05. - 11. kolovoza 2006.
SADRŽAJ:
CRKVENAC: VLADA NE PRIKAZUJE REALNO GOSPODARSKO STANJE
MINISTARSTVO FINANCIJA: PRIKAZUJEMO ČINJENICE
STANKOVCI: DOVRŠENA INFRASTRUKTURA U POSLOVNOJ ZONI
RAST PROIZVOĐAČKIH CIJENA
USPORAVANJE RASTA U MALOPRODAJI
KONSOLIDIRANA DOBIT HRVATSKIH PODUZETNIKA 16,8 MILIJARDI KUNA
HZZ: KRAJEM SRPNJA 270.753 NEZAPOSLENIH
D&B: HRVATSKA USPJEŠNO NAPREDUJE
AKTIVNO 45 POSTO REGISTRIRANIH PRAVNIH OSOBA
SNAŽAN RAST KREDITNE AKTIVNOSTI BANAKA
ZABA: INSTALIRAN 600. BANKOMAT
PODACI S VARAŽDINSKE BURZE U BLOOMBERGOVOM SERVISU
BARRU ODOBRENO OBJAVLJIVANJE PONUDE ZA PLIVU
T-HT GRUPA: U PRVOM POLUGODIŠTU VEĆI PRIHODI, MANJA DOBIT
INA: REORGANIZACIJA I SPAJANJE RAFINERIJE NAFTE RIJEKA I MAZIVA RIJEKA
UGOVOR DALEKOVODA I MAKEDONSKOG ELETROOPERATORA MEPSO
KOKA: DOBIT U PRVOM POLUGODIŠTU 15,6 MILIJUNA KUNA
ZRAČNA LUKA ZAGREB ZABILJEŽILA MILIJUNTOG OVOGODIŠNJEG PUTNIKA
CROATIA AIRLINES: REKORDAN SRPANJ
RYNAIR NAJAVIO STALNU LINIJU PULA - DUBLIN
MARASKA OTKUPILA 50 VAGONA VIŠNJE MARAŠKE
CARLSBERG CROATIA: RAST PRIHODA U PRVOM POLUGODIŠTU 5,5 POSTO
BEZ PONUDE ZA ILOČKI ITEKS
HUS PREDLAŽE TEMELJNI KOLEKTIVNI UGOVOR NA RAZINI DRŽAVE
SSSH: MINIMALNA PLAĆA - 45 POSTO PROSJEČNE PLAĆE
SINDIKAT NE PRIHVAĆA STEČAJNI PLAN ZA "SALONIT"
1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA
CRKVENAC: VLADA NE PRIKAZUJE REALNO GOSPODARSKO STANJE
Vlada ne prikazuje realno stanje u hrvatskom gospodarstvu, nije pokrenula ni jedan razvojni projekt, pa nema nikakvog razloga za njezino samozadovoljstvo s kojim je otišla na godišnji odmor, izjavio je u ponedjeljak SDP-ov saborski zastupnik Mato Crkvenac na konferenciji za novinare. "Nema cjelovite ocjene i analize hrvatskog gospodarstva, već samo površnih pokušaja Vlade da svojevoljno odabranim podacima kojima ne prikazuje realno stanje hrvatskog gospodarstva izvodi ocjene koje bi trebale govoriti da je sve u najboljem redu", rekao je Crkvenac. "To je platforma izborne promidžbe Vlade koja ne prihvaća stvari realno, već glorificira uspjehe kojih zapravo nema", dodao je. Osvrćući se na tvrdnje iz Banskih dvora o pozitivnim makroekonomskim kretanjima i gospodarskom rastu, Crkvenac kaže da se ti podaci odnose na tek par mjeseci, a da prema tim "istrgnutim podacima prema trenutnim potrebama" Vlada građanima servira strateški okvir koji ništa ne rješava. Vlada, tvrdi, ne rješava ni jedan krupni razvojni problem Hrvatske, poput vanjskog duga koji je prešao 27 milijardi eura, a trgovinski je deficit na godišnjoj razini oko 10 milijardi dolara. Crkvenac proziva Vladu i da ništa nije učinila u jačanju izvoza, zapošljavanja, modernih tehnologija i industrije, valorizaciji hrvatskih razvojnih mogućnosti, da nema odgovora na svjetske izazove u prijetećem daljnjem rastu cijena energenata i kamatnih stopa. Posebno ga zabrinjava to što vanjski dug ubrzano raste, a novcem od kredita, kaže, ništa nije učinjeno u programima zapošljavanja, jačanja izvoza i konkurentnosti hrvatskih proizvoda. Hrvatska u ovom trenutku, smatra, može podmirivati svoje obveze, "ali nitko odgovoran ne može govoriti da će to moći i sutra jer smo u situaciji da u svakom trenutku možemo prijeći rub i upasti u dužničku krizu u kojoj, istina, još nismo".
