10. - 15. lipnja 2006.
SADRŽAJ:
VLADA ZADOVOLJNA POVEĆANJEM KREDITNOG REJTINGA DRŽAVE
BESPRAVNI GRADITELJI BEZ PRAVA NA NAKNADU ZA IZVLAŠTENJE
D&B: REJTING HRVATSKE PONOVO POVEĆAN, SA DB4C NA DB4A
DO KRAJA TRAVNJA UVOZ RASTAO BRŽE OD IZVOZA
SAVJET HNB-A: STABILNOST TEČAJA DOMAĆE VALUTE
HNB: IVAN DROPULIĆ ČLAN UPRAVE KREDITNE BANKE ZAGREB
HBOR ČLANICA KLUBA USTANOVA EU ZA DUGOROČNO KREDITIRANJE
PLIVA OTVORILA NOVI CENTAR ZA BIOISPITIVANJA U INDIJI
DALEKOVOD: POSAO ZA SLOVENSKU ELEKTROPRIVREDU
PODRAVKA PRODALA KOPRIVNIČKU TISKARU TVRTKI GRAFIČAR
T-COM: EKSPERIMENTALNA GRUPA GLEDATELJA POČELA GLEDATI MAXTV
IN2 OTVORIO PREDSTAVNIŠTVO U BEOGRADU
STO TISUĆA KORISNIKA OPTIMA TELEKOMA
HŽ: PROCES PODJELE ULAZI U ZAVRŠNU FAZU
NAGRADE BRODOVIMA ATLANTSKE PLOVIDBE
UGOVOR O SURADNJI HOK-A I INTERNET PORTALA MOJPOSAO
MINISTAR ŠUKER NA SASTANKU SVJETSKE BANKE I MMF-A
MINISTRI GOSPODARSTVA HRVATSKE I TURSKE O BOLJOJ SURADNJI
HRVATSKO-NJEMAČKI POSLOVNI FORUM
SJEDNICA HRVATSKO-TURSKOGA POSLOVNOG VIJEĆA
SINDIKATI T-HT-A NAJAVILI ŠTRAJK I PROSVJEDE ZA 30. LIPNJA
ŠTRAJK RADNIKA "DALMATINKE"
KONFERENCIJA O NACIONALNIM STANDARDIMA ZA MENADŽERSKE UGOVORE
SKUP O TRŽIŠTU OSIGURANJA U REGIJI
1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA
VLADA ZADOVOLJNA POVEĆANJEM KREDITNOG REJTINGA DRŽAVE
Hrvatska Vlada zadovoljna je što je svjetska bonitetna kuća Dun&Bradstreet povećala kreditni rejting Hrvatskoj za dvije četvrtine s DB4c na DB4a. Iznimno smo zadovoljni ocjenom te bonitetne kuće, Hrvatska je time prestigla Rumunjsku, a sustigla Bugarsku, rekao je u srijedu premijer Ivo Sanader na sjednici Vlade. Na tu su ocjenu, kaže, utjecali dobri makro-ekonomski pokazatelji za prošlu godinu - od rasta BDP-a, do smanjenja deficita. Najave za ovu godinu su i bolje, ističe premijer i navodi kako je deficit opće države, planiran za ovu godinu na razini 3,3 posto BDP-a, sredinom godine bio i niži. Dobre gospodarske pokazatelje potvrđuje i Izvješće Hrvatske narodne banke za 2005., kaže ministar financija Ivan Šuker. BDP je umjesto planiranih 3,8 posto porastao na 4,3 posto, a rast industrijske proizvodnje od 5,5 posto bio je najviši u posljednjih nekoliko godina. Vanjski je dug, po HNB-u, porastao sa 22,8 milijardi eura na 25,5 milijardi ili 12,1 posto u odnosu na godinu prije, tj. 2004. Vanjsko zaduženje države smanjeno je za 200 milijuna eura, naveo je ministar. U 2003. vanjski je dug u odnosu na godinu prije porastao za 36 posto, naveo je Šuker.
