POSLOVNI PREGLED broj 474

POSLOVNI PREGLED broj 474

25. svibnja- 02. lipnja 2006.

SADRŽAJ:

SANADER OTVORIO NACIONALNO SAVJETOVANJE O GOSPODARSTVU I PODUZETNIŠTVU 2

DZS: UVOZ RASTE BRŽE OD IZVOZA 2

TREND CIKLUS: RAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE SAMO NA GODIŠNJOJ RAZINI 2

RAST ZAPOSLENOSTI U TRAVNJU ZA 0,7 POSTO 2

HRVATSKA: 990 POSLOVNIH SKUPOVA U PRVOM KVARTALU 3

BANKA: 10 NAJVEĆIH BANAKA ČINI 90 POSTO TRŽIŠTA 3

INICIJATORI OSNIVANJA TREĆE BURZE IPAK ĆE DOKAPITALIZIRATI ZSE 3

UGOVOR PBZ-A I KOMERCIJALNE BANKE BEOGRAD O FINANCIRANJE RH IZVOZA U SICG 3

HVB SPLITSKA BANKA MIJENJA IME U SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA 4

AMERIČKI BARR PHARMACEUTICALS ZAINTERESIRAN ZA PLIVU 4

PLIVA BEZ KOMENTARA NA VIJEST FINANCIAL TIMESA 4

AGROKOR: PRIHODI U PRVOM TROMJESEČJU 2,9 MILIJARDI KUNA 4

T-HT PREUZEO ISKONINTERNET 5

DVA MILIJUNA KORISNIKA T-MOBILEA 5

SISAK: PUŠTENA U RAD BETONARA NEXE GRUPE 5

DIONIČARIMA PODRAVKE DIVIDENDA OD 5 KUNA PO DIONICI 5

AGENCIJA "BRUKETA & ŽINIĆ" PROGLAŠENA NAJBOLJOM U 2006. 6

TVRTKA HOREX PUSTILA U RAD SKLADIŠTE VRIJEDNO TRI MILIJUNA EURA 6

TEKSTILPROMET SMANJIO GUBITAK 6

HRVATSKO GOSPODARSKO IZASLANSTVO U POSJETU SAARLANDU 6

VIDEO-KONFERENCIJA SVJETSKE BANKE - PREDSTAVLJEN I RIJEKA GATEWEY PROJEKT 7

IZASLANSTVO STOCKHOLMA U KOMORI ZAGREB 7

DODIJELJENI ZNAKOVI "HRVATSKA KVALITETA" I "IZVORNO HRVATSKO" 7

OKRUGLI STOL O IZVOZU U OKVIRU STRATEGIJE RAZVOJA DO 2013. 7

VIDOŠEVIĆ: POVEĆANJE KONKURENTNOSTI I IZVOZ PRIORITETI GOSPODARSTVA 8

NUŽNOST RAZVIJANJA CJELOŽIVOTNOG OBRAZOVANJA ZA PODUZETNIŠTVO 8

RADIONICA O ZAŠTITI TRŽIŠNOG NATJECANJA U SKLOPU CARDS PROJEKTA 8

HRVATSKE TVRTKE NA SAJMU PREHRANE "SIAL CHINA 2006" 9

MOODY'S PODIGAO GRANICE ZA IZDAVANJE OBVEZNICA U STRANOJ VALUTI 9

EFZG PREDSTAVIO NOVU PUBLIKACIJU "HRVATSKA GOSPODARSKA GIBANJA" 9

1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA

SANADER OTVORIO NACIONALNO SAVJETOVANJE O GOSPODARSTVU I PODUZETNIŠTVU

Školovanje i znanje, uklanjanje administrativnih barijera i novi izvozni projekti hrvatski su aduti u trci s konkurencijom, istaknuo je premijer Ivo Sanader otvarajući u petak deseto Nacionalno savjetovanje o gospodarstvu i poduzetništvu u Šibeniku. Pritom Hrvatska mora ići bržim koracima od usporedivih zemalja, a da bi to uspjeli Vlada je pokrenula niz nužnih projekata kao što je e-Hrvatska, (e-mirovinsko, e-PDV i sl.), digitalizacija zemljišnih knjiga te Hitro.hr servis, čime se postiglo da se ne gubi vrijeme po uredima, ali i pridonijelo borbi protiv korupcije. U godinu dana projekta e-Hrvatska učinjeni su značajni iskoraci, kazao je premijer navodeći kako je u samo osam mjeseci od početka Hitro.hr servisa pokrenuto tisuću novih tvrtki, a otvaranjem servisa u svim županijama taj je broj u prvih godinu dana tog servisa dosegnuo 5.000. Projekt podizanja kvalitete školovanja, odnosno znanja bi pak trebao donijeti nedavno predloženo produženje obveznog školovanja. Cilj je od rujna 2007. obvezno školovanje produžiti i na srednju školu, a do tada treba točno utvrditi koja su zanimanja deficitarna, rekao je Sanader. Podsjetio je i Vladin projekt otvaranja poduzetničkih zona, kojih je danas u funkciji 110, a u kojima posluje 1.450 tvrtki sa 16 tisuća zaposlenih. Među izazovima u budućem razdoblju Sanader je izdvojio borbu protiv sive ekonomije, u kojoj prema podacima sindikata radi 400 tisuća ljudi, te je kao jedan od velikih problema istaknuo demografiju, najavivši skoro predstavljanje populacijskog programa. Premijer Sanader u petak je stavio u funkciju i projekt "e-obrt", odnosno registraciju obrta putem Interneta, što znači da će obrtnici u samo jednom danu moći registrirati obrt.