MINISTARSTVO FINANCIJA: PRIKAZUJEMO ČINJENICE
Ministarstvo financija opovrgnulo je u ponedjeljak tvrdnje SDP-ovca Mate Crkvenca da Vlada ne prikazuje realno stanje u hrvatskom gospodarstvu, te da nije pokrenula ni jedan razvojni projekt. "Vlada prikazuje činjenično stanje, koje se ne može ocjenjivati 'realnim' ili 'nerealnim', svi podaci koje Vlada koristi za prikazivanje stanja hrvatskog gospodarstva temelje se na neovisnim podacima Državnog zavoda za statistiku i Hrvatske narodne banke", stoji u priopćenju Ministarstva financija. Naglašava se da je Vlada pokrenula niz razvojnih i investicijskih projekata, te da se u proračunu za investicije na godinu izdvaja više od 15 milijardi kuna. Realni međugodišnji rast bruto domaćeg proizvoda u prvom tromjesečju 2006. godine iznosio je šest posto, najviše od početka 2003., a najviši realni rast u prvom tromjesečju, od 18,1 posto, zabilježen je kod investicija u kapital, kaže se u priopćenju. Na tvrdnje da Vlada ništa nije učinila na jačanju izvoza i zapošljavanju, Ministarstvo odgovara da je stopa nezaposlenosti, od 16 posto, najniža od 1996. U priopćenju se ističe da je u prvoj polovici godine robni izvoz rastao brže od robnog uvoza, te da podaci ukazuju na visok rast turističkih pokazatelja u prvih šest mjeseci, sa sedampostotnim porastom. Ministarstvo odbacuje i Crkvenčeve tvrdnje da vanjski dug ubrzano raste i ističe da je vanjski dug 2003. rastao po stopi od 31,6, a u 2005. 12,1 posto. Država je u posljednje dvije godine vanjski dug smanjila za gotovo milijardu eura, te u sadašnjoj situaciji ne može ući u dužničku krizu, jer su iznosi koji na naplatu dospijevaju nakon 2006. dvostruko manji od onih koji na naplatu dolaze ove godine, stoji u priopćenju. "Dakle, nema govora o dužničkoj krizi ili prelasku ruba, jer je to vrijeme iza nas", zaključuje Ministarstvo. Na Crkvenčeve tvrdnje da je razlog nešto većoj naplati poreznih prihoda u zadnjem razdoblju to što Hrvatska sve više uvozi i strancima naplaćuje PDV, ministarstvo odgovara da je riječ o nastavku pozitivnog trenda rasta prihoda koji traje od rujna prošle godine, te da se nikako ne može pripisati samo turističkoj sezoni. U priopćenju se napominje da je rast poreznih prihoda bio odličan i u prvom i u drugom tromjesečju ove godine, kada nije bilo dodatnih prihoda od turizma.
STANKOVCI: DOVRŠENA INFRASTRUKTURA U POSLOVNOJ ZONI
U povodu Dana općine Stankovci, u četvrtak je u nazočnosti ministra mora, turizma, prometa i razvitka Božidara Kalmete svečano označen dovršetak izgradnje infrastrukture u poslovno-industrijskoj zoni Novi Stankovci. U izgradnju infrastrukture u ovoj poslovno-industrijskoj zoni uloženo je 8 milijuna kuna, a sredstva su osigurali Ministarstvo gospodarstva i općina Stankovci. U zoni je 38 parcela od kojih je 19 već prodano.
2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI
RAST PROIZVOĐAČKIH CIJENA
Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u Hrvatskoj su u srpnju u odnosu na lipanj bile u prosjeku više za 0,1 posto, a u odnosu na srpanj prošle godine za 3 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. U prvih sedam mjeseci ove godine, cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima prosječno su porasle za 3,5 posto u usporedbi s cijenama iz istog prošlogodišnjeg razdoblja.
