POSLOVNI PREGLED broj 482
20.- 27. srpnja 2006.
SADRŽAJ:
MINISTARSTVO FINANCIJA: NASTAVAK STABILNOG GOSPODARSKOG RASTA 2
POČELO ZAPRIMANJE ZAHTJEVA ZA KORIŠTENJE SREDSTAVA IZ SAPARD PROGRAMA 2
POTPISAN UGOVOR O IZRADI STUDIJE RAZVOJA CRUISING TURIZMA NA JADRANU 2
UO HFP: NATJEČAJI ZA HOTELE ŽIVOGOŠĆE I PODGORA TE IMOTSKI TRIMOT 3
HFP: OSAM PONUDA ZA DUBROVAČKE HOTELE MAESTRAL 3
SPLIT: ČOBANKOVIĆ O PRIVATIZACIJI "DALMACIJAVINA" 3
INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U LIPNJU MANJA 1,1 POSTO 4
DZS: U SVIBNJU RAST GRAĐEVINSKIH RADOVA 13,7 POSTO 4
SDA: NAJTRGOVANIJI TREZORSKI ZAPISI I OBVEZNICE 4
DEFICIT TEKUĆEG RAČUNA PLATNE BILANCE 2 MILIJARDE EURA 4
IMOVINA MIROVINSKIH FONDOVA 13,8 MILIJARDI KUNA 5
HANFA: BRUTO PREMIJA OSIGURAVATELJA U TRAVNJU 4,4 MILIJARDE KUNA 5
DOBIT CENTAR BANKE 3,3 MILIJUNA KUNA 5
PLIVA FINALIZIRALA UGOVOR S TVRTKOM MAYNE PHARMA 5
ACTAVISOVI DIONIČARI ODOBRILI PODIZANJE ZAJMA I IZDAVANJE NOVIH DIONICA 6
BARR: OVOG TJEDNA HANFI PONUDA ZA PLIVU 6
PODRAVKA- PRVA HRVATSKA ČLANICA SVJETSKOG POSLOVNOG FORUMA (IBLF) 6
AGROKOR: ARANŽMAN SA SINDIKATOM BANAKA VRIJEDAN 475 MILIJUNA EURA 6
LURA U PRVOM POLUGODIŠTU OSTVARILA 48,7 MILIJUNA KUNA NETO DOBITI 7
KONČAR D&ST: PRIHODI U ŠEST MJESECI PORASLI 53 POSTO, DOBIT 40 POSTO 7
FRANCK POSLOVAO S NETO DOBITI OD 26,82 MILIJUNA KUNA 7
ELEKTROPROMET U PRVOM POLUGODIŠTU POSLOVAO S GUBITKOM 7
ERICSSON NT: NETO DOBIT 69,7 MILIJUNA KUNA 7
BADEL 1862: DIVIDENDA DIONIČARIMA 7 KUNA PO DIONICI 8
ULJANIK: UNATOČ USPJEŠNOJ GODINI, 2005. GUBITAK OD 297 MILIJUNA KUNA 8
DALMACIJACEMENTU CERTIFIKAT ISO 14001 8
IGM LEPOGLAVA: NETO DOBIT 40,56 MILIJUNA KUNA 8
CHROMOS AGRO OSTVARIO 21,02 MILIJUNA KUNA NETO DOBITI 8
TVORNICA ŠEĆERA VIRO OSTVARILA 22,23 MILIJUNA KUNA NETO DOBITI 9
MAGMA POSLOVALA S DOBITI OD 18,06 MILIJUNA KUNA 9
ALLIANZ: DOBIT U PRVIH ŠEST MJESECI 24 MILIJUNA KUNA 9
KUTJEVO OSTVARILO 5,18 MILIJUNA KUNA NETO DOBITI 9
DI SPAČVA OSTVARILA 6,65 MILIJUNA KUNA NETO DOBITI 9
GUBITAK PETROKEMIJE U PRVOJ POLOVICI GODINE 23 MILIJUNA KUNA 9
HOTEL LAV OTVARA SE POTKRAJ RUJNA 10
1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA
MINISTARSTVO FINANCIJA: NASTAVAK STABILNOG GOSPODARSKOG RASTA
CROLEI indeks u svibnju je u odnosu na travanj porastao za 0,12 bodova, a taj rast indeksa, zajedno s prethodna četiri porasta, daje naznake o stabilnom rastu privredne aktivnosti tijekom četvrtog tromjesečja 2006., izvijestili su iz Ministarstva financija. CROLEI (Croatian Leading Economic Indicator) na temelju tekućih kretanja vremenskih serija realnog, financijskog, fiskalnog i vanjskog sektora predviđa buduće kretanje industrijske proizvodnje. Indeks se sastoji od 11 komponenti - vremenskih serija te se kreće na osnovi promjena u njihovim mjesečnim desezoniranim vrijednostima. U svibnju 2006., šest je komponenti iskazivalo porast u odnosu na travanj ove godine, pa je difuzni indeks kao udio serija koje iskazuju porast u ukupnome broju serija, iznosio približno 54 posto. Komponente koje su iskazale porast u svibnju u odnosu na travanj su nominalna neto plaća po zaposlenom, zaposleni s evidencije, ukupna likvidna sredstva, gotov novac, kunski štedni i oročeni depoziti kod poslovnih banaka i kamatna stopa na tržištu novca. Komponente koje su iskazale pad su promet u trgovini na malo, uvoz strojeva i transportnih uređaja, broj noćenja turista, nekonsolidirani prihodi državnog, županijskih i općinskih proračuna te devizne rezerve poslovnih banaka na oročene depozite i depozite s otkaznim rokom. Ako se sagledaju trendovi kretanja pojedinih komponenti indeksa, uočljivo je da monetarni agregati gotov novac i ukupna likvidna sredstva te kunski štedni i oročeni depoziti kod poslovnih banaka iskazuju pozitivan trend rasta od početka 2006. godine, čime pridonose porastu vrijednosti prognostičkog indeksa, napominju iz Ministarstva financija. Dodaju kako pozitivne tendencije kretanja monetarnih agregata govore o visokoj likvidnosti sustava u danom periodu koja se očitovala u nižim kamatnim stopama na tržištu novca, ali i u utjecaju snažne kreditne aktivnosti na rast monetarnih agregata. Pozitivne tendencije pokazuje i komponenta zaposleni s evidencije u tijeku mjeseca koja je zabilježila rast desezonirane vrijednosti u svibnju 2006. Najveći doprinos rastu zaposlenosti došao iz obrta i slobodnih profesija, gdje je zaposlenost povećana za 1,8 posto na mjesečnoj razini, dok je rast zaposlenosti u pravnim osobama iznosio 0,8 posto. Registrirana stopa nezaposlenosti je stoga u svibnju 2006. iznosila 16,7 posto, dok je usporedbe radi u istom mjesecu 2005. iznosila 18 posto. U svibnju je rast zabilježila i sezonski prilagođena nominalna neto plaća po zaposlenom, čija originalna vrijednost stabilno raste od siječnja 2006, te je u prvih pet mjeseci ove godine kumulativno veća za 1,5 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Umjeren rast neto nominalne plaće posljedica je rastućih pritisaka na povećanje konkurentnosti hrvatske privrede koji je za posljedicu imao brži rast produktivnosti korporativnog sektora. CROLEI na temelju tekućih kretanja vremenskih serija realnog, financijskog, fiskalnog i vanjskog sektora predviđa buduće kretanje industrijske proizvodnje. Komponente CROLEI indeksa su promet trgovine na malo, zaposleni s evidencije, noćenja turista, nekonsolidirani proračunski prihodi, ukupna likvidna sredstva, gotov novac, kunski štedni i oročeni depoziti, devizne rezerve poslovnih banaka, nominalna neto plaća, uvoz strojeva i transportnih uređaja te kamatna stopa na tržištu novca na ostale kredite. S obzirom na važnost industrije u hrvatskom gospodarstvu, CROLEI indeks ima značajnu ulogu i u nagoviještanju ukupne gospodarske aktivnosti. Indeks je izrađen u suradnji Ekonomskog instituta Zagreb te Ministarstva financija.
