Poglavlje Vanjski odnosi pokriva zajedničku trgovinsku politiku EU-a, propise koji se odnose na vanjsku vanjsku trgovinu, uključujući carine, obveze iz članstva u WTO-u, sve bilateralne sporazume koje EU ima s trećim zemljama nečlanicama, zatim opći sustav preferencijala kojim se manje razvijenim zemljama i zemljama u razvoju daju carinski preferencijali pri uvozu robe u EU-u. Specifičnost ovoga poglavlja jest u tome što se u najvećem dijelu sastoji od izravno obvezujućeg zakonodavstvo, što znači da ga se počinje primjenjivati s danom ulaska u članstve EU-a.
Pregovorač za ovo poglavlje Damir Kušen i voditeljica radne skupine Tanja Tomić ističu da od oko 1.200 stranica legislative u ovom poglavlju, samo četiri propisa zahtijevaju prilagodbu u pretpristupnom razdoblju, prije ulaska u EU-u.
Riječ je o propisima iz područja nadzora robe s dvojnom namjenom, civilnih proizvoda koji se mogu koristiti i u vojne svrhe te područja izvoznih kredita.
Hrvatska će s danom ulaska u EU morati otkazati sve bilateralne ugovore o slobodnoj trgovini i početi primjenjivati ugovore koje je EU sklopila s trećim zemljama ili regijama. To znači da ćemo primjerice morati ukinuti carine u trgovini s Čileom, jer EU s tom zemljom ima ugovor o slobodnoj trgovini, dok će Bosna i Hercegovina s kojom Hrvatska ima dogovorenu nultu carinsku stopu, početi naplaćivati carine na hrvatsku robu kao što je naplaćuje na svu robu iz EU-a.
U razdoblju do ulaska u članstvo, od Hrvatske se očekuje da se u potpunosti pripremi tako da s danom pristupanja može početi provoditi propise EU-a, što uključuje, između ostalog, zajedničku carinsku tarifu.
Ovo poglavlje se ubraja u relativno lakša poglavlja, a pregovori se obično otvore i privremeno zatvore isti dan. Bilateralna faza screeninga održat će se 15. rujna.