BESPRAVNI GRADITELJI BEZ PRAVA NA NAKNADU ZA IZVLAŠTENJE
U slučaju bespravno izgrađenog objekta njegovi vlasnici neće imati pravo na naknadu u postupku izvlaštenja zemljišta - predviđa to konačni tekst izmjena Zakona o izvlaštenju koji je u srijedu Vlada uputila u saborsku proceduru. Pet godina, rok je u kojemu će građani ubuduće moći podnijeti zahtjev za poništenje rješenja o izvlaštenju, ako im izvlaštena nekretnina ne bude privedena svrsi za koju je izvlaštenje napravljeno - sada je taj rok neograničen. Uvelo bi se i pravo na reviziju izvlaštenja pred sudovima gdje bi korisnici izvlaštenja ili osobe na koje se izvlaštenje vrši u drugostupanjskom postupku tražili zaštitu svojih prava. Ministarstvo pravosuđa moći će povećati broj javno-bilježničkih ureda, ukažu li se za to gospodarske ili potrebe građana, predviđaju konačne izmjene Zakona o javnom bilježništvu. Javnim bilježnikom ubuduće bi se moglo postati i s tri godine staža (sada je potrebno pet) uz položen pravosudni ispit, a broj javno-bilježničkih prisjednika ograničio bi se na dva po uredu. Vlada je od Sabora zatražila potvrdu Ugovora o pristupanju Makedonije CEFTA-i. Prihvatila je Izvješće HBOR-a za 2005. u kojoj je ta banka plasirala 64 posto više kredita u gospodarstvo (oko šest milijardi kuna).
2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI
D&B: REJTING HRVATSKE PONOVO POVEĆAN, SA DB4C NA DB4A
Svjetska bonitetna kuća Dun & Bradstreet u svom izvještaju u lipnju Hrvatskoj je povećala kreditni rejting za dvije četvrtine, sa DB4c na DB4a, naglašavajući uspješan završetak prvog poglavlja pregovora Hrvatske sa Europskom unijom, prenosi zagrebačka bonitetna tvrtka BonLine. DB4a ocjene je umjerenog rizika za ulaganja, pri čemu je oznaka 'a' najviša unutar tog rejtinga umjerenog rizika za ulaganja. Time je Hrvatska prestigla Rumunjsku, koja ima ocjenu DB4c i sustigla Bugarsku (DB4a) u svom istočno europskom okruženju, prenosi BonLine.To je već drugi put ove godine da Dun & Bradstreet povećava kreditni rejting Hrvatske. U veljači 2006., nakon punih pet godina, ta je bonitetna kuća povećala hrvatski rejting sa DB4d na DB4c. Analitičari D&B napominju da će pristupni pregovori s EU svakako obilježiti događanja na političkoj sceni Hrvatske do kraja dekade, bez obzira koja će stranka pobijediti na izborima koji se predviđaju u 2007. godini. Iako želje hrvatskih vlasti za ulazak u EU 2009. godine nisu nedostižne, zbog složenosti reformi koje će EU zahtijevati od strane Hrvatske, iz D&B-a predviđaju kašnjenje od godinu, dvije.
DO KRAJA TRAVNJA UVOZ RASTAO BRŽE OD IZVOZA
Hrvatska je u prva četiri mjeseca ove godine na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti od 18,68 milijardi kuna ili 3,07 milijardi američkih dolara, dok je uvoz istodobno dosegnuo iznos veći od 38,9 milijardi kuna ili 6,4 milijarde dolara, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Tako je do kraja travnja ove godine manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom premašio iznos od 20,23 milijarde kuna, odnosno 3,33 milijarde dolara, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 48 posto. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine, u razdoblju od početka siječnja do kraja travnja hrvatski je izvoz izražen u kunama povećan za 17,4 posto, a izražen u dolarima za 10,6 posto. Uvoz je pak rastao po stopi od od 18,2 posto, kada je izražen u kunama, odnosno 11,3 posto u dolarima.
