posvećenoj informacijskoj sigurnosti - Microsoft Security Days 2006.Konferencija, koja je u zagrebačkom hotelu Sheraton okupila 350 domaćih IT stručnjaka, i ove se godine održava pod pokroviteljstvom Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku, a obuhvaća ukupno 27 predavanja podijeljena u dva paralelna pravca.
Naglasak ovogodišnje konferencije je na novitetima u tehnologijama sigurnosti kao i normama i regulativi, obuhvaća ukupno 27 predavanja, i u dva dana će sudionicima biti predstavljen niz novih Microsoftovih proizvoda sa područja sigurnosti, kao i aktualno stanje Microsoftove strategije sigurnosti u okviru inicijative za Pouzdano računalstvo.
Predstavljajući tu strategiju, voditelj Microsoftove inicijative za Pouzdano računalstvo Jeff Jones se osvrnuo na važnost zaštite privatnosti računalnih sustava, ali i individualnih korisnika.
Zamjenica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku RH Diana Šimić, istaknula je da je informacijska sigurnost jedan od prioriteta Programa e-Hrvatska 2007. Uz primjenu najnovijih tehnologija ne smijemo zaboraviti da procjena rizika, kao prvi korak u upravljanju informacijskom sigurnošću, treba uzeti u obzir i znanja i vještine krajnjih korisnika, a ne samo IT stručnjaka. Upravo stjecanje znanja i razvoj sigurnosne svijesti glavni su doprinosi Konferencije, naglasila je Šimić.