2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI

DZS: UVOZ RASTE BRŽE OD IZVOZA

Nakon što je u prvom tromjesečju hrvatski izvoz zabilježio višu stopu rasta od stope povećanja uvoza, privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju kako je do kraja travnja izvoz rastao po manjoj stopi u odnosu na uvoz. Hrvatski je izvoz, naime, u prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje lani izražen u kunama povećan za 17,4 posto, a u dolarima za 10,6 posto Uvoz je istodobno, izražen u kunama, porastao za 18,2 posto, a u dolarima za 11,3 posto. Tako je izvoz u razdoblju od početka siječnja do kraja travnja iznosio 18,68 milijardi kuna ili 3,07 milijardi američkih dolara, dok je uvoz istodobno bio više nego dvostruk veći, odnosno iznosio je 38,92 milijarde kuna ili 6,4 milijarde dolara. Izražen u eurima, hrvatski je izvoz prva četiri mjeseca iznosio 2,54 milijarde eura, a uvoz 5,3 milijarde eura.

TREND CIKLUS: RAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE SAMO NA GODIŠNJOJ RAZINI

Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u travnju ove godine ostala je na istoj razini kao i u ožujku, dok je na godišnjoj razini, odnosno prema travnju prošle godine zabilježen rast od 2,2 posto, desezonirani su podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku. Ukupna industrijska proizvodnja u razdoblju od svibnja 2005. do travnja 2006. u usporedbi s istoimenom proizvodnjom iz razdoblja od svibnja 2004. do travnja 2005. bila je pak veća za 5,2 posto. Riječ je o podacima izračunatim iz indeksa trend-ciklusa, koji je serija desezoniranih indeksa iz koje je isključen utjecaj slučajne sastavnice. Prema područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti, u četvrtom ovogodišnjem mjesecu u odnosu na prethodni mjesec u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom proizvodnja bilježi se povećanje proizvodnje za 0,6 posto, a u rudarstvu i vađenju za 0,4 posto, dok prerađivačka industrija bilježi pad od 0,1 posto.

RAST ZAPOSLENOSTI U TRAVNJU ZA 0,7 POSTO

Zaposlenost u Hrvatskoj u travnju je zabilježila porast za 0,7 posto u odnosu na mjesec prije, nakon što je i u ožujku ostvaren porast, za 0,2 posto. Ukupno zaposlenih u travnju 2006. u Hrvatskoj je bilo 1.416.297, što je za 9.563 osobe više nego u ožujku ove godine. Po privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, pritom je u travnju ove godine broj zaposlenih u pravnim osobama iznosio 1.111.826. U usporedbi sa mjesecom prije to je povećanje za 0,6 posto ili za 7.029 osoba. Po pojednim djelatnostima daleko najveći rast broja zaposlenih u travnju u odnosu na mjesec prije zabilježen Nezaposlenih je u Hrvatskoj krajem travnja 2006, po evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, bilo 302.406, što je za 2,9 posto ili za 8.905 osoba manje nego u prethodnom mjesecu. Stopa registrirane nezaposlenosti za travanj iznosila je 17,6 posto, prema 18,1 posto za ožujak i 18,3 posto za veljaču. U ukupnom broju nezaposlenih udio žena iznosi 59,8 posto posto, a stopa registrirane nezaposlenosti žena za travanj je 22,1 posto.