3. BANKARSTVO I FINANCIJE
SAVJET HNB-A: STABILNOST TEČAJA DOMAĆE VALUTE
Savjet Hrvatske narodne banke na sjednici u srijedu, održanoj pod predsjedanjem zamjenika guvernera dr. Borisa Vujčića, razmotrio je aktualna gospodarska i novčana kretanja i u okviru te rasprave opetovao opredjeljenje za održavanje stabilnosti tečaja domaće valute, priopćeno je iz HNB-a. Savjet HNB-a prihvatio je izvješće o stanju u bankovnom sustavu u prvom ovogodišnjem tromjesečju, kao i izvješće o poslovanju Hrvatskog novčarskog zavoda u prošloj godini, te donio više drugih odluka iz svoje nadležnosti, izviješteno je iz središnje banke. Dopunom odluke o graničnoj obveznoj pričuvi primjena postojećeg izdvajanja od 55 posto proširena je i na prirast zaduženja temeljem sredstava koja su primljena od nerezidenata i pravnih osoba u posebnom odnosu s bankom, a odobravana domaćim pravnim i fizičkim osobama u vidu sindiciranih kredita ili u ime i za račun nalogodavca, te iskazivana izvan bilance banke (odnosno u tzv. bilanci mandatnih poslova). Primjena ove odluke počet će kod obračuna pričuve 12. srpnja, a osnovica za obračun bit će stanje takvih izvora sredstava u svibnju ove godine. Izmjene i dopune Odluke o unošenju i iznošenju gotovine, čekova i materijaliziranih vrijednosnih papira još su jedan pomak u slobodi kretanja kapitala i prilagodbi regulativi Europske Unije. Ovoga puta izmjene se odnose na odredbe o pravima nerezidenata na slobodno unošenje i iznošenje gotovine i čekova u kunama kod prelaska državne granice, te u poštanskim i drugim pošiljkama.Savjet HNB-a dao je suglasnost francuskoj banci Societe Generale S.A. Pariz za stjecanje više od 75 posto udjela u HVB Splitskoj banci d.d. Split. Takvu suglasnost dobila je i talijanska banka Banco Popolare di Verona i Novara Soc. coop. a R.L. za stjecanje više od 75 posto udjela u glasačkim pravima Banke Sonic d.d. Zagreb. Podravska banka d.d. Koprivnica dobila je zatraženu suglasnost za pripajanje Požeške banka d.d. Požega. Na sjednici Savjet se suglasio s odlukama nadzornih odbora više banaka o imenovanju predsjednika i članova uprave u novom
mandatu. U Centar banci d.d. Zagreb predsjednica uprave bit će Ružica Vađić, a članovi uprave Darko Kosovec i Marko Brnić; u HVB Splitskoj banci d.d. Split predsjednik uprave postaje Pierre Boursot, a članovi uprave Henri Bellenger, Wolfgang Peter, Goran Gazivoda, Christoph Sch?fb?ck i Ivo Bilić; u Kreditnoj banci d.d. Zagreb predsjednik uprave bit će Ivo Dropulić, a članice uprave Nelsi Rončević i Lidija Zorić; u Podravskoj banci d.d. Koprivnica članicom uprave postaje Davorka Jakir, a u Volksbank d.d. Zagreb članica uprave bit će Andrea Kovacs.
HNB: IVAN DROPULIĆ ČLAN UPRAVE KREDITNE BANKE ZAGREB
Iz Hrvatske narodne banke izvijestili su u petak da se njihovom priopćenju za javnost sa sjednice Savjeta HNB-a, prekjučer popodne (14. lipnja), potkrala pogreška - prigodom prepisivanja podataka iz materijala omaškom je napisano da je na sjednici dana suglasnost da Ivo Dropulić bude imenovan predsjednikom uprave Kreditne banke d.d. Zagreb, a trebalo je biti da Ivan Dropulić postaje članom uprave Kreditne banke Zagreb.
HBOR ČLANICA KLUBA USTANOVA EU ZA DUGOROČNO KREDITIRANJE
Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), kao izvozna i razvojna banka Hrvatske, postala je članicom Kluba ustanova Europske unije specijaliziranih za dugoročno kreditiranje (The Club of Institutions of the European Union Specializing in Long-Term Credit - ISLTC), izvijestili su u petak iz HBOR-a. Zadaća Kluba je poticanje i jačanje suradnje u okviru EU, izrada zajedničkih studija te razmjena znanja, informacija i ideja o gospodarskoj politici i poduzetništvu zemalja članica Kluba u cilju poticanja njihovih gospodarstava i jačanja poslovnog sektora. Jedna od aktivnosti Kluba je i suradnja na pronalaženju novih načina financiranja malih i srednjih poduzeća, kao i jačanje suradnje članica na provedbi projekata od značaja za EU te zajednički nastup u financiranju pojedinih projekata. Klub je osnovan 1973. godine i okuplja financijske ustanove zemalja EU specijalizirane za dugoročno kreditiranje.