USPORAVANJE RASTA U MALOPRODAJI
Promet u trgovini na malo u Hrvatskoj je u lipnju nominalno porastao za 2,2 posto u odnosu na svibanj, dok je realni porast iznosio 2,5 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Na godišnjoj razini, u lipnju ove u odnosu na lipanj prošle godine u maloprodaji se bilježi nominalni rast od 3 posto, no, istodobno je realno zabilježen pad prometa od 0,5 posto. Statistički podatci za prvu polovicu ove godine pokazuju da je promet u trgovini na malo nominalno porastao za 4,4 posto, a realno je porastao za 1,4 posto.
KONSOLIDIRANA DOBIT HRVATSKIH PODUZETNIKA 16,8 MILIJARDI KUNA
Uz brži rast ukupnih prihoda od rashoda hrvatski su poduzetnici prošlu godinu završili sa rekordnim pozitivnim konsolidiranim financijskim rezultatom, od 16,8 milijardi kuna, što je za čak 72 posto bolji rezultat nego godinu prije. Po podacima Financijske agencije (FINA) iz financijskih izvješća 71.803 poduzetnika sa 813.762 zaposlenih, ukupni su prihodi hrvatskih poduzetnika u 2005. godini iznosili 523,7 milijardi kuna, što je 10 posto više nego u godini prije. Istodobno su ukupni rashodi, koji iznose 502 milijarde kuna, porasli za 8,7 posto. Sa neto dobiti, u ukupnom iznosu od 27,7 milijardi kuna, poslovalo je 49 tisuća poduzetnika ili gotovo 69 posto od njihovog ukupnog broja. U njima je pak zaposleno oko 82 posto ukupno zaposlenih kod svih poduzetnika koji su FINA-i predali financijske izvještaje. Gubitak, u ukupnom iznosu od 10,9 milijardi kuna, iskazalo je oko 22 tisuće poduzetnika sa ukupno oko 147 tisuća djelatnika.
HZZ: KRAJEM SRPNJA 270.753 NEZAPOSLENIH
Krajem srpnja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je registrirano 270.753 nezaposlene osobe, što je 3.718 osoba ili 1,4 posto manje nego li prethodni mjeseci, a 22.423 osobe ili 7,6 posto manje nego u srpnju prošle godine, objavio je HZZ. Tako je i u srpnju nastavljen trend smanjenja broja nezaposlenih na mjesečnoj razini, uz istodoban nastavak višemjesečnog smanjenja na godišnjoj razini. Srpanj je, naime, šesti mjesec za redom kako se nastavlja smanjenje broja nezaposlenih na mjesečnoj razini, te treći mjesec za redom u kojem je broj nezaposlenih manji od tristo tisuća.
D&B: HRVATSKA USPJEŠNO NAPREDUJE
Hrvatske vlasti nastavljaju s brzim i uspješnim usklađivanjem akata s pravnom stečevinom Europske unije, ocjena je svjetska bonitetna kuća Dun & Bradstreet (D&B) koja je Hrvatskoj kreditni rejting za kolovoz ostavila na DB4a, što označava umjereni rizik za ulaganja, prenosi zagrebačka bonitetna tvrtka BonLine. Nastavak brzog i uspješnog usklađivanja akata s pravnom stečevinom EU doprinosi povećanju interesa investitora. Trenutno je najatraktivnija akvizicija Plive, navode iz D&B-a. Podsjećaju da je krajem lipnja završen screening poglavlja o financijskoj kontroli. Objavivši informaciju o završetku akta o financijskoj kontroli, državna tajnica za razvojnu strategiju i koordinaciju s EU fondovima Martina Dalić izjavila je kako je hrvatsko zakonodavstvo već poprilično usklađeno s pravnom regulativom EU, mada još uvijek ima promjena koje je nužno obaviti. Posljednjih godina uočen je velik napredak vezan za internu reviziju, a radi se i na eksternoj kontroli. Također, Hrvatska radi i na uspostavi ureda za suradnju s OLAF-om, uredom Europske komisije za borbu protiv prijevara. U skladu s navedenim rejting Hrvatske ostaje i dalje DB4a.
AKTIVNO 45 POSTO REGISTRIRANIH PRAVNIH OSOBA
Krajem lipnja ove godine u Hrvatskoj su bila registrirana 233.082 poslovna subjekta, od čega je aktivno bilo njih 104.956 ili 45 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS). Razlika između registriranih i aktivnih pravnih osoba najmanja je kod trgovačkih društava, jer se radi o subjektima koji su dobrim dijelom usklađeni prema Zakonu o trgovačkim društvima ili o onima koji su novoosnovani u skladu s tim propisom. Tako je od 102.944 registrirana trgovačka društva, na kraju lipnja aktivno bilo njih 80.370 ili 78,1 posto.
