Autori studije pomno su obradili rezultate ankete provedene u europskim i azijskim tvrtkama i zaključili da nema sumnje da je u cijeloj regiji postignut napredak kada je u pitanju borba protiv korupcije.
Pritom napominju da je korupcija i dalje učestalija pojava u istočnoj Europi i na području nekadašnjeg Sovjetskog Saveza nego u mnogim državama zapadne Europe. Velike tvrtke navele su pak manji broj slučajeva davanja mita nego male tvrtke.
Treće u nizu izvješća kojima Svjetska banka u razdoblju od 1999. prati razinu korupcije u odnosima poduzeća i države također se temelji na analizi poslovnog okruženja i uspješnosti poduzeća (BEEPS), koja se provodi na zajedničku inicijativu Europske banke za obnovu i razvoj i Svjetske banke.
Analizom razdoblja od 2002. do 2005. obuhvaćeno je 26 bivših socijalističkih zemalja i Turska, da bi ih se potom usporedilo s pet zapadnoeuropskih država, Njemačkom, Grčkom, Irskom, Portugalom i Španjolskom.
"Od 2002. tvrtke u većini država rjeđe plaćaju mito i u relativno manjim iznosima i izjavljuju da je korupcija manji problem nego što je to bio slučaj u prošlosti," objašnjava James Anderson, koautor i viši ekonomist Svjetske banke za područje Europe i središnje Azije.
"Stoga je neutemeljena uobičajena pretpostavka da se korupcija postojano pogoršava", zaključuje Anderson.
U Hrvatskoj su tvrtke izvijestile da je učestalost podmićivanja smanjena u mnogim područjima, osobito u carini. Poboljšanja su rezultat reformi koje se fokusiraju na procjenu rizika i selektivniju reviziju. Tako je Hrvatska je proširila selektivnost i metode upravljanja rizikom i značajno smanjila broj fizičkih pregleda, konstatiraju u Svjetskoj banci.
Osim praćenja korupcije, izvješće se bavi i razlozima napretka u nekim zemljama, navodeći konkretne dokaze o učinkovitosti gospodarskih i institucionalnih reformi. Tako je korupcija značajnije smanjena u zemljama koje su provele intenzivne reforme, dok zemlje sa slabijim napretkom reformi obično zaostaju.
Autori izvješća utvrdili su i da perspektiva pristupa Europskoj uniji ima veliku važnost u poticanju napora na borbu protiv korupcije, osobito u zemljama kandidatkinjama za pristup Rumunjskoj i Bugarskoj.
Porezna i carinska uprava pokazuju najuočljiviji napredak. Zemlje u tranziciji prve su u svijetu usvojile ujednačene, niske stope poreza na dohodak (takozvani flat tax), uz širok raspon obveznika i malo izuzetaka, počevši s Estonijom sredinom devedesetih godina 20. stoljeća. Reforme poreznog sustava značajno su poboljšale njegovu percepciju među tvrtkama, a smanjen je i broj slučajeva utaje kao i podmićivanja.
Podmićivanje carinskih službenika također se prorijedilo u mnogim tranzicijskim zemljama zbog revizija carinskih zakona, često u skladu sa standardima EU-a i uz pomoć Bruxellesa.
Velika su poboljšanja uočena u jugoistočnoj Europi, djelomično zahvaljujući programu uklanjanja barijera za trgovinu i transport u jugoistočnoj Europi, koje potpomažu Svjetska banka i EU.
Zahvaljujući naporima više država, uključujući Hrvatsku, skraćeno je i vrijeme carinjenja na granici i prorijeđeni slučajevi podmićivanja carinskih službenika.
Nasuprot tome, reforma pravosuđa često je zanemarivana u početnoj fazi tranzicije i čini se da korupcija na sudovima općenito nije smanjena, zaključuju autori studije Svjetske banke.
Zemlje rješavaju taj problem podizanjem plaća sudaca (Rusija), uvođenjem automatiziranog sustava upravljanja za poboljšanje učinkovitosti i transparentnosti (Hrvatska), uvođenjem kvalifikacijskih ispita za suce (Gruzija) i krivičnim gonjenjem korupcije u pravosuđu (Slovačka), bilježi se u studiji.