4. TVRTKE
PLIVA OTVORILA NOVI CENTAR ZA BIOISPITIVANJA U INDIJI
Farmaceutska kompanija Pliva s srijedu je u indijskoj pokrajini Goa otvorila novi, četvrti centar za istraživanje i razvoj, Pliva Research (India) Private Ltd., namijenjen ispitivanjima bioekvivalencije, bioraspoloživosti i farmakokinetike vlastitih generičkih proizvoda u razvoju, objavili su iz Plive. Plivin centar u Goi nadopunjuje postojeće razvojno-istraživačke kapacitete u području kemije, biotehnologije i razvoja formulacija, odnosno već postojeće centre u Hrvatskoj, Poljskoj i Češkoj. U novom razvojno-istraživačkom centru trenutačno radi više od 50 zaposlenika, laboratoriji i uredi zauzimaju više od 4000 metara kvadratnih, a ukupne investicije iznose više od 3 milijuna eura i omogućuju daljnja širenja u budućnosti.
DALEKOVOD: POSAO ZA SLOVENSKU ELEKTROPRIVREDU
Zagrebački Dalekovod zaključio je sa slovenskim elektroprivrednim poduzećem ELES poslove demontaže i rušenja postojećeg starog i dotrajalog dalekovoda 110 kV Gorica-Divača-Sežana 2, te izgradnje novog dvostrukog 110 KV DV Gorica-Divača, dužine 43 km, izviješteno je iz te tvrtke. Riječ je o isporuci i montaži 174 stupova težine 830 tona sa 6 vodiča i optičkim kabelom. Dalekovod je također potpisao ugovor sa HT Mobilnim komunikacijama iz Mostara o izgradnji baznih postaja na nove 24 lokacije.
PODRAVKA PRODALA KOPRIVNIČKU TISKARU TVRTKI GRAFIČAR
Ugovor kojim Podravka ludbreškoj tvrtki Grafičar prodaje 100 postotni udio u Koprivničkoj tiskarnici d.o.o., čime je dovršen proces izdvajanja tiskarnice iz sastava Podravke, potpisali su u ponedjeljak u Koprivnici član Uprave Podravke Zdravko Šestak i direktor tvrtke Grafičar iz Ludbrega Franjo Beser. Kako su izvijestili iz Podravke, taj je proces trajao 10 mjeseci, a ludbreški je Grafičar izabran kao najpovoljniji ponuđač koji je prihvatio sve uvjete iz prodaje.
T-COM: EKSPERIMENTALNA GRUPA GLEDATELJA POČELA GLEDATI MAXTV
T-Com, kao prvi unutar DT Grupe, od utorka je počeo s eksperimentalnim radom prve usluge digitalne televizije u Hrvatskoj pod imenom MAXtv, priopćeno je iz te tvrtke. Na 55 televizijskih kanala odabrani MAXadsl korisnici iz Osijeka, Rijeke, Splita i Zagreba imat će tijekom tri mjeseca mogućnost gledanja raznovrsnih televizijskih programa, filmova, serija, ali i videosadržaja na zahtjev uz istodobno dodatno korištenje raznih interaktivnih sadržaja. Komercijalno uvođenje usluge planirano je za jesen. Ovom naprednom uslugom T-Com, kao najveći davatelj internetskih usluga i sadržaja u Hrvatskoj, ulazi na tržište IP televizije, a sama usluga tehnički je najzahtjevnija u čitavom portfelju T-Comovih usluga.
IN2 OTVORIO PREDSTAVNIŠTVO U BEOGRADU
Tvrtka IN2, jedan od vodećih hrvatskih isporučitelja poslovnog softvera i informatičkih usluga, otvorila je predstavništvo u Beogradu, priopćeno je iz IN2. U tvrtci očekuju da će im otvaranje beogradskog ureda omogućiti natjecanje za ponudu IT rješenja na području mirovinske reforme koja je otpočela u Srbiji, rastućeg tržišta investicijskih fondova i reforme javne uprave. IN2 putem svojih tvrtki već posluje u Sloveniji i Bosni i Hercegovini, dok u Makedoniji i Crnoj Gori posluje uz pomoć lokalnih partnera. Na tržištu Srbije dosad je djelovala u suradnji s tvrtkom Saga
InfoTech, a u Crnoj Gori s Centrom za privatizaciju i investicije. Grupu IN2 čine matična tvrtka IN2 Zagreb, tvrtke IN2 Koper, IN2 Sarajevo te INsig2 Zagreb i novootvoreni ured u Beogradu. Grupa je u 2005. ostvarila prihod od sedam milijuna eura.