3. BANKARSTVO I FINANCIJE
SNAŽAN RAST KREDITNE AKTIVNOSTI BANAKA
Nastavlja se pa i ubrzava snažan rasta kreditne aktivnosti banaka u Hrvatskoj - ukupni krediti svim sektorima na kraju lipnja su iznosili 175,4 milijarde kuna, što je 4,5 milijardi kuna više nego u mjesecu prije. Na godišnjoj su razini pak, u odnosu na lipanj 2005., ukupni krediti povećani za 33,8 milijardi kuna ili za 23,9 posto. Novost je pritom da je nominalna godišnja stopa rasta kredita poduzećima, po podacima s kraja lipnja, prestigla stopu porasta kredita stanovništvu. Po podacima Hrvatske narodne banke, ukupni krediti stanovništvu na kraju lipnja iznosili su 86,4 milijarde kuna, što je za 1,4 milijardi kuna više nego u mjesecu prije, a u prvih su se šest mjeseci ove godine građani zadužili za 7,8 milijardi kuna. Istodobno, u odnosu na isti mjesec prošle godine u ovogodišnjem su lipnju krediti građanima veći za 16,6 milijardi kuna. Nominalna godišnja stopa rasta kredita stanovništvu tako iznosi 23,8 posto. U povećanju kredita stanovništvu sa više od polovice sudjeluju stambeni krediti koji su na kraju lipnja ove godine iznosili ukupno 31,9 milijardi kuna. To je za 8,7 milijardi kuna više nego u istom mjesecu lani, a godišnja stopa rasta stambenih kredita iznosi visokih 37,3 posto. Bankarski krediti poduzećima pak krajem lipnja su iznosili 69,8 milijardi kuna, a u tom su mjesecu u odnosu na svibanj povećani za 1,8 milijardi kuna. U prvih šest mjeseci ove godine krediti trgovačkim društvima porasli su za 7,7 milijardi kuna, a u odnosu na lipanj prošle godine veći su za 13,7 milijardi kuna.
ZABA: INSTALIRAN 600. BANKOMAT
Zagrebačka banka u utorak je u Rovinju instalirala svoj 600. bankomat, a samo u prvom polugodištu ove godine na njenim je bankomatima provedeno 22 milijuna transakcija, izvijestili su iz te banke. Od toga se 8 milijuna transakcija odnosilo na isplate i njihova je ukupna vrijednost u prvih šest mjeseci iznosila gotovo 10 milijardi kuna, što je 12 posto više nego u istom razdoblju prošle godine i najveći iznos do sada u prvoj polovici godine, navodi se u priopćenju Zagrebačke banke. U toj banci pojačani porast korištenja bankomata posebno očekuju do kraja kolovoza, te procjenjuju da će vrijednost transakcija tijekom ljeta biti veća od 5 milijardi kuna. Iz Zagrebačke banke procjenjuju da će im na bankomatima u cijeloj 2006. promet porasti za 15 posto u odnosu na proteklu godinu i biti veći od 22 milijarde kuna. Zagrebačka banka prvi je bankomat instalirala 1989. godine, 1994. instalirala je prvi depozitni bankomat, 1998. prvi dječji bankomat za uplatu novca na dječji štedni račun, a 2000. prvi DRIVE IN bankomat za obavljanje transakcija iz automobila.
PODACI S VARAŽDINSKE BURZE U BLOOMBERGOVOM SERVISU
Trgovinski podaci s Varaždinske burze od četvrtka su u realnom vremenu dostupni preko globalnog financijskog servisa 'Bloomberg Professional', objavljeno je s Varaždinske burze. Pojavljivanjem trgovinskih podataka na Bloomberg-u osigurava se dostupnost trgovinskih podataka o trgovanju hrvatskim vrijednosnim papirima u realnom vremenu, bez vremenskog odmaka, na globalnoj razini u svim vremenskim zonama. Na taj način cijene hrvatskih vrijednosnih papira postaju dostupne ne samo domaćim korisnicima Bloomberg-ovih usluga, već i inozemnim ulagateljima.
