Kad se to važno djelo hrvatskoga knjižničarstva i bibliologije pojavilo prvi put prije dvadeset godina, uvelike je, kako napominje izdavač, utjecalo na knjižnu i opću kulturu.
Stipčevićeva "Povijest knjige" (847 str.), koja je u međuvremenu na albanskom objavljena u dva izdanja te tiskana na arapskom i perzijskom jeziku, podijeljena je u 13 poglavlja. Iza poglavlja o starim kulturama Srednjeg i Dalekog istoka te o ulozi knjige za grčko-rimski svijet, autor podrobno obrađuje knjigu i knjižnice u srednjem vijeku, posebno početke i razvoj tiskarstva te proizvodnju papira u Europi, odnos društvenih slojeva spram knjige, cenzuru i progone knjige i t.d.
Johannes Gutenberg otkrićem tiskarskoga stroja, na kojem je 1455. u Mainzu tiskao Bibliju, otvorio je, kako piše Stipčević, novu stranicu u kulturnoj povijesti čovječanstva.
Najstarije tiskane knjige do kraja 1500. nazvane su inkunabulama i danas se posebno čuvaju te smatraju najvrjednijim spomenicima tiskarstva.
U povijesti knjige nezaobilazno mjesto imaju i poznati hrvatski tiskari Blaž Baromić, Dobrić Dobričević, Andrija Paltašić, minijaturist Julije Klović, "Mikelanđelo minijature", i humanist i polihistor Pavao Skalić, začetnika europskoga enciklopedizma.
Industrijska revolucija i stalan razvoj tiskarske tehnike učinio je knjigu pristupačnom milijunima ljudi, a pojava elektroničkih računala, kako navodi autor, otvorila je u najnovije vrijeme pitanje približava li se kraj "Gutenbergove ere", t.j. papirnate knjige, i imaju li knjižnice kakve pozajemo budućnost ili će ih zamijeniti "kompjuterizirane knjižnice".
Stipčević drži kako se ne treba žuriti s predviđanjima o kraju "papirnate civilizacije" te kako ta pitanja treba ostaviti budućim povjesničarima knjige.
Aleksandar Stipčević (1930.), arheolog, bibliolog, albanolog i knjižničar, bavi se umjetnošću i religijom starih Ilira, općom i nacionalnom poviješću knjiga i knjižnica, napose cenzurom i općenito položajem knjige u društvu. Objavio je desetak knjiga, među kojima, od planiranih triju, dva sveska "Socijalne povijesti knjige u Hrvata".