STO TISUĆA KORISNIKA OPTIMA TELEKOMA
Telekomunikacijski operater fiksne telefonije Optima telekom objavio je u ponedjeljak da je dosegnuo brojku od 100 tisuća korisnika. Predsjednik Uprave Optime Roland Žuvanić rekao je na prigodnoj svečanosti, na kojoj su darovani prvi i stotisućiti korisnik, da Optimine usluge koristi i 4 tisuće obrtnika, malih i srednjih tvrtki te oko 300 velikih tvrtki koje su spojene izravno na Optiminu mrežu. Prema Žuvanićevim riječima, Optima je po tržišnoj snazi drugi fiksni operater u Hrvatskoj, a da bi to dostigla, dosad je investirala 400 milijuna kuna. Žuvanić očekuje da će do konca 2007. godine tržišni udjel Optime biti 20 posto. Rezultati tvrtke bili bi još bolji kada bi telekomunikacijsko tržište u Hrvatskoj bilo liberalizirano, ocjenjuje Žuvanić. Prema njegovom mišljenju, tržište još nije liberalizirano, zbog čega su, kaže, uvjeti za dugoročno poslovanje 'novih' fiksnih operatera neodrživi.
HŽ: PROCES PODJELE ULAZI U ZAVRŠNU FAZU
Uprava Hrvatskih željeznica (HŽ) proslijedila je Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka svu dokumentaciju potrebnu da Vlada donese Odluku o podjeli HŽ-a, čime je rad na primjeni Zakona o podjeli HŽ-a, koji je Uprava HŽ-a početkom 2006. osmislila kroz projekt "Novi sustav za novu kvalitetu", ušao u završnu fazu, izvijestili su u utorak iz HŽ-a. Kako se navodi, Ministarstvu je prošlog tjedna dostavljen Plan podjele HŽ-a sa svim potrebnim prilozima, koji su provjerili i utvrdili Nadzorni odbor i Skupština HŽ-a, kao i izvješće o reviziji podjele društva, koje je izradila ovlaštena revizorska tvrtka Audit. Proslijeđena je i zbirna specifikacija imovine koja će postati javno dobro u općoj uporabi, kao i analitička specifikacija imovine koja će biti javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu države. Također, Ministarstvu je dostavljena i zbirna specifikacija imovine koja će biti podijeljena na četiri novoosnovana poduzeća, koja će biti pravni sljednici HŽ-a, kao i zbirna i analitička specifikacija imovine svakog od novih poduzeća. Sastavni dio proslijeđene dokumentacije je i popis radnika koji postaju radnici novih trgovačkih društava u skladu sa Zakonom o podjeli. Hrvatska bi Vlada nastavno na to trebala donijeti nekoliko odluka vezanih uz realizaciju podjele HŽ-a. Riječ je o odluci o podjeli trgovačkog društva HŽ, odluka o osnivanju trgovačkih društava HŽ-Infrastruktura, HŽ-Cargo, HŽ-Putnički prijevoz te HŽ-Vuča vlakova, kao i odluka o osnivanju krovnog društva HŽ-Holding. Podjela HŽ-a formalno će biti dovršena nakon što se te tvrtke registriraju na Trgovačkom sudu.
NAGRADE BRODOVIMA ATLANTSKE PLOVIDBE
Predstavnici dubrovačke brodarske tvrtke Atlantska plovidba na konferenciji za novinare izvijestili su o nagradama brodovima Atlantske plovidbe koje im je dodijelila Organizacija Amver, utemeljena 1958. godine, i koju sponzorira američka Obalna straža (Coast Guard). Po riječima kapetana Mate Baje, dugogodišnjega zapovjednika na brodovima Atlantske plovidbe, te nagrade su dobili brodovi "Sveti Vlaho", "Pelješac", "Jadran", "Konavle" i "Getaldić". Te nagrade se dodjeljuju brodovima koji redovito javljaju svoju destinaciju, brzinu, raspoloživost liječnika ili medicinskih potrepština na brodu i drugo.