4. TVRTKE
BARRU ODOBRENO OBJAVLJIVANJE PONUDE ZA PLIVU
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) objavila je u četvrtak da je europskoj podružnici američke farmacuetske kompanije Barr odobrila objavljivanje ponude za preuzimanje Plive, u kojoj Barr nudi 743 kune za dionicu, što bi za sve dionice Plive iznosilo ukupno nešto više od 13,8 milijardi kuna. Time je za Barr počeo teći rok od sedam dana za objavu ponude za preuzimanje Plive. HANFA je također objavila da je islandski Actavis dan ranije, zadnji dan zakonskog roka, podnio zahtjev za odobrenje objavljivanja ponude za preuzimanje Plive, o kojem HANFA treba odlučiti u roku od 14 dana. Američka farmaceutska kompanija Barr uz 743 kune za svaku dionicu Plive, prema prethodnim najavama, Plivinim dioničarima nudi i isplatu 12 kuna dividende po dionici. Kako temeljni kapital Plive, prema podacima iz HANFA-inog rješenja o odobravanju objave Barrove ponude, iznosi 18.592.648 redovnih dionica za plaćanje svih redovnih dionica Barr treba osigurati najmanje 13,81 milijardi kuna.
T-HT GRUPA: U PRVOM POLUGODIŠTU VEĆI PRIHODI, MANJA DOBIT
Ukupni prihodi T-HT Grupe u prvih šest mjeseci ove godine iznosili su 4,15 milijardi kuna i u odnosu na isto razdoblje lani veći su za 1,5 posto, dok je operativna dobit Grupe iznosila 1,23 milijardi kuna i smanjena je za 3,7 posto, objavili su u četvrtak iz T-HT-a. Pad operativne dobiti, kako objašnjavaju iz T-HT-a, najvećim je dijelom uzrokovan revidiranjem, tj. skraćivanjem korisnog vijeka uporabe dugotrajne imovine, te pratećim povećanim troškovima amortizacije kao i povećanim troškovima vrijednosnog usklađenja (otpisa) potraživanja. To je utjecalo i na smanjenje neto dobiti za 1,1 posto, na 1,04 milijardi kuna, navode iz T-HT-a. Povećanje pak prihoda T-HT Grupe u prvom ovogodišnjem polugodištu najvećim je dijelom rezultat povećanja prihoda T-Mobilea od 11,0 posto. U kompaniji ocjenjuju da je T-HT Grupa, vodeći pružatelj svih telekomunikacijskih usluga na hrvatskom tržištu, i u uvjetima sve žešće konkurencije i potpuno liberaliziranog tržišta nastavila trend uspješnog poslovanja u prvom polugodištu ove godine. Ističu da pružatelj usluga u fiksnoj telefoniji, T-Com i nadalje znatno širi uslugu širokopojasnog pristupa Internetu ADSL. Ukupan broj linija krajem prvog polugodišta je viši od 154 tisuće, što je povećanje od 52,5 posto u odnosu na kraj 2005. Prema podatcima koje je objavio T-HT, operator mobilne telefonije, T-Mobile početkom lipnja dosegnuo je brojku od dva milijuna korisnika, te i dalje ima vodeći tržišni udio od 50,8 posto, dok u segmentu poslovnih korisnika, kako navode, čak dvije trećine mobilnih telefona počinje s predbrojem 098 i 099.
INA: REORGANIZACIJA I SPAJANJE RAFINERIJE NAFTE RIJEKA I MAZIVA RIJEKA
Uprava hrvatske naftne kompanije INA donijela je odluku o reorganizaciji i spajanju Rafinerije nafte Rijeka i Maziva Rijeka, koja će se obaviti u nekoliko faza, priopćila je u ponedjeljak Inina Služba za informiranje i odnose s javnošću. INA sjedinjavanjem Rafinerije Rijeka i Maziva Rijeka želi unaprijediti poslovanje, ali i slijediti svoje ekološko određenje postupnim napuštanjem prostora s Mlake, navodi se u priopćenju. Ističe se pritom da sjedinjavanjem Rafinerije i Maziva svi radnici zadržavaju svoja radna mjesta. Iz Ine također naglašavaju da spajanje Rafinerije nafte Rijeka i Maziva Rijeka u jednu organizacijsku cjelinu, te modernizacija Rafinerije, što je najveća investicija u Ini, imaju za cilj izgradnju novih procesa i dobivanje proizvoda europske kvalitete te zadržavanje vodeće uloge na domaćem i gravitacijskom području. U sklopu tog procesa, kako su izvijestili iz Ine, od 8. kolovoza na čelu Rafinerije nafte Rijeka bit će Ivan Krešić, dosadašnji direktor Maziva Rijeka, dok će Neda Marčec Rahelić, dosadašnja direktorica Rafinerije Rijeka ubuduće obavljati poslove tehničkog direktora za održavanje, modernizaciju i razvoj rafinerija nafte u Uredu člana Uprave i izvršnog direktora SD Dobava i prerada nafte i veleprodaja naftnih derivata.