POČELO ZAPRIMANJE ZAHTJEVA ZA KORIŠTENJE SREDSTAVA IZ SAPARD PROGRAMA
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva raspisalo je javni natječaj za podnošenje zahtjeva za dodjelu sredstava iz predpristupnog fonda SAPARD namijenjenog za poljoprivredu i ruralni razvoj, odnosno u srijedu počelo zaprimanje zahtjeva, istaknuo je ministar poljoprivrede Petar Čobanković na u srijedu održanoj konferenciji za novinare. Riječ je o sredstvima u iznosu od 33 milijuna eura od čega je Europska unija osigurala 25 milijuna eura, a osam milijuna eura je iz državnog proračuna Hrvatske, pojasnio je ministar. SAPARD je značajan jer je to prvi predpristupni fond u poljoprivredi koji se bazira na načinu i procedurama korištenja sukladnim u EU, rekao je Čobanković te dodao kako je SAPARD ispitivanje apsorcionih mogućnosti hrvatske poljoprivrede. Natječaj će biti otvoren do 31. listopada, a važno je naglasiti da postoje mogućnosti za raspisivanje novih natječaja, odnosno dobivena je suglasnost Europske komisije da ukoliko bude potrebe i ukoliko ostane sredstava nakon natječaja koji će se raspisati ove godine da se raspišu novi u 2007. godini, kazao je Čobanković.
POTPISAN UGOVOR O IZRADI STUDIJE RAZVOJA CRUISING TURIZMA NA JADRANU
U Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka u četvrtak je potpisan ugovor o izradi studije razvoja cruising turizma na Jadranu. Ugovor je u ime Zajednice lučkih uprava, kao naručitelja studije potpisao ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Vlaho Đurković, te ispred Instituta za turizam, kao izrađivača studije koji je izabran nakon provedenog javnog natječaja, ravnateljica Instituta Sanda Čorak. Rok za izradu studije je 180 dana, kazao je državni tajnik za more Branko Bačić te dodao kako je inicijativa za njenu izradu nastala paralelno s radom na studiji održivog razvoja nautičkog turizma koja je pri kraju. Studija razvoja cruising turizma na Jadranu dat će analizu postojećeg stanja u hrvatskim lukama, te njihovih mogućnosti, uzimajući u obzir cjelokupan pregled geografskih, kulturnih, ekonomskih, turističkih, prostornih i drugih resursa, kao i strategiju održivog razvoja, pojasnio je Bačić. Dodao je kako cruising turizam bilježi trendove rasta pa je tako prošla godina bila rekordna po broju dolazaka brodova na kružnim putovanjima na Jadran (675.500 putnika na 849 brodova).
UO HFP: NATJEČAJI ZA HOTELE ŽIVOGOŠĆE I PODGORA TE IMOTSKI TRIMOT
Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju (UO HFP) odlučio je u petak raspisati natječaje pod povoljnijim uvjetima za prodaju 80,34 posto dionica Hotela Živogošće, 73,17 posto Hotela Podgora, te 'nulti' natječaj za 97,78 posto dionica imotske tekstilne industrije Trimot. Poziv za podnošenje ponuda za 243.247 dionica Hotela Živogošće raspisuje se, prema riječima potpredsjednika HFP-a Ivana Gotovca, po peti put, nakon četiri neuspjela pokušaja unazad pet godina. Stoga će 80,34 postotni udio u toj hotelsko-turističkoj tvrtki biti ponuđen uz diskont od 80 posto, odnosno po početnoj cijeni od 18 milijuna kuna, a natječaj će biti otvoren 30 dana, uz mogućnost produženja u slučaju većeg interesa ponuđača. Po peti će put biti raspisan i natječaj za Hotele Podgora, i to po početnoj cijeni koja je 15 posto od nominalne vrijednosti, odnosno po 14,87 milijuna kuna. Dionice imotske tekstilne industrije Trimota, njih 171.127, biti će pak ponuđene po nominalnoj cijeni, odnosno po 61,6 milijuna kuna, a kako je riječ o tzv. 'nultom' natječaju, na kojem u HFP-u ne očekuju ponude, on će se raspisati na minimalni rok od 8 dana. Polančec je najavio i aktivnosti HFP-a u nastavku ove godine, među kojima je raspisivanje niza natječaja - za Dalmacijavino i Adriachem, ali i šibenski TLM, za što se čeka odluka Vlade, kao i Valjaonicu cijevi Sisak te Željezaru Split. Ujedno, najavio je javne rasprave o nacionalnim programima sanacije i restrukturiranja crne metalurgije i brodogradnje. Prvi je program trenutno na usaglašavanju u Europskoj komisiji, dok je drugi tek u nacrtu i kao konačni prijedlog bit će dovršen do 15. rujna, kada će uslijediti predstavljanje gospodarsko-socijalnim partnerima, javnosti i Europskoj komisiji, kazao je Polančec.
HFP: OSAM PONUDA ZA DUBROVAČKE HOTELE MAESTRAL
Za kupnju 69,96 posto dionica Hotela Maestral iz Dubrovnika po početnoj cijeni od 72,16 milijuna kuna, odnosno nominalnoj vrijednosti dionica, u srijedu je u Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP) otvoreno ukupno osam ponuda, a odluka o najpovoljnijem ponuđaču trebala bi biti donesena u rujnu. Najveću cijenu za 360.802 dionice Hotela Maestral, i to od 120 milijuna kuna, ponudila je tvrtka Novi Kvarner iz Novog Vinodolskog, koja bi zatečenih 195 radnika zadržala na razdoblje od pet godine po sklapanju kupoprodajnog ugovora te u tri godine zaposlila još 60 novih radnika. Ukupna ponuđena ulaganja te tvrtke u Hotele Maestral iznose 192 milijuna kuna, no prilikom otvaranja ponude utvrđeno je da ukupni iznos ne odgovara specifikaciji ulaganja, kao i da ponuđač nije dostavio nikakve podatke o bonitetu ili drugu dokumentaciju kojom bi potvrdio svoju financijsku poziciju. Ponudi je pak priloženo pismo namjere o uključenju Hotela Maestral u lanac Starwood Hotels & Resorts. Ovo je bio drugi natječaj za prodaju Hotela Maestral, koji upravljaju s pet hotela u zaljevu Lapad, a odluka o najpovoljnijem ponuđaču najavljena je za iduću sjednicu Upravnog odbora HFP-a u rujnu ove godine.
SPLIT: ČOBANKOVIĆ O PRIVATIZACIJI "DALMACIJAVINA"
Na u utorak održanom radnom sastanku ministra poljoprivrede Petra Čobankovića s čelnicima splitskog "Dalmacijavina" i Hrvatske udruge sindikata usklađena su stajališta o nastavku privatizacijskog postupka te tvrtke. "Dalmacijavino" duguje oko 400 milijuna kuna pa se, kako je rečeno, ne očekuje da će uspjeti prodaja 79,59 posto dioničkoga kapitala ni u drugom krugu, iako je cijena znatno niža nego u prvom natječaju. Po riječima ministra Čobankovića, to znači da tek slijedi najmukotrpniji dio posla, a to je priprema za privatizaciju tvrtke po posebnim uvjetima, odnosno njezina prodaja za jednu kunu. Vlada će ustrajati u jasnu načinu privatizacije, pri čemu će voditi računa o socijalnoj klauzuli kako bi najviše što je moguće zaštitila radnike, čija sudbina ne smije ovisiti o samovoljnoj procjeni budućeg vlasnika, koji ih nakon preuzimanja tvrtke može proglasiti tehnološkim viškom", poručio je Čobanković.
