"Do odluke da li će se graditi novi blok u Krškom moralo bi doći najkasnije u roku od 5 godina, a odlučujuće će biti hoće li nove nuklearke otvarati i druge europske države. Svi pokazatelji govore da se europska energetska politike kreće u tom pravcu", izjavio je za "Večer" Martin Novšak, direktor tvrtke Eles-Gen, vlasnika polovice sadašnje nuklearke.
Novšak je rekao da je nedavno posjetio Finsku koja je prva pokrenula trend gradnje novih nuklearki u čemu slijede Francuska i Velika Britanija.
"Slovenija bi se mogla priključiti europskom trendu, no ne trebamo nuklearku od 1.600 megavata kakva je finska i koja košta 3,2 milijarde eura. Manja varijanta od 1.000 megavata za Sloveniju bi bila dovoljna", rekao je Novšak, ocijenivši također da vjerojatno ne postoji interes da bi se druga nuklearka gradila zajedno s Hrvatskom.
Sloveniji već sada nedostaje 300 do 400 megavata kapaciteta za proizvodnju električne struje i uvozi 20 posto potrošnje, a do vremena kad bi se nova nuklearka sagradila trebat će vjerojatno oko 1.000 megavata, ocjena je koja se iznosi u "Večeru".
Potrebna količina ne može se dobiti iz obnovljivih izvora energije jer bi, ilustrativno rečeno, za to bile potrebne tri rijeke Drave ili čak 1.000 vjetroelektrana, zato je nova nuklearka, ali i povećano korištenje plina, jedino rješenje, a isto tako sigurno je da je jedina realna lokacija za gradnju nove nuklearke Krško, piše "Večer".
Slovenski ministar gospodarstva Andrej Vizjak nedavno je rekao da se trenutno ne razmišlja o gradnji termocentrala na plin jer je električna energija iz njih po sadašnjim kalkulacijama za 20 posto skuplja od sadašnje cijene električne energije na tržištu.
"Prema sadašnjim iskustvima, od odluke da se gradi nova nuklearna centrala pa do njenog uključenja u mrežu prođe najmanje osam godina. To znači da odluku moramo donijeti što prije", izjavio je za "Večer" dr. Matjaž Ravnik, voditelj reaktorskog infrastrukturnog centra na ljubljanskom Institutu Jožef Štefan.
On je rekao da iz kontakata koje njegov institut ima sa vladom izgleda da gradnja novog nuklearnog energetskog bloka "nije samo jedna od mogućnosti nego glavna mogućnost s kojom se računa".
"Jedina ozbiljna alternativa je plin jer je ugljen zbog taksi prema sporazumu iz Kyota sve skuplji. No, plin i sada ima visoku cijenu, a problematična je i njegova nabava", kazao je Ravnik.
Kako piše mariborski list, produžetak rada postojeće nuklearke u Krškom čije je zatvaranje načelno određeno sa 2023. godinom, "već je gotova stvar".
Rad nuklearke produžit će se za 10 do 20 godina, piše list.
Uz remonte i ugradnju novih elemenata, modernizaciju i postavljanje novih turbina i transformatora sadašnja bi nuklearka Krško mogla raditi još 30 godina, izjavio je za "Večer" tehnički direktor nuklearke Predrag Širola.
Po njegovim riječima nuklearka zapravo niti nema "životnog vijeka" za koji se do sada govorilo da istječe 2023. godine nego tada istječe 40-godišnja licencija, a to je zapravo vrijeme u kojemu se investicija amortizira.
Na pitanje da li bi sadašnji blok nuklearke Krško mogao djelovati još stotinu godina, Širola je odgovorio potvrdno, navodi list.
"Svake je godine obnavljamo, održavamo i testiramo. Nuklearke u svijetu koje se zatvaraju, zatvaraju se samo zato jer više nisu ekonomične", naveo je Širola.
A direktor Eles-Gena Martin Novšak kaže: "Ja razmišljam ovako: Novu nuklearku u Sloveniji ćemo imati, pitanje je samo kada - da li kroz 20, 30 ili 50 godina".