UGOVOR DALEKOVODA I MAKEDONSKOG ELETROOPERATORA MEPSO
Tvrtka Dalekovod sklopila je ugovor s makedonskim elektroprijenosnim operatorom, tvrtkom MEPSO a.d. iz Skopja, o dobavi opreme i izgradnji 400 kilovoltnog dalekovoda od Bitole do granice s Grčkom, izvijestili su potkraj prošloga tjedna iz Dalekovoda. Taj je ugovor dio projekta međunarodnog interkonekcijskog 400 kV dalekovoda između Makedonije i Grčke, kojeg financira Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD).
KOKA: DOBIT U PRVOM POLUGODIŠTU 15,6 MILIJUNA KUNA
Neto dobit varaždinske peradarsko-prehrambene industrije Koka u prvom polugodištu ove godine iznosila je 15,6 milijuna kuna, navodi se u izvještaju o poslovanju tvrtke objavljenom na Varaždinskoj burzi. U odnosu na prvo polugodište prošle godine kada je iznosila 18 milijuna kuna, neto dobit Koke smanjena je za 13,2 posto. Ukupni Kokini prihodi u prvih šest mjeseci ove godine smanjeni su u odnosu na prihode iz lanjskog prvog polugodišta za 8,2 posto, na 498,6 milijuna kuna. Većinu tih prihoda, odnosno 451,9 milijuna kuna, Koka je ostvarila prodajom na domaćem tržištu, a manji dio ostvaren je u izvozu. Većinski vlasnik Koke je tvrtka Vindija koja ima 83 posto dionica, a Hrvatski fond za privatizaciju 9,4 posto. Na kraju lipnja, Koka je imala 1.656 zaposlenih.
ZRAČNA LUKA ZAGREB ZABILJEŽILA MILIJUNTOG OVOGODIŠNJEG PUTNIKA
Zračna luka Zagreb (ZLZ) u ponedjeljak je zabilježila milijuntog ovogodišnjeg putnika, a do kraja ove godine ukupni promet putnika u zagrebačkoj Zračnoj luci mogao biti 1,7 milijuna putnika, procjenjuju u ZLZ-u. Ovogodišnji milijunti putnik Zračne luke Zagreb je Tomislav Čavlina, inženjer iz Zagreba, koji putuje letom Austrian Airlinesa na relaciji Zagreb-Beč-Stockholm. Njega je ZLZ nagradio poklon bonom u vrijednosti 500 eura, a Austrian Airlines s dvije besplatne povratne karte u poslovnoj klasi, na relacijama koje sam odabere. U razdoblju od siječnja do kraja srpnja ove godine Zračna luka Zagreb zabilježila je porast sveukupnog prometa putnika u odnosu na isto razdoblje prošle godine od 9 posto, kažu u ZLZ-u.
CROATIA AIRLINES: REKORDAN SRPANJ
Croatia Airlines u srpnju je ostvarila rekordan broj putnika, zabilježena je do sada najveća prosječna popunjenost putničke kabine, kao i najveća prosječna popunjenost zrakoplova na domaćim letovima, priopćeno je iz te tvrtke. Prošlog je mjeseca zrakoplovima Croatia Airlinesa prevezen 193.131 putnik, što je rekordan broj putnika u srpnju od početka komercijalnog letenja 1991. godine. Tako je za nešto više od 100 putnika premašen dosadašnji rekordni srpanj, onaj lanjski, u kojemu je u zrakoplovima Croatia Airlinesa zabilježeno 193.027 putnika.