2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI
INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U LIPNJU MANJA 1,1 POSTO
Ukupna industrijska proizvodnja u lipnju ove godine u Hrvatskoj je bila manja za 1,1 posto u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, dok je u razdoblju od siječnja do lipnja veća za 2,9 posto od proizvodnje u istom razdoblju lani, objavio je u petak Državni zavod za statistiku. U usporedbi pak s prosječnom mjesečnom proizvodnjom u 2005. industrijska proizvodnja u lipnju veća je za 5,1 posto. Lipanj je drugi ovogodišnji mjesec u kojem se bilježi smanjenje industrijske proizvodnje u odnosu na isti mjesec lani, jer je smanjenje zabilježeno i u travnju (za 3,2 posto u odnosu na travanj prošle godine). Smanjenje industrijske proizvodnje u lipnju doprinijelo je i smanjenju stope rasta na kumulativnoj razini, sa 3,8 posto za prvih pet mjeseci, na 2,9 posto u prvom polugodištu ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Na smanjenje industrijske proizvodnje u lipnju ove u odnosu na isti mjesec prošle godine najviše je utjecalo smanjenje proizvodnje u prerađivačkoj industriji, koja u ukupnoj industrijskoj proizvodnji ima udio veći od 81 posto.
DZS: U SVIBNJU RAST GRAĐEVINSKIH RADOVA 13,7 POSTO
Fizički obujam građevinskih radova, mjeren odrađenim satima radnika na gradilištima, u Hrvatskoj je u svibnju ove godine bio veći u odnosu na isti mjesec prošle godine za 13,7 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS). Tako je nakon usporavanja rasta fizičkog obujma građevinskih radova u travnju, kada je porast i zbog uskršnjih blagdana i manjeg broja radnih dana na godišnjoj razini iznosio samo 3,8 posto, u svibnju nastavljen ubrzaniji rast građevinske aktivnosti zabilježen i u prva tri mjeseca ove godine. Prema podacima DZS-a, u prvih pet mjeseci ove godine fizički obujam građevinskih radova u Hrvatskoj veći je za 12,7 posto u usporedbi s istim razdoblju lani.
3. BANKARSTVO I FINANCIJE
SDA: NAJTRGOVANIJI TREZORSKI ZAPISI I OBVEZNICE
Vrijednost svih transakcija vrijednosnim papirima u drugom tromjesečju ove godine iznosila je 130,66 milijardi kuna, što je za 0,56 posto više nego u prethodnom kvartalu, podaci su Središnje depozitarne agencije (SDA). Premda je zabilježen relativno visok rast prometa dionicama, zapisima i ostalim vrijednosnim papirima, promet obveznicama je ipak neutralizirao tako dobre rezultate što je rezultiralo i ukupnim porastom prometa u vrijednosti od zanemarivih 0,56 posto, navodi se u Statističkom biltenu SDA. Prema tim podatcima, najveći dio vrijednosti transakcija vrijednosnim papirima u drugom tromjesečju ove godine, gotovo polovica, ili 65,12 milijardi kuna odnosio se na trezorske zapise, a slijede obveznice, kojih je u ta tri mjeseca protrgovano za 57,85 milijardi kuna (udio od 44,28 posto). No, vrijednost transakcija obveznicama za 20,48 posto je niža nego li u prvom tromjesečju ove godine. Transakcije dionicama istodobno su iznosile 7,64 milijarde kuna (udio od 5,85 posto), dok se na ostale vrijednosne papire odnosi 43,36 milijuna kuna (0,03 posto) ukupne vrijednosti tranksakcija vrijednosnim papirima u drugom tromjesečju. U odnosu na prvo tromjesečje, pokazuju podaci SDA, u razdoblju od ožujka do lipnja ove godine najviše je porasla vrijednost transakcija ostalim vrijednosnim papirima, i to za 278,05 posto. Istodobno je vrijednost transakcija komercijalnim zapisima povećana za 27,3 posto, a dionicama za 27,23 posto. Ukupni broj transakcija provedenih tijekom drugog ovogodišnje kvartala, od 73.985, smanjen je u odnosu na prethodna tri mjeseca za 7,87 posto, a u SDA navode kako "razlog tome treba tražiti u zabilježenoj najnižoj vrijednosti ovog parametra za tekuću godinu u lipnju". Pritom je broj transakcija dionicama, koje čine 90,9 posto ukupnog broja, smanjen za 8,92 posto, na 67.253, dok je obveznicama realizirano 4,94 posto manje transakcija, odnosno 4.845. Transkacije komercijalnim zapisima su pak porasle za 35,11 posto, na 1.751, a ostalim vrijednosnim papirima za gotovo 89 posto, no, riječ je o svega 136 transakcija. Prema podacima SDA, najlikvidnija obveznica u promatrana tri mjeseca bila je državna obveznica RHMF-O-15CA, dok među dionicama predvode dionice Plive, Podravke i Adris grupe.
DEFICIT TEKUĆEG RAČUNA PLATNE BILANCE 2 MILIJARDE EURA
Deficit na tekućem računu platne bilance Hrvatske u prvom je tromjesečju ove godine iznosio oko dvije milijarde eura, što je za 29,1 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, preliminarni su podaci Hrvatske narodne banke. Naglašeni godišnji rast deficita tekućeg računa platne bilance najvećim je dijelom rezultat pogoršanja salda u robnoj razmjeni s inozemstvom. Tako je deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom u prvom tromjesečju ove godine iznosio 1,86 milijardi eura i u odnosu na isto razdoblje lani veći je za 18,7 posto. Naime, unatoč nešto bržem rastu robnog izvoza od rasta uvoza, u apsolutnim iznosima ostvaren je znatno veći rast uvoza, što je rezultiralo i produbljivanjem neravnoteže u međunarodnoj razmjeni robe, zamjećuju analitičari središnje banke. U prvom tromjesečju ove godine, za razliku od prošle, ostvaren je i manjak na računu usluga. Na računu usluga u prvom je tromjesečju prošle godine ostvaren suficit od četiri milijuna eura, dok je u prvom tromjesečju ove ostvaren manjak od 43 milijuna eura. Negativni saldo povećan je i na računu faktorskih dohodaka, za oko sto milijuna. Manjak na računu dohodaka tako je u prvom tromjesečju ove godine iznosio 378 milijuna eura, prema 278 milijuna eura u istom razdoblju lani. Takva kretanja analitičari središnje banke objašnjavaju rastom dividenda koje su isplaćene stranim vlasnicima domaćih poduzeća. Na računu tekućih transfera nisu zabilježene značajnije promjene na godišnjoj razini i u prvom je tromjesečju ove godine zabilježen suficit od 290 milijuna eura, što je oko deset milijuna manje nego li u istom razdoblju lani.