HRVATSKA: 990 POSLOVNIH SKUPOVA U PRVOM KVARTALU

U Hrvatskoj je u prvom tromjesečju ove godine održano ukupno 990 poslovnih skupova sa više od 100 tisuća sudionika, a ukupni promet od poslovnih skupova u prva tri ovogodišnja mjeseca iznosio je 31,9 milijuna kuna. Od ukupnog broja poslovnih skupova održanih u razdoblju od siječnja do ožujku ove godine 396 ili 40 posto skupova bilo je s noćenjima, ukupno 49,3 tisuće, a 594 ili 60 posto skupova bez noćenja, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Među sudionicima sa oko 94 posto udjela prevladavaju domaći, dok je stranaca bilo nešto više od šest tisuća. Svi poslovni skupovi održani u prva tri mjeseca ove godine 'trajali' su ukupno 1.966 dana. Po vrstama skupova najviše je bilo kongresa, 443, postom korporacijskih sastanaka, 379. Od kongresa je zabilježen promet u iznosu većem od 16,4 milijuna kuna, a od korporacijskih susreta više od 8,8 milijuna kuna. Samo u ožujku u Hrvatskoj su održana 442 poslovna skupa, sa više od 42,5 tisuća sudionika, a ukupni promet od poslovnih skupova u ožujku iznosio je 17,2 milijuna kuna. U odnosu na veljaču održano je stotinjak skupova više, a promet od poslovnih skupova u ožujku bio je za 8 milijuna kuna bio veći od onog iz mjeseca prije. Svi poslovni skupovi održani u ožujku 'trajali' su ukupno 916 dana. Prosječno je svaki skup trajao dva dana. Prema stručnom organizatoru najveći broj, tj. 233 skupova organizirala su poduzeća.

3. BANKARSTVO I FINANCIJE

BANKA: 10 NAJVEĆIH BANAKA ČINI 90 POSTO TRŽIŠTA

Deset najvećih hrvatskih banaka čini oko 90 posto hrvatskog bankarskog tržišta, kako po veličini aktive, tako i po udjelu u ukupno ostvarenoj dobiti, prihodima, depozitima, kreditnim plasmanima, kapitalu i rezervama, no među njima je samo jedna banka u domaćem, i to državnom vlasništvu, pokazuju podaci iz posebnog priloga mjesečnika Banka pod nazivom "Bankarska industrija". Aktiva najvećih deset hrvatskih banaka tako je na kraju 2005. iznosila 239 milijardi kuna ili 92 posto ukupne aktive 34 hrvatske banke. S neto dobiti od oko tri milijarde kuna sudjeluju pak s 91 posto u ukupno ostvarenoj dobiti bankarskog sektora, a jednako tako i s neto prihodima od naknada i provizija. Klijentima su te banke plasirale 90,5 posto od ukupnih plasmana svih banaka ili čak 138 milijarde kuna, dok je njihov udio u ukupnom iznosu neto kamatnog prihoda 85 posto ili šest milijardi kuna. Jednak je njihov udio i u ukupnim depozitima (147 milijardi kuna), dok u ukupnom iznosu kapitala i rezervi a prvih 10 banaka otpada 88 posto. Mjereno vrijednošću aktive na prvom je mjestu Zagrebačka banka (ZABA) s tržišnim udjelom od 24 posto, a slijedi Privredna banka Zagreb sa 18,2 posto.

INICIJATORI OSNIVANJA TREĆE BURZE IPAK ĆE DOKAPITALIZIRATI ZSE

Skupština Zagrebačke burze (ZSE) u utorak je odlučila smanjiti temeljni kapital burze, i to kako bi njeni članovi i dioničari, koji su inicirali osnivanje treće burze, preuzeli vlasništvo nad Zagrebačkom burzom te potom izvršili njenu dokapitalizaciju, rekao je glasnogovornik Burze Željko Kardum. Smanjenje temeljnog kapitala provest će se zbog konsolidacije dioničara, i to otkupom dionica od malih dioničara od strane Burze, pojasnio je Kardum. Inicijativu za osnivanje nove, treće burze u Hrvatskoj, početkom travnja su pokrenuli Auctor, Erste&Steiermaerkische banka (ESB), Fima vrijednosnice, Hrvatska poštanska banka (HPB), Hypo Alpe Adria Banka, ICF, Interkapital vrijednosni papiri, Privredna banka Zagreb (PBZ), Raiffeisenbank Austria (RBA), HVB Splitska banka, TO ONE i Zagrebačka banka (ZABA). Tada su objavili kako im je cilj "osigurati višu kvalitetu usluge uz istovremeno smanjenje troškova svih sudionika na tržištu, omogućiti ravnopravan pristup svim zainteresiranim članovima, ali istovremeno i odvojiti dioničarstvo od članstva na burzi". Nadzorni odbor Zagrebačke burze je pak s njima postigao dogovor da se sve promjene u cilju unaprjeđenja tržišta, umjesto osnivanjem nove, pokušaju provesti kroz postojeću Zagrebačku burzu, što je odlukom Skupštine i realizirano. Ujedno, na skupštini su izabrani i novi članovi Nadzornog odbora Burze, i to Nenad Pavletić (Auctor), Marko Lesić (ZABA), Ljiljana Blažev (Investco), Draženko Pavlinić (PBZ), Ivan Sladonja (HPB), Ratko Bajakić (ICF), Tomislav Kalafatić (ESB), Marin Hrešić (Fima) i Zoran Košćak (RBA).