UGOVOR O SURADNJI HOK-A I INTERNET PORTALA MOJPOSAO
Predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK) Stjepan Šafran i direktor Grupe Selectio, čiji je dio i internet portal za posredovanje u zapošljavanju MojPosao, Nenad Bakić, potpisali su u srijedu Sporazum o poslovnoj suradnji, kojim se obrtnicima koji su korisnici Obrtničke kartice omogućavaju povoljniji uvjeti korištenja usluga portala MojPosao. Riječ je o uslugama 'regrutiranja' radnika, odnosno objave oglasa, pretrage baze životopisa i sl., za što će članovi HOK-a imati 20 postotni popust, kao i besplatno savjetovanje. Također, sporazumom je predviđen i 10 postotni popust pri zajedničkim istraživanjima tržišta rada i područja ljudskih resursa, čiji će rezultati pomoći obrtnicima planirano zapošljavanje, te jednaki popust pri certificiranju kvalitete upravljanja ljudskim resursima, u sklopu projekta Poslodavac Partner.
5. MEĐUNARODNA SURADNJA
MINISTAR ŠUKER NA SASTANKU SVJETSKE BANKE I MMF-A
Ministar financija Ivan Šuker predvodit će hrvatsko izaslanstvo na redovitom godišnjem sastanku nizozemske konstituence Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koji se 17. i 18. lipnja održava u armenijskom gradu Yerevanu, najavili su iz Ministarstva financija. Tijekom boravka u Armeniji održat će se niz bilateralnih sastanaka ministara financija zemalja članica, na kojima će se zajednički raspraviti različite teme. Među ostalim, bit će riječi i o najnovijim događajima u Svjetskoj banci i MMF-u, s posebnim naglaskom na strategiju daljnjeg djelovanja i pozicioniranja MMF-a.
MINISTRI GOSPODARSTVA HRVATSKE I TURSKE O BOLJOJ SURADNJI
Poboljšanje gospodarske suradnje, i to ne samo u području trgovine već i u investicijama ili zajedničkom djelovanju na trećim tržištima, bile su u ponedjeljak teme razgovora ministra gospodarstva, rada i poduzetništva Branka Vukelića s turskim ministrom industrije i trgovine Alijem Coskunom. Kao područja koja su objema stranama zanimljiva za buduću suradnju Vukelić je izdvojio infrastrukturne (prometnice) te energetske projekte (brane, hidrocentrale i sl.), kao i suradnju na području industrije (vojna industrija, proizvodnja auto dijelova, alatnih strojeva i dr.), te posebice na području turizma s obzirom da se radi o turistički razvijenim zemljama. Dodao je kako vrijednost robne razmjene između Hrvatske i Turske iznosi oko 350 milijuna dolara, od čega se na hrvatski izvoz odnosi svega 80 milijuna dolara, što je nedostatno s obzirom na veličinu i razvijenost turskog tržišta.
HRVATSKO-NJEMAČKI POSLOVNI FORUM
Njemačka je jedan od najvažnijih vanjskotrgovačkih partnera Hrvatske, a negativni robni saldo jednim se dijelom kompenzira kroz prihod od turizma s obzirom da je Hrvatsku prošle godine posjetilo oko 1,5 milijuna njemačkih turista, što čini oko 19 posto ukupnog broja stranih turista. Rekao je to predsjednik HGK-Komore Zagreb Zlatan Froehlich u utorak na Hrvatsko - njemačkom poslovnom forumu, održanom u sklopi posjeta delegacije njemačkih gospodarstvenika koje je predvodio predstavnik Ministarstva gospodarstva pokrajine Rheinland-Pfalz Hans-Christian Arlt. Tom prigodom obostrano je ocijenjeno da važno mjesto u razvijanju međusobnih gospodarskih i drugih veza zauzima i suradnja hrvatskih i njemačkih gradova te saveznih pokrajina i županija, pri čemu neki gradovi imaju i institucionalno uređene prijateljske odnose, primjerice Zagreb i Mainz. Robna razmjena između Hrvatske i Njemačke lani je dosegla 3,7 milijardi dolara, pri čemu je hrvatski izvoz iznosio milijardu, a uvoz s njemačkog tržišta oko 2,7 milijardi dolara.