IMOVINA MIROVINSKIH FONDOVA 13,8 MILIJARDI KUNA
Ukupna neto imovina četiriju obveznih mirovinskih fondova (OMF) u Hrvatskoj iznosila je na kraju lipnja ove godine gotovo 13,5 milijardi kuna te je u odnosu na prethodni mjesec povećana za 3,34 posto, odnosno za 436,6 milijuna kuna, pokazuju podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA). Istovremeno je neto imovina šest otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova (ODMF) povećana za 4,52 posto, odnosno 11,5 milijuna kuna, te je krajem lipnja iznosila više od 266,1 milijuna kuna. Devet zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova (ZDMF) je pak krajem prošlog mjeseca upravljalo s neto imovinom od gotovo 33 milijuna kuna, što znači da je ukupna neto imovina svih mirovinskih fondova na kraju lipnja bila gotovo 13,8 milijardi kuna. Najveći udio u imovini OMF-ova krajem lipnja je imao AZ OMF, 41,19 posto, odnosno više od 5,55 milijardi kuna, koji bilježi i najveći udio u broju članova. U taj je fond bilo učlanjeno 38,74 posto ili 496.666 osiguranika, od ukupno 1,28 milijuna, koliko ih je krajem lipnja bilo u drugom mirovinskom stupu. U segmentu ODMF-ova je pak na prvom mjestu Raiffesen fond, s imovinom u iznosu od 149,6 milijuna kuna ili 56,22 posto ukupne imovine ODMF-ova na kraju lipnja te 22.692 ili 36,96 posto od ukupno 61.404 osiguranika u trećem mirovinskom stupu.
HANFA: BRUTO PREMIJA OSIGURAVATELJA U TRAVNJU 4,4 MILIJARDE KUNA
Ukupna zaračunata bruto premija 23 hrvatska osiguravatelja iznosila je na kraju lipnja ove godine 4,4 milijarde kuna i bila je za 21,5 posto, odnosno 781,5 milijuna kuna veća u odnosu na stanje s kraja svibnja ove godine, pokazuju podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa). Od ukupnog iznosa bruto premija iz prvih šest mjeseci ove godine na neživotna osiguranja odnosi se 3,4 milijarde kuna ili 21,55 posto više nego krajem svibnja ove godine, a na životna milijardu kuna ili 21,35 posto više. Najveći udio u ukupnom iznosu zaračunate bruto premije, i to 40,23 posto ili 1,77 milijardi kuna, na kraju lipnja je imalo Croatia osiguranje. Ipak, udio najvećeg hrvatskog osiguravatelja u ukupnoj premiji je na kraju lipnja lagano smanjen u odnosu na 40,36 posto s kraja svibnja.
DOBIT CENTAR BANKE 3,3 MILIJUNA KUNA
Zagrebačka Centar banka prvo je polugodište ove godine završila s neto dobiti u iznosu od 3,29 milijuna kuna, što je za 9 posto više u odnosu na dobit iz istog razdoblja prošle godine, podaci su iz financijskog izvješća Centar banke koje prenosi Zagrebačka burza. Centar banka u prvoj polovici ove godine u odnosu na kraj 2005. bilježi i značajno, 23 postotno povećanje aktive, koja je na kraju lipnja ove godine iznosila 901,9 milijuna kuna. Prihodi od kamata Centar banke u prvih su šest mjeseci ove godine povećani u odnosu na isto lanjsko razdoblje za 17 posto, na gotovo 30 milijuna kuna, pri čemu su prihodi od kamata od poduzeća porasli za 19 posto, na 16,6 milijuna kuna, a od građana za 13,2 posto, na 10,8 milijuna kuna. Neto kamatni prihod, koji čini 67 posto prihoda Centar banke, iznosio je na kraju lipnja 17,14 milijuna kuna ili 16,5 posto više nego lani.
4. TVRTKE
PLIVA FINALIZIRALA UGOVOR S TVRTKOM MAYNE PHARMA
Farmaceutska tvrtka Pliva objavila je u četvrtak da je finalizirala ugovor s kompanijom Mayne Pharma o nastavku suradnje na razvoju biogenerika faktora stimulacije rasta granulocita (G-CSF) za tržišta Europe, jugoistočne Azije, Bliskog istoka te Azije i Oceanije. Tim se ugovorom, pojašnjava se, izmjenjuje i dopunjuje ugovor potpisan u veljači 2005 za G-CSF i eritropoetin (EPO) koji je redefiniran zbog povećanja troškova kliničkog ispitivanja kao posljedice novih smjernica i znanstvenih savjeta Europske agencije za lijekove (EMEA). Mayne, koja je vodeća kompanija na području "specialty" farmaceutskih proizvoda koja se bavi lijekovima za onkološke indikacije, provodi i financira kompletan klinički razvoj G-CSF-a i bit će odgovorna za podnošenje registracijske dokumentacije na teritorijima na kojima će plasirati ovaj lijek. Pliva dovršava razvoj lijeka i bit će zadužena za njegovu komercijalnu proizvodnju.
ACTAVISOVI DIONIČARI ODOBRILI PODIZANJE ZAJMA I IZDAVANJE NOVIH DIONICA
Skupština dioničara islandske farmaceutske grupe Actavis odobrila je upravi dizanje zajma od 525 milijuna eura i izdavanje nove emisije dionica za potrebe financiranja kupovine hrvatske Plive, stoji u zaključcima skupštine Actavisa, objavljenima u srijedu. Odobrivši podizanje kredita u visini 525 milijuna eura, skupština je ovlastila upravu i da u tom kontekstu izda prava, konvertibilna u dionice Actavis grupe. Kupci prava steći će pravo na pretvaranje opcija u dionice klase A, pri čemu će detalji biti regulirani ugovorom o zajmu. Upravi je odobreno i izdavanje nove emisije od ukupno 300 milijuna dionica klase A, kojom namjerava podići nominalnu vrijednost dioničkog kapitala kompanije za 300 milijuna islandskih kruna. Pritom uprava može odlučiti hoće li se dionice plaćati gotovinom ili i drugim oblicima plaćanja, navodi se u zaključcima skupštine Actavisovih dioničara, uz napomenu da aktualni dioničari neće imati prioritet pri kupovini novih dionica.
BARR: OVOG TJEDNA HANFI PONUDA ZA PLIVU
Američki Barr Pharmaceuticals u ponedjeljak je objavio da je spreman ispuniti sve zahtjeve američke Savezne trgovinske komisije (FTC) vezano uz svoju ponudu za kupnju 100 posto dionica Plive, te da odobrenje FTC-a neće uključiti u formalnu ponudu, koju ovaj tjedan namjerava podnijeti Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (HANFA). U obavijesti, koju prenosi Zagrebačka burza, navodi se kako je "Barr održao detaljne razgovore s FTC-om kako bi riješio pitanja vezana uz preklapanja određenih proizvodnih linija Barra i Plive te trenutno vodi razgovore s trećim stranama o izdvajanju tih proizvoda". "Razgovori između spomenutih strana napredovali su do te mjere da je Barr uvjeren kako će ti poslovni aranžmani zadovoljiti uvjete FTC-a. Sukladno tome, Barr je spreman podnijeti svoju formalnu ponudu bez uvjeta o dobivanju konačnog odobrenja FTC-a", stoji u Barrovom priopćenju u kojem se navodi i kako konačna regulatorna odobrenja od svih nadležnih tijela očekuju i prije očekivanog zaključenja ponude.
PODRAVKA- PRVA HRVATSKA ČLANICA SVJETSKOG POSLOVNOG FORUMA (IBLF)
Prehrambena kompanija Podravka početkom srpnja postala je prvom hrvatskom tvrtkom članicom Svjetskog poslovnog foruma - IBLF (International Business Leaders Forum), objavili su iz Podravke. U priopćenju navode i kako je Darko Marinac, predsjednik Uprave Podravke izabran u Vijeće IBLF-a, u kojem je 55 predsjednika ili članova uprava vodećih svjetskih tvrtki. Osnovan 1990. godine IBLF je svoje djelovanje usmjerio na rješavanje socijalnih problema globalizacije, razvijanje partnerstva kao najučinkovitije metode uključivanja tvrtki u razvoj te pomaganje kompanijama u više od 60 zemalja svijeta u pronalaženju najboljih poslovnih modela održivog razvoja.
