"Posljednja desetljeća 20. stoljeća bila su najtoplija u odnosu na sva razdoblja u posljednjih 400 godina", tvrde znanstvenici Američke akademije znanosti.
Proučavanje klimatskih promjena na zemlji omogućuje istraživanje bilja, a posebno analiza godova stabala, koralja, ledenjaka i sedimenta.
Američka akademija znanosti procjenjuje da su brojna područja na planetu tijekom posljednjega 25 godišnjeg bila toplija od bilo kojeg dvadesetpetogodišnjeg razdoblja u posljednjih 900 godina.
Točni podaci o temperaturi bilježe se posljednjih 150 godina.
Sve do 1850. i početka industrijske revolucije, solarna aktivnost i vulkanske erupcije bili su glavni izvor klimatskih promjena, no, naglašava Akademija, promjene su "bile manje naglašene od onih koje uzrokuje zagađenost u industrijsko doba od sredine 19. stoljeća".
Studiju o klimi naručio je američki Kongres nakon što je istraživanje klimatologa Michaela Manna 1998. izazvalo reakcije.
Taj je znanstvenik tvrdio da temperatura na sjevernoj hemisferi nije bila toliko visoka u posljednjih tisuću godina. On je objasnio da se nakon mnogo stoljeća stabilnosti klima počela mijenjati tijekom 20. stoljeća. Tu studiju objavljenu u časopisu Nature kritizirali su oni koji osporavaju da je uopće došlo do klimatskog zagrijavanja.
Američka akademija znanosti ocjenjuje da su Mannovi zaključci "uvjerljivi", ali je nešto manje kategorična od njega u pogledu razdoblja prije 1600. godine.