UGOVOR PBZ-A I KOMERCIJALNE BANKE BEOGRAD O FINANCIRANJE RH IZVOZA U SICG

Predstavnici Uprava Privredne banke Zagreb (PBZ), kao kreditodavatelja te beogradske Komercijalne banke, kao korisnika kredita, potpisali su u srijedu okvirni ugovor za financiranje izvoza iz Hrvatske u SiCG. Okvirni ugovor, priopćili su iz PBZ-a, sadrži osnovne uvjete uključenja u kreditnu liniju i predstavlja osnovu za buduće transakcije financiranja izvoza iz Hrvatske u SiCG, koje će se realizirati preko PBZ-a i Komercijalne banke. Ovim ugovorom omogućava se financiranje izvoza kapitalnih dobara i opreme na rokove od dvije do pet godina kao i financiranje izvoza roba široke potrošnje putem revolving kredita na rok do dvije godine. Svaki pojedinačni ugovor o uključenju u kreditnu liniju osigurava Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) u ime i za račun Republike Hrvatske. Zaključenjem ovog okvirnog ugovora, ističu iz PBZ-a, omogućen je brži i jednostavniji ulazak hrvatskih izvoznika na tržište SiCG na način da se osim roba i usluga istodobno nudi i financiranje, što će u konačnici rezultirati jačanjem konkurentnosti hrvatskih izvoznika na ovom tržištu.

HVB SPLITSKA BANKA MIJENJA IME U SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA

Glavna skupština dioničara HVB Splitske banke trebala bi 30. lipnja ove godine donijeti odluku o promjeni imena banke u Societe Generale - Splitska banka, kao i o promjeni sastava Nadzornog odbora banke, u koji bi trebala ući tri predstavnika novog vlasnika, francuske bankarske grupacije Societe Generale, stoji u pozivu za skupštinu dioničara HVB Splitske banke objavljenom u Narodnim novinama. Societe Generale je u travnju ove godine za milijardu eura kupio 99,75 posto HVB Splitske banke od Bank Austria Creditanstalta, a odobrenje ove akvizicije od strane Hrvatske narodne banke (HNB) novi vlasnici očekuju krajem lipnja ove godine. Uoči skupštine, odnosno dan ranije, održat će se još jedna skupština dioničara HVB Splitske banke, na kojoj bi pak trebala biti donesena odluka o raspodjeli prošlogodišnje dobiti. Tako bi se, prema prijedlogu Uprave, 283,17 milijuna kuna neto dobiti iz 2005. godine trebalo rasporediti u rezerve banke.

4. TVRTKE

AMERIČKI BARR PHARMACEUTICALS ZAINTERESIRAN ZA PLIVU

Američka farmaceutska tvrtka Barr Pharmaceuticals ušla je u utrku za hrvatsku Plivu, objavio je u ponedjeljak londonski Financial Times (FT). U svom izvješću u kojem ne navodi izvor, taj list navodi da bi ponuda mogla biti vrijedna 2,1 milijardu američkih dolara. Islandski proizvođač generičkih lijekova tvrtka Actavis u suradnji s private equity fondom Quaestus za Plivu je nedavno ponudio 1,85 milijardi dolara. Financial Times navodi kako prevladava mišljenje da Pliva daje prednost ponudi Barra budući da bi zadržao veći dio menadžerskog tima. Niti dužnosnici Barr Pharmaceuticalsa niti Plive nisu bili dostupni za izjave, piše nadalje FT.