AGROKOR: ARANŽMAN SA SINDIKATOM BANAKA VRIJEDAN 475 MILIJUNA EURA
Koncern Agrokor u petak je sa sindikatom pet međunarodnih banaka - ABN AMRO Bank, Bank Austria Creditanstalt, Raiffeisen Zentralbank Oesterreich, PBZ i Societe Generale - Splitska banka - potpisao financijski aranžman u ukupnom iznosu od 475 milijuna eura. Time je definitivno i formalno završeno restrukturiranje Agrokorovih dugova i bilance, istaknuo je predsjednik Agrokor koncerna Ivica Todorić. Aranžman ustvari obuhvaća dva ugovora, jedan u iznosu od 325 milijuna eura s ročnošću od pet godina i kamatom od pet posto, te drugi u iznosu od 150 milijuna eura. Sredstva financijskog aranžmana, kako je rečeno, namijenjena su otplati Agrokorove postojeće obveznice u iznosu od 230 milijuna eura s kamatom od 11 posto, te refinanciranju kratkoročnih zaduženja. U Agrokoru ističu da aranžman predstavlja značajan korak u restrukturiranju Agrokorove bilance i jačanju financijske stabilnosti kao važnog strateškog cilja kompanije. Ugovor će, kaže Todorić, omogućiti daljnju stabilnost i razvoj kompanije na domaćem tržištu i u regiji. Todorić je podsjetio kako je u posljednjih mjesec dana Agrokor potpisao tri važna financijska ugovora - s Europskom bankom za obnovu i razvoj koja je u Agrokor uložila dionički kapital, s ogrankom Svjetske banke IFC koji je odobrio financiranje PIK Vrbovca i Belja te ugovor od petka. Agrokor planira i izdanje obveznica, a kada to za koncern bude najpovoljnije i javnu ponudu dionica, odnosno izlazak na burzu. "Kada će to točno biti, teško je reći", kazao je Todorić. Potpisnik ugovora u ime ABN AMRO Bank Mike Elliff kazao je kako ugovor predstavlja atraktivan izvor financiranja Agrokoru i pruža mu značajnu financijsku fleksibilnost kako bi mogao reagirati na daljnji razvoj na tržištima na kojima posluje.
LURA U PRVOM POLUGODIŠTU OSTVARILA 48,7 MILIJUNA KUNA NETO DOBITI
Prehrambena industrija Lura u prvih je šest ovogodišnjih mjeseci ostvarila 48,7 milijuna kuna neto dobiti, što je porast od 0,3 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, navodi se u poslovnom izvješću Lure koje prenosi Zagrebačka burza. Poslovni prihodi tvrtke iznosili su 1,05 milijardi kuna i povećani su za 3,1 posto. Rast bilježe i prihodi od prodaje, za 2,6 posto, na 1,04 milijarde kuna. Prihodi od prodaje na domaćem tržištu, koji čine 78,4 posto ukupnih prihoda od prodaje, iznosili su 816,5 milijuna kuna i povećani su za 0,1 posto. Prihodi od prodaje na međunarodnim tržištima porasli su 12,7 posto, na 225,4 milijuna kuna i čine 21,6 posto ukupnih prihoda od prodaje. Kako se navodi u poslovnom izvješću, vrijednost ulaganja u dugotrajnu materijalnu imovinu u prvih šest ovogodišnjih mjeseci iznosi 57,5 milijuna kuna, a najviše je investirano u Ralu te u informatičku opremu. Vrijednost imovine Lure na dan 30. lipnja ove godine iznosila je 1,36 milijardi kuna i u odnosu na 1. siječanj ove godine povećana je 0,3 posto. Kratkotrajna imovina pak povećana je za 20,8 milijuna kuna ili 3,4 posto i to uslijed povećanja potraživanja i ostale kratkotrajne imovine. Ukupne obveze Lure, prema podacima iz poslovnog izvješća, na dan 30. lipnja iznosile su 790 milijuna kuna i veće su za 7,3 posto u odnosu na 1. siječnja ove godine. Tijekom prvih šest mjeseci ove godine, kako napominju u Luri, nastavljaju se aktivnosti projekta unapređenja sirovinske osnove s ciljem prilagodbe standardima Europske unije, te jačanje i rast tržišnih udjela.
KONČAR D&ST: PRIHODI U ŠEST MJESECI PORASLI 53 POSTO, DOBIT 40 POSTO
Poslovanje tvrtke Končar distributivni i specijalni transformatori (D&ST) u prvoj polovici ove godine obilježio je značajan rast prihoda iz osnovne djelatnosti, pa su i ukupni prihodi tvrtke povećani u odnosu na isto razdoblje lani za 53 posto, na 188,7 milijuna kuna. Dobit tvrtke prije oporezivanja povećana je u odnosu na prvo polugodište lani za 40 posto, te je na kraju ovogodišnjeg lipnja iznosila 6,52 milijuna kuna, izvijestili su iz Končar D&ST-a. Takva je dobit, dodaju, ostvarena uz veće troškove amortizacije i značajna rezerviranja za potencijalne troškove u drugom polugodištu. Značajan rast prihoda Končar D&ST-a većim je dijelom rezultat rasta fizičkog obujma proizvodnje, te dijelom povećanja jediničnih prodajnih cijena proizvoda, do čega je, objašnjavaju, došlo zbog rasta cijena ulaznih materijala (bakar, trafo-lim, trafo-ulje, itd.). Končar D&ST, prateći potrebe tržišta, povećava proizvodne kapacitete i to kroz investicijski ciklus koji traje zadnje dvije godine i u kojem se 2005. i 2006. predviđa uložiti oko 45 milijuna kuna.
FRANCK POSLOVAO S NETO DOBITI OD 26,82 MILIJUNA KUNA
Proizvođač prehrambenih proizvoda, čajeva i kave, tvrtka Franck u prvih je šest mjeseci ove godine ostvarila 26,82 milijuna kuna neto dobiti, što je za 18,4 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Ostvarena dobit, kako se navodi u pojašnjenju poslovnih rezultata koje prenosi Zagrebačka burza, u okviru je planirane. Ukupni prihodi Francka iznosili su 249 milijuna kuna i veći su za 5,3 posto. Pritom su prihodi od prodaje u zemlji smanjeni za 4,8 posto, na 196,7 milijuna kuna, dok su prihodi od prodaje u inozemstvu povećani sa 21,57 milijuna kuna na 24,56 milijuna kuna. Rast bilježe i financijski prihodi, sa 2,2 milijuna kuna na 15,7 milijuna kuna.
ELEKTROPROMET U PRVOM POLUGODIŠTU POSLOVAO S GUBITKOM
Trgovačka tvrtka Elektropromet u prvom je polugodištu ove godine ostvarila neto gubitak od 6,6 milijuna kuna, za razliku od istog lanjskog razdoblja kada je poslovala s dobiti od 310 tisuća kuna, podaci su iz financijskog izvješća tvrtke koje prenosi Zagrebačka burza. Ukupni su prihodi Elektroprometa iznosili 244,16 milijuna kuna i bili su 6,1 posto viši, ali su brže od prihoda rasli rashodi, za 9,18 posto i iznosili su 250,79 milijuna kuna. Glavninu prihoda Elektropromet ostvaruje prodajom u zemlji, a ti su prihodi u prvom polugodištu ove u odnosu na isto razdoblje lani povećani za 14,3 posto, na 239,57 milijuna kuna. Prihodi pak od prodaje u inozemstvu su smanjeni sa 2 milijuna kuna, na 191 tisuću kuna.