RYNAIR NAJAVIO STALNU LINIJU PULA - DUBLIN
Irska niskotarifna zrakoplovna kompanija "Ryanair" najavila je da će od 8. veljače iduće godine uvesti i stalnu cjelogodišnju liniju Dablin -Pula - Dablin, nakon što je nedavno objavila da će od kraja listopada ove godine uspostaviti stalnu vezu i to tri puta tjedno iz Zračne luke Pula u London. Najavili su to u srijedu na konferenciji za novinare Ryanairov menađer za prodaju i marketing David Gering i direktor Zračne luke Pula Bruno Rogović. Iz Pule u Dublin te iz Dublina u Pulu novi Boeing 737 zrakoplovi letjet će utorkom, četvrtkom i subotom. Gering je također najavio da će se prvih mjesec dana s Ryanairom u Dublin putovati po akcijskoj cijeni od 1 centa s time da će putnici sami snositi osnovne troškove s kojima će ukupna početna cijena biti 12 eura. Želimo uspostaviti stalni međunarodni linijski promet Pule s Europom i svijetom, istaknuo je direktor Zračne luke Pula Bruno Rogović. Ujedno je izvijestio da je pulska Zračna luka u prvih sedam mjeseci ove godine zabilježila povećanje broja putnika za 43 posto te kako će do kraja godine dostići promet od 300 tisuća putnika.
MARASKA OTKUPILA 50 VAGONA VIŠNJE MARAŠKE
Zadarska tvrtka za proizvodnju bezalkoholnih i alkoholnih pića "Maraska" ove je godine otkupila rekordnu količinu višnje maraške, čak 50 vagona. Direktor tvrtke Joško Zavoreo kaže da je ove godine ostvaren rekordni otkup, a poljoprivrednicima - kooperantima Maraske isplaćeno je po 5,50 kuna za kilogram. Uz to, Maraska je snosila i troškove prijevoza. "Mi smo sigurno jedina tvrtka u državi koja svojim kooperantima jamči siguran otkup i plaćanje u roku od 10 dana od preuzimanja robe", kaže Zavoreo. Po njegovim riječima, Maraska uz vlastite nasade višnje maraške želi povećati proizvodnju te kulture i u individualnom sektoru. Na taj način će se, napominje, povećati i proizvodnju pića i zadovoljiti što veći dio domaćeg i inozemnog tržišta s iznimno kvalitetnim proizvodima od višnje maraške.
CARLSBERG CROATIA: RAST PRIHODA U PRVOM POLUGODIŠTU 5,5 POSTO
Tvrtka Carlsberg Croatia ostvarila je u prvom polugodištu ukupni prihod od 179,4 milijuna kuna, što je za 5,5 posto više u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine, objavljeno je u srijedu iz te tvrtke. Za 13 posto povećan je i volumen prodaje, na 255 tisuća hektolitara piva. Pritom je volumen prodaje u Hrvatskoj povećan za 13 posto, a u izvozu za 38 posto. Tržišni udjel Carlsberg Croatie u Hrvatskoj je, prema podacima tvrtke, u prvih šest mjeseci iznosio 12,63 posto, dok je u istom razdoblju prošle godine bio 12,28 posto. Carlsberg Croatia je dio danske pivarske grupacije Carlsberg. Ima 300 zaposlenih, a prošle godine ostvarila je ukupni prihod od 377 milijuna kuna.
BEZ PONUDE ZA ILOČKI ITEKS
Za kupnju većinskog paketa, 65,58 posto dionica iločke Industrije trikotaže Iteks po početnoj cijeni od 2,75 milijuna kuna nije predana ni jedna ponuda, pa će Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) uskoro raspisati novi, treći natječaj za prodaju većinskog paketa dionica te tvrtke. Iako je bila otkupljena jedna ponudbena dokumentacija, a riječ je o, kako se doznaje, MTČ Tvornici čarapa, u HFP-u do zaključenja roka, u ponedjeljak u 14 sati, nije pristigla ni jedna ponuda za Iteks. Stoga će se, najavljuju u Fondu, raspisati novi, treći natječaj za prodaju većinskog paketa iločkog Iteksa. Iteks se bavi proizvodnjom odjeće i tekstila, njegova je aktiva krajem 2005. iznosila 33 milijuna kuna, dok su obveze društva istodobno iznosile 12,13 milijuna kuna.