SJEDNICA HRVATSKO-TURSKOGA POSLOVNOG VIJEĆA
U sklopu posjeta turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i turskoga gospodarskog izaslanstva Hrvatskoj u ponedjeljak je održana sedma sjednica Hrvatsko-turskoga poslovnog vijeća. Na sjednici, na kojoj je osim premijera dviju država i njihovih suradnika sudjelovalo oko 200 hrvatskih i turskih gospodarstvenika, potpisan je Protokol o gospodarskoj suradnji između dviju zemalja, a nakon sjednice počeli su pojedinačni poslovni razgovori predstavnika hrvatskih i turskih tvrtki. Hrvatsko-turska gospodarska razmjena znatna je i sve je veća, ali nije onolika kolika bi mogla biti, pa mogućnosti gospodarske suradnje dviju zemalja nisu potpuno iskorištene, ocijenio je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević. Turska može biti ulazna zemlja za hrvatsko gospodarstvo za Malu Aziju i Bliski istok, a Hrvatska Turskoj može biti polazna točka za gospodarski proboj u jugoistočnu Europu, rekao je Vidošević. Njegov turski kolega, član Upravnog odbora Turske gospodarske komore Ibrahim Caglar, istaknuo je da su posebno izgledna područja gospodarske suradnje dviju država energetika, brodogradnja, transport i tekstilna industrija. Po riječima turskog premijera Recepa Tayyipa Erdogana glavni turski gospodarski cilj je dosegnuti bruto društveni proizvod po stanovniku od 10 tisuća dolara do 2013., do kada se planira i povećanje ukupnoga godišnjeg BDP-a na 750 milijarda dolara (sada 180). Stabilni politički odnosi i prijateljstvo s Hrvatskom, dodao je, omogućit će i poboljšanje gospodarske suradnje Hrvatske i Turske. Predsjednik hrvatske Vlade Ivo Sanader u svom je obraćanju potaknuo hrvatske i turske gospodarstvenike na zajednički nastup u trećim zemljama. Gospodarstva dviju država nisu toliko konkurentna koliko su kompatibilna, pa je to polazna točka za zajednički nastup prema trećim tržištima, rekao je Sanader.
6. SINDIKATI
SINDIKATI T-HT-A NAJAVILI ŠTRAJK I PROSVJEDE ZA 30. LIPNJA
Pet sindikata T-HT-a na konferenciji za novinare u utorak najavili za 30. lipnja cjelodnevni štrajk zbog namjere poslodavca da smanji stečena prava radnika i neslaganja s Upravom oko sklapanja novog Kolektivnog ugovora (KU) za HT d.d. Za isti dan najavljeni su i prosvjedi radnika u svim bivšim telekomunikacijskim centrima zbog netransparentnog proglašenja viška zaposlenih. U štrajku bi trebalo sudjelovati oko šest tisuća zaposlenih radnika HT-a d.d. u cijeloj Hrvatskoj, čemu će prethoditi referendum među radnicima, kazao je predsjednik Hrvatskog sindikata telekomunikacija Josip Pupić. Pregovori oko potpisivanja Kolektivnog ugovora u HT-u prekinuti su prije dva tjedna jer poslodavac predlaže KU s manjim stečenim pravima radnika tvrdeći da su sadašnja radnička primanja previsoka. Za sindikate je to neprihvatljivo jer su poslovni rezultati T-HT Grupe u stalnom rastu, a smanjenje broja radnika trebalo bi pratiti povećanje plaća preostalima. Većina radnika u HT-u prosječno prima plaću u neto iznosu manjem od 5000 kuna, a Uprava smatra da je plaća od 4500 kuna za radnika sa srednjom stručnom spremom i 20 godina staža prevelika, tvrdi Pupić. Sindikati podsjećaju da je broj radnika za trajanja prethodnog KU-a, od lipnja 2005. do svibnja 2006., smanjen za oko osam posto, pa je većina njihova posla pala na teret preostalih radnika. "Zbog toga već pati kvaliteta usluga korisnicima, a Uprava namjerava do kraja 2007. godine otpustiti još 1400 radnika", napominje Pupić.
ŠTRAJK RADNIKA "DALMATINKE"
Zbog neisplaćenih plaća za travanj ove godine većina od ukupno 420 radnika Tvornice konca "Dalmatinke Nove" u utorak je počela štrajkati. Štrajk će potrajati dok poslodavac ne ispuni dogovore s predstavnicima Nezavisnog sindikata i isplati zaostale plaće, kazala je predsjednica tvorničke sindikalne podružnice Iva Radonja. Inače, sinjska tvornica konca, u kojoj je do prije rata radilo i do tri tisuće radnika, prije četiri godine je prodana talijanskoj tvrtki "La Distributice" iz Trsta.