ERICSSON NT: NETO DOBIT 69,7 MILIJUNA KUNA
Kompanija Ericsson Nikola Tesla u prvom je polugodištu ove godine ostvarila neto dobit od 69,7 milijuna kuna, a zarada po dionici iznosi 52,8 kuna, objavili su iz kompanije. Dobit prije oporezivanja niža je 1,1 posto u odnosu na prvo polugodište lani te iznosi 87,2 milijuna kuna. Prihodi od prodaje iznosili su 617 milijuna kuna i veći su za četiri posto, a knjižene narudžbe su povećane za 19 posto i iznose 985,6 milijuna kuna. Na domaćem tržištu kompanija je ostvarila prihode od prodaje u iznosu od 238,8 milijuna kuna, što predstavlja porast od 18,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Prihodi od prodaje na internom Ericssonovom tržištu iznosili su 174,9 milijuna kuna i veći su za 31,4 posto, a tradicionalno dobri rezultati ostvareni su i na tržištu Zajednice neovisnih država, gdje je zabilježen rast prodaje od 33,6 posto s ostvarenih 137,3 milijuna kuna.
BADEL 1862: DIVIDENDA DIONIČARIMA 7 KUNA PO DIONICI
Tvrtka Badel 1862 u prošloj je godini ostvarila neto dobit od 5,32 milijuna kuna od čega će pet posto ili 266,2 tisuće kuna biti raspoređeno u zakonske rezerve, a dioničarima će se isplatiti dividenda u iznosu od sedam kuna po dionici, odlučeno je na nedavno održanoj Glavnoj skupštini tvrtke. Kako su izvijestili u utorak iz Badela 1862, prihodi od prodaje lani su porasli 2 posto u odnosu na 2004. godinu (značajnije u izvozu nego na domaćem tržištu), a neto dobit je veća za 27 posto u odnosu na 2004. Badel 1862. za prvih šest mjeseci ove godine ostvaruju zacrtane ambiciozne planove, te prodaja i na domaćem i na inozemnom tržištu i količinski i vrijednosno raste u odnosu na prethodnu godinu, napominju u tvrtki. Na domaćem tržištu količinski rast za šest mjeseci ostvaren je za 10 posto, a rast izvoza ukupno je iznosio 14 posto. Najbolji izvozni rezultati ostvarila su na tržištima regije i u prekomorskim zemljama. Ukupno vrijednosno ostvarenje prodaje Badela 1862 na svim tržištima za prvih šest mjeseci u odnosu na prethodnu godinu bilo je veće za 12 posto, što je rezultiralo i istovjetnim rastom prihoda.
ULJANIK: UNATOČ USPJEŠNOJ GODINI, 2005. GUBITAK OD 297 MILIJUNA KUNA
Iako je poslovna 2005. godina za pulsko brodogradilište "Uljanik" bila jedna od najuspješnijih po broju isporučenih brodova, produktivnosti i drugim fizičkim pokazateljima, ipak je ostvaren poslovni gubitak od 297 milijuna kuna, istaknuo je predsjednik Uprave Uljanika Anton Brajković na u petak održanoj glavnoj skupštini društva. "Nije bilo načina da se izbjegne negativni utjecaj tečaja dolara i galopirajućeg rasta cijena čelika. U nove je ugovore stoga ugrađena valutna, te klauzula o cijeni čelika čija stopostotna promjena ide na teret kupca", kazao je Brajković, ponavljajući kako se svejedno gubitak od 297,4 milijuna kuna nije mogao izbjeći. Govoreći o stanju u hrvatskoj brodogradnji i poziciji Uljanika, podsjetio je da su akumulirane poteškoće u preostala četiri brodogradilišta, iskazane u gubicima i nelikvidnosti, rezultirale odlukom hrvatske Vlade o raspisivanju natječaja za izbor konzultanata koji bi trebali analizirati stanje i uzroke te predložiti mjere u cilju restrukturiranja tih brodogradilišta.
DALMACIJACEMENTU CERTIFIKAT ISO 14001
Tvrtki CEMEX/Dalmacijacement dodijeljen je međunarodno priznati certifikat ISO 14001:2004 za tvornice Sv. Juraj i Sv. Kajo kao potvrda za održavanje visokog standarda zaštite okoliša u poslovanju, objavili su iz te tvrtke. Certifikat je dodijelila Međunarodna akreditacijska ustanova DET Norske Veritas, zadužena za praćenje i provjeru standarda poslovanja u Hrvatskoj, a dodjeljivanju certifikata prethodila je revizija svih standarda primjene zaštite okoliša prema međunarodnoj Normi, provedena tijekom svibnja ove godine. Dalmacijacement je, prema sada već staroj normi ISO 14001:1996, po prvi puta certificirana za tvornice Sv. Juraj i Sv. Kajo u lipnju 2004. Tvrtka svake godine prolazi kroz proces eksterne revizije kojim se provjerava održavanje visokih standarda zaštite okoliša, navodi se u priopćenju CEMEX/Dalmacijacement se sprema, kako su najavili, po prvi puta u ovoj godini certificirati tvornicu 10. kolovoz lociranu u Klisu, prema normi ISO 14001:2004.
IGM LEPOGLAVA: NETO DOBIT 40,56 MILIJUNA KUNA
Industrija građevinskog materijala (IGM) Lepoglava u prvih je šest mjeseci ove godine ostvarila 40,56 milijuna kuna neto dobiti, za razliku od istog lanjskog razdoblja kada je ostvaren gubitak od 289 tisuća kuna. Kako se navodi u pojašnjenju poslovnih rezultata koje prenosi Varaždinska burza, ostvareni rezultati u okviru su planiranih. Ukupni prihodi tvrtke u prvom su polugodištu iznosili nešto više od 49 milijuna kuna i značajno su povećani u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje kada su iznosili 6,25 milijuna kuna. Poslovni prihodi povećani su sa 4,88 milijuna kuna, na 46,7 milijuna kuna, a rast bilježe i financijski prihodi, sa 1,12 milijuna kuna, na 1,99 milijuna kuna.
CHROMOS AGRO OSTVARIO 21,02 MILIJUNA KUNA NETO DOBITI
Tvrtka koja se bavi proizvodnjom pesticida i drugih agrokemijskih proizvoda Chromos Agro u prvom je polugodištu ove godine ostvarila neto dobit od 21,02 milijuna kuna, što je porast od 19,1 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, podaci su iz financijskog izvješća tvrtke koje prenosi Varaždinska burza. Zarada po dionici iznosi 174,48 kuna, što u tvrtki ocjenjuju vrlo dobrim, a ostvarene poslovne rezultate u okviru planiranih. Ukupni prihodi tvrtke iznosili su 184,68 milijuna kuna i smanjeni su za 1,9 posto. Prihodi od prodaje u zemlji bilježe blagi pad od 0,08 posto, na 170,72 milijuna kuna, a prihodi od prodaje u zemlji su smanjeni sa 11,82 milijuna kuna, na 9,4 milijuna kuna.
TVORNICA ŠEĆERA VIRO OSTVARILA 22,23 MILIJUNA KUNA NETO DOBITI
Tvornica šećera Viro iz Virovitice u prvih je šest ovogodišnjih mjeseci ostvarila 22,23 milijuna kuna neto dobiti, što je za 15,8 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Ostvarena dobit, kako se navodi u pojašnjenju poslovnih rezultata koje prenosi Zagrebačka burza, u skladu je s planiranom. Zarada po dionici iznosi 15,98 kuna. Ukupni prihodi Vira iznosili su 218,16 milijuna kuna i povećani su za 8,3 posto. Prihodi od prodaje u zemlji smanjeni su za 2,9 posto, na 87,34 milijuna kuna, dok prihodi od prodaje u inozemstvu bilježe rast od 21 posto, na 126,02 milijuna kuna.
