Ta moguća odgoda rješavanja problema uskog grla proizlazi iz male vjerojatnosti da će naftne kompanije i proizvođači prije 2010. izgraditi svih 66 planiranih rafinerija, kao i iz ukupne vrijednosti potrebnih ulaganja u razdoblju do 2015., koja iznosi oko 300 milijardi dolara.
"Potreba za kapacitetima za obradu nafte podjednako je važna kao i ostala pitanja", izjavio je izvršni direktor Međunarodne agencije za energetiku (IEA) u srijedu u Beču na Trećem OPEC-ovom međunarodnom seminaru pod naslovom "OPEC u novoj energetskoj eri: izazovi i mogućnosti".
"Svi se slažu da su nedostatak rezervnih rafinerijskih i kapaciteta za proizvodnju sirove nafte ključni faktori kojima se moramo pozabaviti kako bismo obuzdali visoke cijene", dodao je.
"Ako sve prođe kako treba, mogli bismo od 2010. svjedočiti gradnji dodatnih rezervnih rafinerijskih kapaciteta. Kažem 'ako', jer je to veliko pitanje", dodao je Mandil.
Iako je u novije vrijeme glavni izvor bojazni bila proizvodnja nafte, rafinerijski kapaciteti ključni su za preradu sirove nafte u benzin, dizel i lož-ulje. Nedostatak rezervnih rafinerijskih kapaciteta nadovezuje se na općenita uska grla u opskrbi.
"Razmatra se gradnja 66 rafinerija ali sumnjam da će svi ti projekti biti i realizirani", dodao je izvršni direktor IEA.
Vršitelj dužnosti glavnog tajnika Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC), nigerijski ministar za naftu Mohamed Barkindo izjavio je pak da u roku od 10 godina treba uložiti 160 milijardi dolara u izgradnju rezervnih rafinerijskih kapaciteta i dodatnih 150 milijardi u održavanje i zamjenu postojećih.
"Takve svote nisu na vidiku a razlika između potrebnih i planiranih ulaganja iznosi oko 100 milijardi dolara", zaključio je Barkindo.