PLIVA BEZ KOMENTARA NA VIJEST FINANCIAL TIMESA

Na vijest da je američka farmaceutska tvrtka Barr Pharmaceuticals ušla u utrku za hrvatsku Plivu, koju je u ponedjeljak objavio Financial Times (FT), iz Plive su odgovorili da u ovom trenutku ne mogu komentirati medijske napise, istodobno napominjući da je više različitih strana izrazilo zanimanje za kompaniju. Londonski Financial Times (FT) objavio je u ponedjeljak, ne navodeći izvor, da bi ponuda američke farmaceutske tvrtke Barr Pharmaceuticals mogla biti vrijedna 2,1 milijardu američkih dolara. Krajem travnja islandski proizvođač generičkih lijekova Actavis objavio je svoju poboljšanu preliminarnu ponudu za Plivu, prema kojoj je vrijednost te hrvatske farmaceutske tvrtke procjenjena na oko 1,85 milijardi dolara. Iz Plive su u ponedjeljak pak ponovili kako Plivin menadžment, zajedno sa svojim financijskim savjetnicima Deutsche Bank, trenutno razmatra niz strateških opcija. "U sklopu toga procesa Pliva vodi razgovore s više zainteresiranih strana te u ovom trenutku ne možemo komentirati medijske napise", priopćili su iz hrvatske farmaceutske kompanije zamoljeni za komentar vijesti Financial Timesa. Iz Plive su istodobno potvrdili da je više različitih strana izrazilo zanimanje za kompaniju, kako financijskih tako i strateških investitora, što je, ocjenjuju, i logično s obzirom na tradiciju i izvrsnost u istraživanju i razvoju te troškovno konkurentne proizvodne lokacije. Također, navode, Pliva je jedna od rijetkih generičkih kompanija s razgranatom marketinško-prodajnom mrežom na najzahtjevnijim svjetskim farmaceutskim tržištima i dugogodišnjom vodećom pozicijom u regiji srednje i istočne Europe. Plivin će menadžement i dalje ovaj proces voditi na transparentan način u stalnom nastojanju da ostvari maksimalnu vrijednost za dioničare, zaposlenike i sve ostale sudionike, zaključuju iz Plive.

AGROKOR: PRIHODI U PRVOM TROMJESEČJU 2,9 MILIJARDI KUNA

Koncern Agrokor je u prvom tromjesečju 2006. godine ostvario konsolidirani poslovni prihod od 2,9 milijardi kuna, što je za 21,5 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, priopćio je Agrokor.

Povećanje je nastalo najvećim dijelom zbog porasta prihoda u maloprodaji, koji čine 71,16 posto ukupnih prihoda od prodaje. Dobit iz osnovne djelatnosti narasla je na 509 milijuna kuna, što je za 1,8 posto više od dobiti iz prvog tromjesečja prošle godine. Operativna dobit iznosila je 66,25 milijuna kuna, a dobit prije oporezivanja 12,4 milijuna kuna i bila je manja od 21,65 milijuna kuna iz prvog lanjskog tromjesečja. Pala je i neto dobit, sa 11,57 milijuna na 4,76 milijuna kuna. Ukupne dugoročne obveze Koncerna na kraju ožujka ove godine iznose 2,87 milijardi kuna, a kratkoročne 5,3 milijarde kuna. Tijekom prva tri mjeseca ove godine, Agrokor je investirao u dugoročnu materijalnu i nematerijalnu imovinu 103,6 milijuna kuna, kaže se u priopćenju. Agrokor je, kako se navodi, revitalizirao brand Sljeme, uvrstivši ga u proizvodnju PIK-a Vrbovec. Ulaganja u marketing i proizvodnju PIK-a Vrbovec rezultirala su lansiranjem novih brandova i mesnih proizvoda, a Belje je investiralo u mliječnu industriju i nove proizvode.

T-HT PREUZEO ISKONINTERNET

Transakcijom vrijednom 13,7 milijuna eura T-Hrvatski Telekom (T-HT) u utorak je postao vlasnikom 100 posto dionica IskonInterneta, koji će ostati samostalno trgovačko društvo, dok će T-HT njegovo poslovanje nadzirati putem Nadzornog odbora, objavili su iz T-HT-a. T-HT neće integrirati Iskon u svoj portfelj jer su usluge Iskona komplementarne uslugama T-HT-a, a Iskon će nastaviti i poslovati pod svojim imenom i brandom. Također, iz T-HT-a navode i kako "tim koji je zaslužan za dosadašnji uspjeh Iskona nastavlja voditi društvo te je ponovno imenovana dosadašnja Uprava", na čelu s predsjednikom Uprave Damirom Sabolom. Dodaje se i kako Iskon ima optimalan broj zaposlenih te se na tom području ne planira smanjivanje, već i nova zapošljavanja, sukladno potrebama razvoja kompanije. Iskon će se pozicionirati kao pružatelj telekomunikacijskih usluga koje će moći pokriti sam, posebice na području podatkovnih i internetskih usluga. U priopćenju T-HT-a se navodi kako je prije zaključenja kupnje Iskon portal izdvojen u zasebnu kompaniju Adriatic Media d.o.o. te nije bio predmet kupnje. Iskon ima 111 stalno zaposlenih, a u prošloj je godini ostvario ukupne prihode u iznosu od 81 milijun kuna.