MAGMA POSLOVALA S DOBITI OD 18,06 MILIJUNA KUNA
Trgovačka tvrtka Magma u prvih je šest mjeseci ove godine ostvarila dobit prije oporezivanja od 18,06 milijuna kuna, što je porast od čak 205,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje kada je dobit iznosila 5,9 milijuna kuna. Ostvarena dobit veća je od plana, a u prvih šest mjeseci zarada po dionici iznosila je 41,86 kuna, navodi se u pojašnjenju poslovnih rezultata koje prenosi Zagrebačka burza. U prvih šest mjeseci ukupni su prihodi Magme iznosili 280,58 milijuna kuna i veći su za 23,57 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
ALLIANZ: DOBIT U PRVIH ŠEST MJESECI 24 MILIJUNA KUNA
Osiguravajuće društvo Allianz osiguranje u prvih šest mjeseci ove godine ostvarilo je neto dobit u iznosu od 24 milijuna kuna, što je za čak 143 posto više u odnosu na isto razdoblje lani, a rekordna neto dobit rezultat je uspješno provedenog restrukturiranja društva, objavili su u ponedjeljak iz Allianza. Uz restrukturiranje, provedeno u posljednjih nekoliko godina, na rezultate poslovanja u ovoj godini pozitivno je utjecao i fokus Allianza na profitabilne segmente tržišta te aktivna i uspješna politika investiranja, navode iz tog osiguravatelja. Ukupan premijski prihod Allianza u prvoj polovici ove godine iznosio je 437 milijuna kuna, a dobri poslovni rezultati ostvareni su u segmentu neživotnih osiguranja, posebice osiguranja privatne imovine i motornih vozila.
KUTJEVO OSTVARILO 5,18 MILIJUNA KUNA NETO DOBITI
Poljoprivredno-prehrambena tvrtka Kutjevo u prvih je šest ovogodišnjih mjeseci ostvarila 5,18 milijuna kuna neto dobiti, za razliku od istog lanjskog razdoblja kada je poslovala s gubitkom od 273 tisuće kuna. Ostvarena dobit u skladu je s očekivanjima te potvrđuje da se tvrtka postupno stabilizira i ostvaruje sve bolje rezultate, navodi se u pojašnjenju poslovnih rezultata tvrtke koje prenosi Varaždinska burza. Ukupni prihodi Kutjeva u prvom su polugodištu iznosili 107,27 milijuna kuna i veći su za 4,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Pritom su prihodi od prodaje u zemlji porasli za 0,4 posto, na 85,84 milijuna kuna, a prihodi od prodaje u inozemstvu povećani su 46 posto, na 14,72 milijuna kuna.
DI SPAČVA OSTVARILA 6,65 MILIJUNA KUNA NETO DOBITI
Drvna industrija Spačva u prvom je polugodištu ove godine ostvarila 6,65 milijuna kuna neto dobiti, što je za 7,2 posto manja dobit nego u istom lanjskom razdoblju, podaci su iz financijskog izvješća tvrtke koje prenosi Varaždinska burza. Zarada po dionici iznosi 24,73 kuna. Ukupni prihodi tvrtke povećani su 22,8 posto, na 112,84 milijuna kuna. Pritom su prihodi od prodaje u zemlji povećani za 23,1 posto, na 29,3 milijuna kuna, a prihodi od prodaje u inozemstvu porasli su sa 66,5 milijuna kuna na 83 milijuna kuna. Kako se navodi u pojašnjenju poslovnih rezultata, u strukturi ukupnih prihoda 99,5 posto prihoda odnosi se na prihod od osnovne djelatnosti.
GUBITAK PETROKEMIJE U PRVOJ POLOVICI GODINE 23 MILIJUNA KUNA
Kutinska Petrokemija prvu je polovicu ove godine završila s gubitkom u iznosu od 23 milijuna kuna, ponajprije zbog zastoja u proizvodnji zbog nedostatka plina kao i povećanja cijena osnovnih sirovina, odnosno plina, loživog ulja, kalijevog klorida te ulja za čađu, stoji u financijskom izvješću tvrtke koje prenosi Zagrebačka burza. Prihodi Petrokemije od prodaje povećani su u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani za 6 posto, na 824,55 milijuna kuna, pri čemu su prihodi od prodaje u zemlji smanjeni za oko 1 posto, na 417,9 milijuna kuna, dok su prihodi od prodaje u inozemstvu povećani za 13 posto, na 389,6 milijuna kuna. Tako su ukupni Petrokemijini prihodi u prvoj polovici ove godine iznosili 836 milijuna kuna ili 6,2 posto više nego u istom razdoblju lani, kada je ta kutinska tvrtka poslovala s neto dobiti u iznosu od 1,35 milijuna kuna. Ukupni prihodi ostvareni od početka godine do kraja lipnja predstavljaju 91,5 posto od planiranih prihoda, dok su ukupni rashodi Petrokemije, u iznosu od 859,1 milijuna kuna, bili na razini od 93,3 posto od planiranih, ali i 9,3 posto viši nego lani. Uzrok tome su veća proizvodnja i povećanja cijena sirovina, osobito plina i lož ulja, kažu u Petrokemiji. Operativni troškovi sirovina, materijala i energije ostvareni su na razini od 97,4 posto od planiranih, jer se zbog nedostatka plina u proizvodnji koristilo lož ulje. Tako su zbog povećanja cijena sirovina i veće proizvodnje troškovi sirovina, materijala i energije bili veći za 23 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, odnosno iznosili su nešto više od 683 milijuna kuna.
HOTEL LAV OTVARA SE POTKRAJ RUJNA
Obnovljeni hotel Lav pod imenom "Le Meridien Grand Hotel Lav" s pet zvjezdica u Podstrani kod Splita svoja će vrata ponovno otvoriti potkraj rujna, potvrdio je glavni direktor hotela John Wood. U obnovu i dogradnju hotela uloženo je oko 65 milijuna eura. Hotel, koji će poslovati pod brandom svjetske grupacije "Le Meridien", bit će otvoren tijekom cijele godine, a u njemu bi se trebalo zaposliti oko 500 ljudi, mahom bivših zaposlenika Lava. Prvih 200 radnika na posao bi se trebalo javiti već početkom rujna kako bi sve pripremili za prijam gostiju. Hotel će na tržište izići potpuno obnovljen s 382 sobe u četiri odvojena, međusobno povezana, objekta s bogatim pratećim sadržajima. Gostima će na raspolaganju biti i dvokatno parkiralište, na čijem će krovu biti teniska igrališta, te kongresni centar za 2500 ljudi.
5. MEĐUNARODNA SURADNJA
POTPISAN UGOVOR O ZAJMU ZA DOVRŠENJE AUTOCESTE RIJEKA-ZAGREB
Predsjednik Uprave Autoceste Rijeka-Zagreb (ARZ) Jurica Prskalo i direktor za promet u Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) Riccardo Puliti potpisali su u srijedu Ugovor o zajmu vrijednom 50 milijuna eura namijenjen zatvaranju financijske konstrukcije za dovršetak izgradnje autoceste koja povezuje glavni grad i najveću luku Hrvatske. Istodobno su ministar financija Ivan Šuker i predstavnik EBRD-a potpisali Ugovor o jamstvu Republike Hrvatske za financiranje ovog projekta, odnosno izgradnje II B faze autoceste Rijeka - Zagreb, dopuna do punog profila 44,26 kilometara dionica od Kikovice do vijadukta Stara Sušica. Zajam je odobren na 25 godina uz poček od četiri godine te čini cjelinu s kreditom Europske investicijske banke (EIB) u iznosu od 210 milijuna eura koji je potpisan u Rijeci početkom ožujka...
