HINA - Financijski servis
Deficit na tekućem računu platne bilance Hrvatske u prvom je tromjesečju ove godine iznosio oko dvije milijarde eura, što je za 29,1 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, preliminarni su podaci Hrvatske narodne banke.
Naglašeni godišnji rast deficita tekućeg računa platne bilance najvećim je dijelom rezultat pogoršanja salda u robnoj razmjeni s inozemstvom.
Tako je deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom u prvom tromjesečju ove godine iznosio 1,86 milijardi eura i u odnosu na isto razdoblje lani veći je za 18,7 posto.
Naime, unatoč nešto bržem rastu robnog izvoza od rasta uvoza, u apsolutnim iznosima ostvaren je znatno veći rast uvoza, što je rezultiralo i produbljivanjem neravnoteže u međunarodnoj razmjeni robe, zamjećuju analitičari središnje banke.
U prvom tromjesečju ove godine, za razliku od prošle, ostvaren je i manjak na računu usluga.
Na računu usluga u prvom je tromjesečju prošle godine ostvaren suficit od četiri milijuna eura, dok je u prvom tromjesečju ove ostvaren manjak od 43 milijuna eura.
Na računu usluga bilježi se brži rast ukupnih rashoda od rasta ukupnih prihoda. Promatrano po pojedinim uslugama, najizraženija promjena odnosi na rast neto uvoza ostalih usluga. Primjećuje se naglašeni rast neto uvoza ostalih usluga, što se poglavito odnosi na arhitektonske, inžinjerske i ostale tehničke usluge, zatim na rojalitete i licencijske naknade, kao i na trgovanje i povezane usluge, te pravne i računovodstvene, usluge konzaltinga i odnosa s javnošću, napominje se u najnovijem tromjesečnom Biltenu HNB-a.
Slabije pak prihode od usluga pruženih u turizmu analitičari središnje banke objašnjavaju učinkom kalendarski pomičnih uskrsnih blagdana.
Uskrsni blagdani, kojima uobičajeno započinje turistička sezone, u 2005. su bili u ožujku, a ove godine u travnju, odnosno u drugom tromjesečju.
Negativni saldo povećan je i na računu faktorskih dohodaka, za oko sto milijuna. Manjak na računu dohodaka tako je u prvom tromjesečju ove godine iznosio 378 milijuna eura, prema 278 milijuna eura u istom razdoblju lani.
Takva kretanja analitičari središnje banke objašnjavaju rastom dividenda koje su isplaćene stranim vlasnicima domaćih poduzeća.
Rastu dividenda uvelike je pridonijela isplata dividenda telekomunikacijske kompanije T-HT, pri čemu je stranome vlasniku pripalo oko 56 milijuna eura. Samo na T-HT i još jedno veliko trgovačko društvo odnosi se oko četiri petine ukupno evidentiranih dividenda u prvom tromjesečju ove godine, navodi se u Biltenu HNB-a.
Pritom se napominje da se godišnji rast dividenda u prvom ovogodišnjem tromjesečju manjim dijelom može pripisati činjenici da su se dividende počele evidentirati u razdoblju u kojem je donesena odluka o njihovoj isplati, a ne, kao prije, u razdoblju kada su one stvarno isplaćene.
U prvom tromjesečju ove godine stvarno je isplaćeno oko 80 posto ukupno evidentiranih dividenda pa se učinak promjene metodologije odnosi na preostalih 30-ka milijuna eura.
Na računu tekućih transfera nisu zabilježene značajnije promjene na godišnjoj razini i u prvom je tromjesečju ove godine zabilježen suficit od 290 milijuna eura, što je oko deset milijuna manje nego li u istom razdoblju lani.