"Mišljenja smo da u Kaspijskom bazenu imamo legitimnu ulogu koju moramo odigrati iz strateške perspektive", kazao je Matthew Bryza, zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika za europske i euroazijske poslove. "Dio onog što želimo postići jest zajamčiti sigurnost globalne opskrbe".
"Naš je cilj pokušati povećati učinkovitost tržišta, posebice tržišta plina, jer smatramo da su američki nacionalni interesi najbolje zadovoljeni kada tržišta funkcioniraju učinkovito", dodao je.
Washington je bio aktivno uključen u izgradnju naftovoda Baku-Tbilisi-Ceyhan koji je službeno otvoren u srpnju. Cjevovod duljine 1.770 kilometara kojim se doprema nafta iz Azerbejdžana na turski terminal Cejhan izgrađen je izvan teritorija Rusije, koja je dosad kontrolirala praktički sav izvoz energenata iz Središnje Azije u Europu.
Prema sporazumu koji je u lipnju potpisala kazahstanska vlada, budućnost golemih energetskih rezervi u toj zemlji bit će riješena na isti način. Kaspijsko more ima goleme energetske rezerve, kojima zajednički raspolaže pet zemalja: Rusija, Kazahstan, Azerbejdžan, Iran i Turkmenistan.
"Ponekad nas optužuju da na neki način pokušavamo voditi novu bitku kako bi istisnuli Rusiju iz kaspijske regije", kazao je dužnosnik State Departmenta. "Naša je želja izbjeći monopolističku moć, monopolističke tendencije. Naš cilj nije biti proturuski niti da izoliramo Rusiju".
Mnogi se plinski projekti također razvijaju. Cjevovod između Bakua, Tbilisija i Erzuruma slijedit će plan naftovoda Baku-Tbilisi-Ceyhan te će povezati azerbejdžansko plinsko polje Shah Deniz s Turskom iduće godine.
Europska unija također radi na tome projektu čime će se omogućiti izgradnja 3.300 kilometara dugog plinovoda koji će povezivati iranska plinska polja u Kaspijskom bazenu s Austrijom.
Matthew Bryza drži da je prirodni plin trenutačno najhitnije strateško energetsko pitanje s kojim se danas SAD suočava u Euroaziji.
"Što se tiče toga kako funkcionira europsko tržište plina, moje je mišljenje da ono ne funkcionira efikasno obzirom da se plin uglavnom kupuje u Središnjoj Aziji po relativno niskim cijenama u usporedbi s onima po kojima se prodaje u Europi", kazao je taj dužnosnik State Departmenta.
Kako je dodao, ono što SAD želi učiniti jest povećati broj tržišnih opcija te iskoristiti tržišne sile kako bi se počela uklanjati razlika u kupovnim cijenama plina u Središnjoj Aziji i prodajnih u Europi.