TŽV GREDELJ I AMERIČKA TVRTKA NREC POTPISALI SPORAZUM OD 8 MILIJUNA DOLARA
Tvornica željezničkih vagona Gredelj i američka tvrtka National Railway Equipment Company (NREC) potpisali su u srijedu sporazum o poslovnoj suradnji na projektu modernizacije lokomotiva u vrijednosti od 8 milijuna dolara, objavili su iz Gredelja. Potpisani sporazum predstavlja bazu za nastavak dosadašnje uspješne ugovorne suradnje u sklopu koje je TŽV Gredelj preuzeo obvezu modernizacije 25 dizel električnih lokomotiva raznih serija za NREC, čija se realizacija predviđa tijekom 2006. i 2007. godine. Navedene lokomotive proizvođača General Motors bile su vlasništvo Hrvatskih željeznica, a radi svoje dotrajalosti predviđene su za otpis. TŽV Gredelj je otkupio te lokomotive i s tvrtkom NREC sklopio ugovor o njihovoj modernizaciji uz uvjet što veće uključenosti hrvatskih tvrtki kao podizvođača u realizaciji projekta. Do kraja 2007. godine biti će dovršeni poslovi na 21 lokomotivi, čime će se osigurati zaposlenost za više od 110 radnika tijekom razdoblja od jedne i pol godine.
POTPISAN UGOVOR IZMEĐU BELUPA I ALBANSKE TVRTKE CHYNETIC
Farmaceutska tvrtka Belupo i albanska tvrtka Chynetic potpisale su u srijedu u Koprivnici Ugovor o zastupanju i distribuciji proizvoda Belupa na tržištu Republike Albanije, objavili su iz Belupa. S albanskim je partnerima Belupo dogovorio dugoročnu suradnju u Albaniji na registraciji i distribuciji odabranih Belupovih lijekova iz skupine dermatika i lijekova s učinkom na živčani sustav. Distributer će biti zadužen za cjelokupnu marketinšku strategiju te planiranje i provedbu prodajnih aktivnosti na tržištu Albanije, a prema smjernicama Belupa.
6. POSEBAN PRILOG
HRVATSKA POSTIGLA ZNAČAJAN NAPREDAK U BORBI PROTIV KORUPCIJE
Hrvatske tvrtke daju manje mita na carini i u drugim područjima, navodi se u najnovijem izvješću Svjetske banke o suzbijanju korupcije u Europi i središnjoj Aziji pod naslovom "Borba protiv korupcije u tranziciji 3 -tko uspijeva ... i zašto?", objavljenom u srijedu u Washingtonu. Autori studije pomno su obradili rezultate ankete provedene u europskim i azijskim tvrtkama i zaključili da nema sumnje da je u cijeloj regiji postignut napredak kada je u pitanju borba protiv korupcije. Pritom napominju da je korupcija i dalje učestalija pojava u istočnoj Europi i na području nekadašnjeg Sovjetskog Saveza nego u mnogim državama zapadne Europe. Velike tvrtke navele su pak manji broj slučajeva davanja mita nego male tvrtke. Treće u nizu izvješća kojima Svjetska banka u razdoblju od 1999. prati razinu korupcije u odnosima poduzeća i države također se temelji na analizi poslovnog okruženja i uspješnosti poduzeća (BEEPS), koja se provodi na zajedničku inicijativu Europske banke za obnovu i razvoj i Svjetske banke. Analizom razdoblja od 2002. do 2005. obuhvaćeno je 26 bivših socijalističkih zemalja i Turska, da bi ih se potom usporedilo s pet zapadnoeuropskih država, Njemačkom, Grčkom, Irskom, Portugalom i Španjolskom. "Od 2002. tvrtke u većini država rjeđe plaćaju mito i u relativno manjim iznosima i izjavljuju da je korupcija manji problem nego što je to bio slučaj u prošlosti," objašnjava James Anderson, koautor i viši ekonomist Svjetske banke za područje Europe i središnje Azije. "Stoga je neutemeljena uobičajena pretpostavka da se korupcija postojano pogoršava", zaključuje Anderson. U Hrvatskoj su tvrtke izvijestile da je učestalost podmićivanja smanjena u mnogim područjima, osobito u carini. Poboljšanja su rezultat reformi koje se fokusiraju na procjenu rizika i selektivniju reviziju. Tako je Hrvatska je proširila selektivnost i metode upravljanja rizikom i značajno smanjila broj fizičkih pregleda, konstatiraju u Svjetskoj banci. Osim praćenja korupcije, izvješće se bavi i razlozima napretka u nekim zemljama, navodeći konkretne dokaze o učinkovitosti gospodarskih i institucionalnih reformi. Tako je korupcija značajnije smanjena u zemljama koje su provele intenzivne reforme, dok zemlje sa slabijim napretkom reformi obično zaostaju. Autori izvješća utvrdili su i da perspektiva pristupa Europskoj uniji ima veliku važnost u poticanju napora na borbu protiv korupcije, osobito u zemljama kandidatkinjama za pristup Rumunjskoj i Bugarskoj. Porezna i carinska uprava pokazuju najuočljiviji napredak. Zemlje u tranziciji prve su u svijetu usvojile ujednačene, niske stope poreza na dohodak (takozvani flat tax), uz širok raspon obveznika i malo izuzetaka, počevši s Estonijom sredinom devedesetih godina 20. stoljeća. Reforme poreznog sustava značajno su poboljšale njegovu percepciju među tvrtkama, a smanjen je i broj slučajeva utaje kao i podmićivanja. Podmićivanje carinskih službenika također se prorijedilo u mnogim tranzicijskim zemljama zbog revizija carinskih zakona, često u skladu sa standardima EU-a i uz pomoć Bruxellesa. Velika su poboljšanja uočena u jugoistočnoj Europi, djelomično zahvaljujući programu uklanjanja barijera za trgovinu i transport u jugoistočnoj Europi, koje potpomažu Svjetska banka i EU. Zahvaljujući naporima više država, uključujući Hrvatsku, skraćeno je i vrijeme carinjenja na granici i prorijeđeni slučajevi podmićivanja carinskih službenika. Nasuprot tome, reforma pravosuđa često je zanemarivana u početnoj fazi tranzicije i čini se da korupcija na sudovima općenito nije smanjena, zaključuju autori studije Svjetske banke. Zemlje rješavaju taj problem podizanjem plaća sudaca (Rusija), uvođenjem automatiziranog sustava upravljanja za poboljšanje učinkovitosti i transparentnosti (Hrvatska), uvođenjem kvalifikacijskih ispita za suce (Gruzija) i krivičnim gonjenjem korupcije u pravosuđu (Slovačka), bilježi se u studiji.
PROJEKT CSERP POKRENUT U ZADRU
Područna radionica posvećena pokretanju Projekta društvenog i gospodarskog oporavka Hrvatske (CSERP) održana je u utorak u Zadru, gdje je smještena jedna od triju područnih jedinica za koordinaciju CSERP-a. Događaj u Zadru predstavlja prvo pokretanje projekta na područnoj razini, nakon čega će u četvrtak, 27. srpnja, uslijediti njegovo predstavljanje u Sisku, a treća područna radionica posvećena pokretanju ovog projekta održat će se sredinom rujna u Đakovu, priopćeno je iz Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka i Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj. Ovaj 60 milijuna eura vrijedan projekt (od čega se 35 milijuna eura financira sredstvima Svjetske banke, a 25 milijuna eura financira hrvatska Vlada) stupio je na snagu koncem rujna 2005, a provodi ga Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka.
RYANAIR NAJAVIO PRVU RUTU ZA HRVATSKU
Europska niskotarifna avio-kompanija "Ryanair" najavila je svoj dolazak i u Hrvatsku, a nova ruta London-Pula započet će 31. listopada ove godine. Time će Zračna luka Pula postati jedna od 16 europskih baza ove zrakoplovne kompanije, istaknuli su u srijedu predstavnici Ryanaira i Istarske županije. Izvršni direktor prodaje i marketinga Ryanaira Tomasz Kulakowski očekuje kako će ova kompanija na liniji London-Pula već u prvoj godini prevesti više od 40 tisuća putnika.
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-686
Urednica:
Slavica Cvitanić