Odbor "podržava namjeru Hrvatske da nastavi s pregovoračkim procesom s ciljem punog članstva u Europskoj uniji i kako bi omogućila svojim građanima da sudjeluju na sljedećim europskim izborima 2009. godine. imajuući u vidu da će napredak također ovisiti o ispunjenju hrvatskih obveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i nužnih institucionalnih aranžmana u Europskoj uniji", kaže se u deklaraciju usvojenoj nakon dvodnevne sjednice.
Supredsjedatelj Zajedničkog odbora Pal Schmitt je rekao da je članstvo 2009. godine "dostižno ako Hrvatska odlučno nastavi s reformama".
"Ako Hrvatska nastavi jednakom brzinom i predanošću, članstvo u Europskoj Uniji do kraja desetljeća bit će moguće ostvariti", rekao je Schimitt.
Drugi supredsjedatelj Gordan Jandroković pozdravio je spominjanje te godine, iako "se Hrvatska ne opterećuje datumima".
U utorak i srijedu u Bruxellesu je održan 4. sastanak Zajedničkog parlamentarnog odbora EU-Hrvatska. Uz članove Zajedničkog odbora, zastupnike Hrvatskog sabora i Europskog parlamenta, na sastanku su sudjelovali i predstavnici hrvatskog pregovaračkog tima, predstavnici Europske komisije i predsjedništva EU-a.
Na sastanku je razmotren dosadašnji tijek pregovora Hrvatske s EU-om, reforme koje Hrvatska poduzima u javnoj upravi, pravosuđu, funkcioniranju lokalnih institucija, položaju manjina i povratku izbjeglica.
Tijekom rasprave o povratku izbjeglica i pravima manjina, član Odbora Milorad Pupovac je pozdravio Vladin program stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskog prava, dodajući da su ostala dva otvorena pitanja - kako će se ti stanovi koristiti i hoće li se moći otkupiti.
U deklaraciji se ističe želja da se Hrvatski sabor "usredotoči na pripreme za pristup Europskoj uniji i da sve hrvatske institucije u potpunosti razumiju i podupru njegov rad, na koji ne bi trebal utjecati domaća predizborna kampanja".
U vezi s manjinskim pitanjem i povratkom izbjeglica, u deklaraciji se "ohrabruje Hrvatsku da ubrza provedbu Ustavnog zakona o nacionalnim manjimana, prevlada postojeće organizacijske, logističke i financijske izazove; pozivaju se hrvatske vlasti da posebnu pozornost posvete stvaranju većih mogućnosti zapošljavanja za građane pripadnike manjinskih zajednica u javnim službama, primjerice u policiji i pravosuđu, u područjima pogođenim ratom".
U deklaraciji se podsjeća na Sarajevsku deklaraciju, kojom su se Hrvatska, Srbija i BiH obvezale da će do kraja 2006. godine zatvoriti pitanje povratka izbjeglica. "Sve tri zemlje bi trebale ubrzati napore a Hrvatska bi trebala dovršiti s provedbom odredbi o javnoj infrastrukturi i stambenom zbrinjavanju izbjeglica, ukljujući bivše nositelje stanarskog prava".
U pogledu korupcije, parlamentarci su pozdravili antikorupcijski program hrvatske Vlade.
Zajednički odbor smatra "iznimno važnim" da EU vodi stalnu i dugoročnu informacijsku politiku, uz pomoć komunikacijske politike hrvatske Vlade, kako bi se kod hrvatskih građana poboljšala percepcija i razumijevanje prednosti i ograničenja pristupnog procesa Hrvatske i budućeg članstva.
Sljedeći sastanak Zajedničkog parlamentarnog odbora održat će se krajem ožujka u Hrvatskoj, najvjerojatnije na Plitvicama.