Oni su po principu razmjene "svi za sve" oslobođeni 14. kolovoza 1992. kod Nemetina nedaleko od Osijeka.
Izaslanstva Društva logoraša srpskih koncentracijskih logora i Vukovarsko-srijemske županije su u spomen na taj događaj i na poginule i zatočene hrvatske branitelje stradale u Domovinskom ratu, položila vijence podno spomen obilježje na vukovarskom Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata i Ovčari te podno spomen ploče u nekadašnjem srpskom koncentracijskom logoru u Veleprometu, kroz koji je prošlo oko 10.000 zarobljenih Vukovaraca.
Prema riječima predsjednika vukovarskog ogranka Društva logoraša Zdravka Komšića, 14. kolovoza kod Nemetina je razmijenjeno oko 700 hrvatskih branitelja i civila zatočenih u logoru u Sremskoj Mitrovici i Vojno-istražnom zatvoru u Beogradu.
"Sjećam se da je toga dana bilo vrlo vruće. Ja sam bio u prvom autobusu i kada smo došli do crte razmjene odjednom se autobus okrenuo i počeo vraćati nazad. Rekli su nam kako nas navodno naši ne žele. Ipak, nakon pregovora koji su uslijedili između dviju strana, razmjena je obavljena, a mi nismo vjerovali da smo doista na slobodi", kazao je u razgovoru s novinarima Zdravko Komšić.
To je bila najveća grupa zatočenih hrvatskih branitelja i civila razmijenjena tijekom Domovinskog rata, rekao je.
Prema njegovim riječima, danas, 14 godina poslije Domovinskog rata većina zatočenih branitelja riješila je statusna pitanja.
"Zatočenici srpskih logora koji nisu bili branitelji, još se međutim susreću sa problemima oko ostvarivanja svoga statusa", rekao je Komšić.
On je istaknuo i kako je važno da se sudi svima onima koji su na bilo koji način u logorima sudjelovali u zlostavljanju zatočenika.
"Mi im nažalost ne znamo imena. Znamo ih tek po nadimcima koje smo im dali i bojim se da bez suradnje srbijanske strane u razotkrivanju indentiteta naših mučitelja nećemo moći računati na zadovoljenje pravde", rekao je Komšić.
U spomen na poginule i zatočene hrvatske branitelje u Domovinskom ratu svetu misu u vukovarskoj župnoj crkvi sv. Filipa i Jakova služio je gvardijan Franjevačkog samostana u Vukovaru fra Zlatko Špehar. Nakon mise su bivši zatočenici srpskih logora nastavili druženje u prostorijama vukovarskog nogometnog kluba "Radnički".
Prema podacima Društva logoraša, kroz srpske logore tijekom Domovinskom rata prošlo je oko 30.000 zarobljenih branitelja i civila od kojih je oko 8.000 bilo iz Vukovara.
U knjizi "Putevima pakla kroz srpske koncentracijske logore 1991. u 21. stoljeće" Danijela Rehaka, predsjednika Društva logoraša srpskih koncetracijskih logora, navodi se kako je UN 1995. objavio da je od 1991. pod srbijanskim nadzorom osnovano približno 480 logora na području Srbije, Hrvatske i BiH.