DVA MILIJUNA KORISNIKA T-MOBILEA

Operater u mobilnoj telefoniji T-Mobile dosegnuo je brojku od dva milijuna korisnika, objavili su na u četvrtak održanoj prigodnoj svečanosti čelnici te tvrtke. Uručujući prigodne darove dvomilijuntnoj korisnici, predsjednik Uprave T-Mobilea Wolfgang Breuer rekao je da je tržišni udjel tvrtke na hrvatskom tržištu 51,3 posto, pa je T-Mobile vodeći operater u mobilnoj telefoniji u Hrvatskoj. T-Mobile je dio grupe T-Hrvatske telekomunikacije, koja je poslovnu 2005. završila s gotovo 8,82 milijardi kuna ukupnih prihoda, što predstavlja povećanje od 5,6 posto u odnosu na godinu prije, pri čemu je ostvarena neto dobit od 1,93 milijarde kuna, što je na razini 2004. godine. T-Mobile je pritom ostvario najveći rast prihoda od 18 posto. Tvrtka je lani, unutar reorganizacije T-HT Grupe, postavljena kao zasebna poslovna jedinica te tako sada unutar krovnog T-HT branda funkcioniraju dva branda: T-Com, koji objedinjuje poslovanje nepokretne mreže, broadbanda, podatkovne mreže i poslovanja s operaterima, te T-Mobile, koji pruža usluge mobilne telefonije.

SISAK: PUŠTENA U RAD BETONARA NEXE GRUPE

Betonara Nexe grupe, u čiju je obnovu uloženo 9,5 milijuna kuna i u kojoj će raditi šest radnika, puštena je u rad na sisačkoj Zaobilaznici. Novu betonaru tvrtke Nexe beton, u sastavu Nexe grupe, svečano je, na prigodnoj svečanosti, u rad pustila sisačko-moslavačka županica Marina Lovrić, koja je investitorima čestitala na otvorenju tog značajnog gospodarskog objekta, kao i na investiranju u razvoj Siska i Sisačko-moslavačke županije. Našička Nexe grupa je betonaru u Sisku preuzela krajem prošle godine i od tada ju je modernizirala, pustivši u proizvodnju potpuno kompjuteriziranu betonaru marke Gradis, kapaciteta 48 prostornih metara betona na sat, te mješalicom kapaciteta od jednog prostornog metra.

DIONIČARIMA PODRAVKE DIVIDENDA OD 5 KUNA PO DIONICI

Dioničarima koprivničke prehrambene industrije Podravka od prošlogodišnje dobiti tvrtke trebala bi se isplatiti dividenda u iznosu od 5 kuna po dionici, stoji u pozivu za Glavnu skupštinu dioničara Podravke, zakazane za 20. srpnja ove godine. Kako se navodi u pozivu, koji prenosi Zagrebačka burza, od 13,56 milijuna kuna dobiti iz prošle godine 1,3 milijuna kuna trebalo bi biti raspoređeno u zakonske i statutarne rezerve, dok će se za isplatu dividendi koristiti neraspoređena dobit iz 2005. godine, kao i dio rezervi za vlastite dionice. Među ostalim, Glavna skupština Podravke trebala bi odlučiti i o promjeni sastava Nadzornog odbora tvrtke. Tako će iz peteročlanog NO-a Podravke primjerice otići njegov dosadašnji predsjednik Božo Prka i Darko Ostoja, a za nove su članove, među ostalim, predloženi Mladen Vedriš i predsjednik uprave PBZ Croatia osiguranje mirovinskog društva Dubravko Štimac.

AGENCIJA "BRUKETA & ŽINIĆ" PROGLAŠENA NAJBOLJOM U 2006.

Američki dizajnerski časopis "HOW" dodijelit će 12. lipnja u Las Vegasu glavnu nagradu "Best of Show" zagrebačkom dizajnerskom dvojcu, voditeljima agencije "Bruketa & Žinić". Taj je časopis agenciju "Bruketa & Žinić" proglasio najboljom u 2006. te je njezine radove predstavio u svom travanjskom broju, a nagradu će Davoru Bruketi i Nikoli Žiniću dodijeliti na svečanosti u sklopu HOW konferencije, priopćeno je u četvrtak iz agencije "Bruketa & Žinić". Agencija "Bruketa & Žinić" osvojila je na međunarodnom dizajnerskom natječaju HOW International Design 2006. dvije najznačajnije nagrade. Natječaj se organizira već 15 godina u SAD-u i predstavlja autoritet na području komunikacija i dizajna, stoji u priopćenju. Dosad je agencija "Bruketa & Žinić" dobila više međunarodnih nagrada i priznanja, i sada u njoj na brojnim projektima radi pedesetak ljudi.