7. SAJMOVI, KONFERENCIJE, FORUMI, SIMPOZIJI
KONFERENCIJA O NACIONALNIM STANDARDIMA ZA MENADŽERSKE UGOVORE
Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika (Croma) u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom (HGK) i Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP) pokrenulo je inicijativu za uvođenje standarda za menadžerske ugovore u Hrvatskoj, istaknuo je predsjednik Croma-e Vladimir Ferdelji na konferenciji o nacionalnim standardima za menadžerske ugovore u petak prošloga tjedna. Ferdelji je ocijenio da je status menadžera, njihova društvena pozicija te važnost njihova djelovanja u hrvatskom društvu uglavnom podcijenjena, da nekolicina uspješnih pojedinaca najčešće postaju objekt zavisti, a ne društveni ideal. Istaknuo je i da u privatnim tvrtkama otvoreno tržište radne snage donekle omogućava uspješan izbor pojedinaca koji su se uz timski rad u stanju nositi s većinom problema, dok se u javnim i pretežno državnim poduzećima, državnoj i lokalnoj upravi izbor menadžera često svodi na pojedince ovisne o političkim moćnicima. Ferdelji upozorava i da su ugovori koje menadžeri potpisuju s vlasnicima najčešće netransparentni, a menadžeri su zaposleni na određeno vrijeme. Promjeni stanja, kako je istaknuto, trebalo bi pridonijeti uvođenje standarda. Nacionalni standardi u menadžerskim ugovorima potrebni su kao polazište za zaključivanje individualnih menadžerskih ugovora, te kao instrument pravne sigurnosti i profesionalne etičnosti organa trgovačkih društava u sustavu korporacijskog upravljanja, istaknuto je na skupu.
SKUP O TRŽIŠTU OSIGURANJA U REGIJI
Na tržištima osiguranja država nastalih na području bivše Jugoslavije vlada veliki nesrazmjer u pogledu korištenja postojećih potencijala, što je uglavnom prouzročeno različitim gospodarskim stanjem i šarolikom zakonskom regulativom, konstatirali su sudionici 17. susreta osiguravatelja i reosiguravatelja (SorS) koji je u utorak otvoren u Sarajevu. Ta je djelatnost najrazvijenija u Sloveniji i Hrvatskoj, dok BiH, Srbija, Crna Gora, Makedonija te posebice Kosovo izrazito zaostaju. Već tradicionalni susret okupio je oko 150 sudionika iz sedamdeset osiguravateljskih i reosiguravateljskih kuća iz regije, ali i zapadnoeuropskih zemalja s temeljnim ciljem razmjene informacija i iskustava. Posebna pozornost posvećena je sprječavanju prijevara u osiguranju. Među sudionicima sarajevskog skupa iz Hrvatske su bili Croatia osiguranje i Euroherc te Croatia Lloyd. Dosadašnji predsjednik Upravnog odbora SorS-a Mirko Petrović istaknuo je kako raste zanimanje za mogućnosti koje nudi tržište osiguranja, a zbog složenosti ovakve vrste poduzetništva osiguravatelji i reosiguravatelji će u predstojećem razdoblju u međusobne konzultacije pokušati uključiti i brokerske te leasing kuće i banke kao i državne agencije koje reguliraju oblast osiguranja. Glavni tajnik SorS-a Damir Lačević iznio je podatke koji ukazuju na velike razlike u korištenju tržišnih potencijala u djelatnosti osiguranja u regiji. Ta je djelatnost najrazvijenija u Sloveniji i Hrvatskoj, pa je tako prihod u osiguranju na slovenskom tržištu dosegnuo iznos od milijardu i 400 milijuna eura, a u Hrvatskoj je prošle godine po prvi put premašen iznos od milijarde eura. U BiH je, primjerice, ukupni godišnji prihod svih društava koje se bave osiguranjem tek na razini od 300 milijuna eura, dok je najslabije tržište na Kosovu gdje se u osiguranja godišnje prihoduje tek dvadesetak milijuna eura.
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-686
Urednica:
Slavica Cvitanić