5. SINDIKATI
HUS PREDLAŽE TEMELJNI KOLEKTIVNI UGOVOR NA RAZINI DRŽAVE
Hrvatska udruga sindikata (HUS) predložila je u srijedu tripartitno potpisivanje temeljnog kolektivnog ugovora na razini države, kojim bi se regulirala minimalna prava i obveze svih zaposlenih i poslodavaca, što bi bio najdjelotvorniji potez protiv rada na crno i nelojalne konkurencije. HUS u priopćenju podržava zahtjeve drugih sindikalnih središnjica u vezi suzbijanja rada na crno i sive ekonomije, te potrebe za redefiniranjem instituta najniže plaće. Nužno je smanjiti nelojalnu konkurenciju između poslodavaca koje obvezuje i onih koje ne obvezuje kolektivni ugovor, naglašava HUS. Radi toga inzistira da se dio temeljnih radnih standarda dostignutih u kolektivnim pregovorima primjenjuje i na poslodavce koji nisu stranke postojećih kolektivnih ugovora, a tu u prvom redu misli na minimalnu cijenu rada.
SSSH: MINIMALNA PLAĆA - 45 POSTO PROSJEČNE PLAĆE
Minimalna plaća u Hrvatskoj morala bi iznositi oko 45 posto prosječne plaće, kako bi se osigurao egzistencijalni minimum za više od 400.000 radnika. To je istaknula u ponedjeljak v. d. predsjednice Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Ana Knežević na konferenciji za novinare, procjenjujući da oko 407.000 radnika prima plaću manju od 3.300 kuna, što je ispod socijalnog minimuma. Sindikalna košarica minimalnih troškova života četveročlane obitelji u srpnju je iznosila više od 5.560 kuna, a prosječnom plaćom moglo se podmiriti svega 78 posto troškova. Hrvatska bi stoga trebala donijeti Zakon o minimalnoj plaći, kakav postoji u 18 europskih država, kojim bi se minimalac podigao na 3.222 kune. Trenutno je kod nas minimalna plaća izjednačena s osnovicom za plaćanje doprinosa, koja iznosi 2.169 kuna, no sindikalci upozoravaju da mnogi radnici primaju i niže plaće. SSSH je uputio Vladi svoj prijedlog Zakona o minimalnoj plaći, u kojem se iznos plaće vezuje uz kupovnu moć radnika, te se predviđa njezino usklađivanje s rastom troškova života.
SINDIKAT NE PRIHVAĆA STEČAJNI PLAN ZA "SALONIT"
Predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Ozren Matijašević izjavio je u četvrtak u Vranjicu, kod Splita, kako sindikat ne prihvaća stečajni plan za vranjičku tvornicu "Salonit", kojeg je izradio stečajni upravitelj Vedran Šeparović. "Riječ je o konfuznom dokumentu koji ne jamči zadržavanje radnih mjesta ni pokretanje gospodarski učinkovite i ekološki prihvatljive proizvodnje", rekao je predsjednik HUS-a na današnjoj konferenciji za novinare. Ustvrdio je da stečajni upravitelj Šeparović svojim stečajnim planom favorizira kao strateškog partnera Josipa Ćurkovića, bivšeg direktora te tvornice, za kojim je zbog gospodarskih malverzacija raspisana tjeralica. "Uoči skupštine vjerovnika, najavljene za početak rujna, predložen je stečajni plan za kojeg nitko od 200 radnika ne može biti siguran da će zadržati radno mjesto. Sindikat i radnici zgroženi su time što se kao novi strateški partner 'Salonita' pojavljuje tvrtka 'Catran abrazive', koja je u vlasništvu obitelji Josipa Ćurkovića", kazao je Matijašević. HUS je izradio svoj prijedlog preustroja "Salonita" prema kojem bi strateški partner "Salonita" bio vlasnik tvrtke RLE Obrt, Mirko Rapajić iz, Trogira. Po riječima predsjednika HUS-a, "taj poduzetnik ima ugovoren 300 milijuna eura vrijedan posao na izgradnji i opremanju luksuznih jahti, te izradbi cijevi, a u 'Salonit' je spreman odmah uložiti 7 milijuna eura. Također je spreman zadržati svih 200 radnika kojima jamči i povećanje plaće, te otvaranje novih radnih mjesta", kazao je Matijašević. Predsjednik HUS-a istaknuo je i kako je Ministarstvo gospodarstva pozitivno ocijenilo ponudu Mirka Rapajića, te je izrazio uvjerenje da će Skupština vjerovnika početkom rujna odbiti Šeparovićev stečajni plan "Salonita", ocijenivši ga pogubnim za opstanak te vranjičke tvornice i njezinih 200 radnika.
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-686
Urednica:
Slavica Cvitanić