Adlešić je to kazala na sastanku s predstavnicima nevladinih udruga. Podsjetila je da je Sabor, na kraju prošle sjednice, započeo glasovanje o amandmanima na taj zakonski tekst, ali da je prekinuto nakon što je državna tajnica pri Ministarstvu pravosuđa Snježana Bagić usmeno obrazlagala složeni Vladin amandman, tekst kojega zastupnici nisu dobili na klupe.
Iako se čini da je Vlada pristala na većinu zahtjeva, u to ne možemo biti sigurni dok Vladin amandman ne dobijemo na papiru, rekla je Adlešić, podsjetivši da je većina saborskih klubova primjedbe imala na odredbe kojima bi se tajnim službama omogućilo da građane, pod određenim okolnostima, snimaju i bez odobrenja Vrhovnog suda.
"Upravo je nevjerojatno da su amandmani da zakon kojim se zadire u ljudska prava branjeni usmeno", kazala je Adlešić, ocjenivši da se takav zakon ne bi smio donositi na brzinu, nego u dugoj i stručnoj javnoj raspravi.
Gordan Bosanac i Vesna Teršelić, iz Centra za mirovne studije, ustvrdili su, pak, da je Vladina radna skupina zakonski prijedlog radila bez konzultacije sa stručnjacima, isključivo za potrebe samih tajnih službi.
Založili su se da se zakonom propiše da se pravilnici o radu tajnih službi, koji nose oznaku državne tajne, moraju dati na uvid Ustavnom sudu, saborskom Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost te Vijeću za civilni nadzor tajnih službi.
Još jednom su se usprotivili sužavanju djelokruga tog vijeća, a član Vijeća Tin Gazivoda dodao je kako ga čudi takvo sužavanje, s obzirom da to Vijeće, od svog osnutka, ni jednom nije ugrozilo rad tajnih službi.
Čudi ga, kaže, i to što se Vlada odlučila radikalno mijenjati zakon, iako su se tajne službe u proteklom razdoblju profesionalizirale i rade znatno bolje nego ranije.
Inače, sastanak je održan ispred ulaza u Hrvatski sabor, jer predstavniku Centra za mirovne studije Gordanu Bosancu saborske službe nisu dopustile ući u zgradu budući je bio nepropisno odjeven, odnosno u hlaćama do ispod koljena.