Istraživanje tržišta lijekova koje je od 2002. do 2004. godine proveo SZO pokazalo je kako je u zemljama u razvoju čak 50 posto lijekova lažno.
Danas se smatra da je čak 15 posto svjetskog tržišta preplavljeno lažnim lijekovima, upozorava dr. Ksenija Makar-Aušperger iz Zavoda za kliničku farmakologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb.
Ministarstvo zdravstva preko Agencije za lijekove kontrolira sve lijekove koji ulaze u našu zemlju, no nadzor lijekova na policama privatnih ljekarni ne postoji, ističe dr. Makar-Aušperger.
Gotovo je nezamislivo da inspektori uđu u privatnu ljekarnu te uzmu s polica lijek i odnesu ga na analizu. Stoga nam jedino preostaje da vjerujemo kako su lijekovi nabavljeni iz regularnih veledrogerija koje imaju uvoznu dozvolu, kaže dr. Makar-Aušperger.
Kao što se netko dosjetio brzoj zaradi na švercu cigareta, pitanje je dana kada će pronaći način da to isto učini i s lažnim lijekovima na hrvatskom tržištu.
Najveći broj proizvođača lažnih lijekova je u Indiji i Kini, gdje je 2001. godine od posljedica uzimanja takvih lijekova umrlo 200.000 ljudi.
Industrija lažnih lijekova toliko je sofisticirana da kopije mogu do neprepoznatljivosti biti vizualno identične originalu.
No, osim što su neučinkovite, jer ne sadrže aktivnu tvar propisanu u lijeku, kopije lijekova mogu sadržavati i supstance pogubne za život pacijenta. Također, može se raditi o placebo cjepivu ili praznim kapsulama.
Od lažnog lijeka za snižavanje temperature u Bangladešu je 1994. godine umrlo 230 djece. Jedan od kasnije pronađenih sastojaka lijeka bio je antifriz.
Od posljedica lažnog cjepiva protiv meningitisa, kojim je u Nigeriji cijepljeno 60.000 ljudi, umrlo je 2.500 djece.
U Južnoj Aziji nedavno je utvrđeno kako je više od 30 posto lijekova protiv malarije lažno, odnosno kapsule lijeka su prazne.
Nakon što je 2003. utvrđeno da se na tržištu SAD-a nalazi 200.000 bočica lažnog statina, kojim bi se trebala snižavati masnoća u krvi, ta je zemlja osnovala Radnu skupinu za borbu protiv krivotvorenih lijekova.
Ne kopiraju se samo originalni lijekovi već i generici, upozorava dr. Makar Aušperger, a najčešće se radi o skupim lijekovima, lijekovima do kojih je teško doći ili onima koji se, kao primjerice statini, primjenjuju na široj populaciji.
O tome koliko je brza industrija lažnih lijekova svjedoči i podatak da nije prošlo niti mjesec dana od trenutka kada je SZO preporučio uzimanje lijeka Tamiflu za ptičju gripu, a takav se lažni antivirotik našao na tržištu Velike Britanije i Nizozemske.
Zasigurno najkopiraniji lijek na svjetskom tržištu je Viagra, i to zato što je većinu pacijenata sramota otići liječniku po recept, pa Viagru kupuju preko Internet ljekarni.
Upravo Internet ljekarne, kojih u Hrvatskoj nema ali postoje na tržištima drugih zemalja, mogu biti pogubne za naše pacijente jer kupujući na taj način ne znaju što dobijaju.
U zaštiti našeg tržišta lijekova od plagijata veliku ulogu trebali bi imati liječnici, koji bi se trebali svaki puta zapitati zašto nekom pacijentu više ne pomaže lijek koji mu je do sada pomagao, te gdje ga je kupio, kaže dr. Makar Aušperger.
Ona upozorava da je, neovisno o njegovoj cijeni, još uvijek sigurnije lijek kupiti u hrvatskim ljekarnama, nego u inozemstvu.