Izložba na 14 panoa slikom i riječju govori o povijesnom procesu demokratizacije u Finskoj i dostignućima finskoga zakonodavstva.
Predstavljena su područja društva u kojima je uloga parlamenta najvažnija - znanost, visoko školstvo, sigurnost, kultura, očuvanje prirode.
Finski politički sustav temelji se na parlamentarnoj reformi iz 1906., no u tijeku proteklih sto godina prilagođavao se duhu vremena i društva, rekao je Ilpo Manninen, finski veleposlanik u Hrvatskoj.
Novi finski ustav iz 2000. još više naglašava ulogu parlamenta kao vrhovnog tijela u državi, dodao je.
Reformom 1906. žene u Finskoj dobile su pravo glasa, ukinut je imovinski cenzus i njome se za 10 puta povećao broj birača. Već iduće godine 19 žena ušlo je u finski parlament. Dotadašnje staleže zamijenio je jednodomni parlament.
Finska kao i Hrvatska nije imala lagan povijesni put, vodila je mukotrpnu, ali razumnu politiku smatrajući da nema loših okolnosti, nego loših politika, ocijenila je potpredsjednica Hrvatskog sabora Vesna Pusić. Demokracija u Finskoj polazi od pretpostavke da je smisao države svakom čovjeku obraniti pravo na dostojanstvo, naglasila je Pusić. Drži da bi i Hrvatska mogla učiti od Finske, koja je danas "jedna od najuspješnijih zemalja u svijetu s najmanje korupcije i dobrim susjedskim odnosima".
Finski parlament napravio je nekoliko verzija izložbe o sto godina svoje demokracije koje su u lipnju ove godine počele jednogodišnje putovanje svijetom, a Hrvatska je jedna od prvih zemalja u kojoj je izložba postavljena.
U predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice ona se može razgledati do 28. srpnja.