TVRTKA HOREX PUSTILA U RAD SKLADIŠTE VRIJEDNO TRI MILIJUNA EURA

Tvrtka koja se bavi distribucijom čeličnih proizvoda Horex Trade d.o.o. pustila je u prošli petak u rad, povodom desete obljetnice rada, novo skladište vrijedno više od tri milijuna eura, objavili su iz tvrtke. Skladišna hala izgrađena je kao prvi dio logističkog i proizvodnog centra veličine 8.000 četvornih metara, a ta greenfield investicija, kako su pojasnili u tvrtki, značajna je zbog novih tehnologija i standarda u skladištenju čeličnih proizvoda. U tvrtki planiraju izgradnju još tri slične hale kako bi u dogledno vrijeme svi čelični proizvodi koje tvrtka nudi bili na jednom mjestu. Tvrtka Horex Trade osnovana je 1996. godine i u stopostotnom je vlasništvu Exterstahl grupe, koja ima konsolidirani promet veći od 100 milijuna eura. U Horex-u napominju kako će u narednom razdoblju jačati sektor dorade nadogradnjom vlastitih kapaciteta za lasersku obradu čeličnih limova i linija za rezanje pomoću kisika. Prva linija za rezanje debelih limova pomoću kisika i uskoro će tržištu moći ponuditi i iskrojene limove.

TEKSTILPROMET SMANJIO GUBITAK

Tvrtka koja se bavi prodajom i proizvodnjom tekstilnih proizvoda, sportske odjeće i obuće, Tekstilpromet, u prva je tri mjeseca ostvarila 925 tisuća kuna neto gubitka, što je smanjenje gubitka u odnosu na isto razdoblje lani kada je iznosio 4,39 milijuna kuna. Gubitak jednim dijelom rezultira iskazanim gubitkom Galeba d.d. Omiš, zatim povećanim troškovima amortizacije i nerealiziranoj dobiti u povezanim društvima, navodi se u pojašnjenju poslovnih rezultata Tekstilprometa koje prenosi Varaždinska burza. Gubitak po dionici iznosi 3,04 kuna. Ukupni su prihodi tvrtke u prva tri mjeseca iznosili 197,9 milijuna kuna i bili su 6,1 posto veći nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Pritom su prihodi od prodaje u zemlji povećani za 8,3 posto, na 169,57 milijuna kuna, a porasli su i prihodi od prodaje u inozemstvu, sa 7,2 milijuna kuna na 11,1 milijun kuna. U strukturi poslovnih prihoda, prihodi od prodaje na domaćem tržištu sudjeluju sa 87,27 posto, prihodi od prodaje na inozemnom tržištu sa 5,70 posto, a ostali prihodi sa 7,03 posto. Ukupni rashodi Tekstilprometa u promatranom su razdoblju iznosili 198,4 milijuna kuna, što je porast od 3,9 posto. U tvrtki napominju kako im nekontrolirano otvaranje tekstilnih prodavaonica sa niskim cijenama i upitnom kvalitetom ugrožava poslovanje.

5. MEĐUNARODNA SURADNJA

HRVATSKO GOSPODARSKO IZASLANSTVO U POSJETU SAARLANDU

Hrvatska želi proći put njemačke savezne države Saarland, koja je transformirala gospodarstvo od klasičnog, temeljenog na teškoj industriji, prema gospodarstvu temeljenom na znanju. Istaknuo je to ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić tijekom posjeta hrvatskog gospodarskog izaslanstva njemačkoj saveznoj državi Saarland, odnosno njezinom glavnom gradu Saarbrueckenu. Hrvatsku posebno zanimaju iskustva Saarlanda u poticanju osnivanja novih poduzeća, spoju znanja i gospodarstva te osnivanju i vodstvu klastera, rekao je Vukelić na konferenciji za novinare nakon susreta s ministrom gospodarstva Saarlanda Hansom Peterom Georgiem. Da Hrvatska doista može učiti iz saarlandskh iskustava govori podatak, koji je iznio ministar Georgi, prema kojem je svako četvrto novo radno mjesto u Saarlandu od 2001. godine otvoreno u novim poduzećima. Hrvatska je predstavljena kao zemlja atraktivna za ulagače i to zbog pozitivnog zakonodavnog okružja, smanjenog utjecaja birokracije na osnivanje i razvoj biznisa, zbog njezine političke i gospodarske stabilnosti, kao i zbog činjenice da može biti uporište za razvoj poslovanja u cijeloj regiji jugoistočne Europe. Na prezentaciji su, uz dužnosnike Saarlanda, sudjelovali predstavnici 25 tamošnjih tvrtki, koji su održali i sastanke s predstavnicima sedam hrvatskih poduzeća iz djelatnosti farmaceutike, dijelova za automobilsku industriju, metaloprerađivačke industrije i i informatičke tehnologije. Održani su i poslovni razgovori hrvatskih tvrtki i tvrtki iz susjedne pokrajine Rheinland-Pfalz , te iz susjednih zemalja Francuske, Luksemburga i Belgije. Njemačka savezna država Saarland najmanja je, ali gospodarski vrlo prosperitetna savezna njemačka država, koja ima oko 1,1 milijun stanovnika. Prema podacima Industrijske i trgovačke komore Saarlanda, hrvatski izvoz u Saarland tijekom 2005. godine iznosio je 6,23 milijuna eura, a uvoz iz Saarlanda 27,67 milijuna eura.

VIDEO-KONFERENCIJA SVJETSKE BANKE - PREDSTAVLJEN I RIJEKA GATEWEY PROJEKT

Modernizacija, obnova i preustroj riječke luke u sklopu Rijeka Gatewey Projekta, započetog 2003., postupno mijenja izgled riječke luke i obale, a cilj je projekta učiniti Luku Rijeka jednom od glavnih luka ne samo za Hrvatsku nego za središnju i istočnu Europu, istaknuto je tijekom u srijedu održane video-konferencije o revitalizaciji europskih luka koju su organizirali Svjetska banka i organizacija Global Development Learning Network (GDLN). O revitalizaciji europskih luka razgovaralo se na primjerima Hrvatske, odnosno Luke Rijeka, te primjerima Poljske i Nizozemske. Rijeka Gatewey projekt u srpnju 2003. pokrenula je hrvatska Vlada u suradnji sa Svjetskom bankom, a projekt bi trebao završiti u jesen 2009. Cilj je projekta povećati konkurentnost hrvatskog gospodarstva poboljšavanjem međunarodnog teretnog i putničkog prometa u Rijeci, modernizacijom povezanosti luke sa cestovnom mrežom te revitalizacijom i privatizacijom poslovanja u luci. Ukupna vrijednost projekta Rijeka Gateway je 266 milijuna dolara, od čega 156,5 milijuna dolara kroz zajam osigurava Svjetska banka. Od toga zajma oko 50 milijuna namijenjeno je modernizaciji luke, a oko sto milijuna modernizaciji i obnovi riječkog prometnog pravca.

IZASLANSTVO STOCKHOLMA U KOMORI ZAGREB

Između Zagreba i Stockholma osim prijateljskih trebaju jačati i gospodarske veze, a mogućnosti su otvorene u području industrije, što svojim primjerom potvrđuje Ericsson Nikola Tesla, u turizmu i drugim sektorima. Rečeno je to na poslovnom sastanku održanom u srijedu u Komori Zagreb, prigodom posjeta izaslanstva tog švedskog grada, koje je predvodio predsjednik Gradske skupštine Stockholma Barry Andersson. Švedsko izaslanstvo susrelo se sa predsjednikom Komore Zagreb Zlatanom Froehlichom i njegovim suradnicima, a tema razgovora bila je dosadašnja švedsko-hrvatska suradnja, s naglaskom na jačanju poslovnih veza između Zagreba i Stockholma, priopćeno je iz zagrebačke gospodarske komore.

6. UDRUGE

DODIJELJENI ZNAKOVI "HRVATSKA KVALITETA" I "IZVORNO HRVATSKO"

Hrvatska gospodarska komora (HGK) dodijelila je pravo korištenja znaka "Hrvatska kvaliteta" za šest proizvoda te pravo korištenja znaka "Izvorno hrvatsko" za pet proizvoda, objavili su iz HGK. Pravo na znak "Hrvatska kvaliteta" nosi ukupno 151 proizvod, a "Izvorno hrvatsko" 76 proizvoda Korištenja znaka "Hrvatska kvaliteta" u prošli je petak dodijeljeno linijama proizvoda Caffe "Monte" tvrtke C-M iz Rovinja; Betonski crijep tvrtke Bramac pokrovni sistemi iz Zagreba; Svježe mlijeko tvrtke Lura; proizvodima Čepinsko suncokretovo jestivo ulje, Čepinsko biljno jestivo ulje te Frigal - suncokretovo jestivo ulje za višestruko prženje tvrtke IPK Tvornica ulja Čepin. Pravo korištenja znaka "Izvorno hrvatsko" dodijeljeno je proizvodima odnosno liniji proizvoda Ruho za stol obrta Etno radiona Čehulić iz Kravarskog; Umjetni mamci s ugrađenim rollo sistemom tvrtke Adriatic M&M iz Bregane; proizvodu ECDLBOX tvrtke King ICT iz Zagreba; liniji proizvoda Kolekcija "Dubrovački nakit" obrta Zlatarna Križek; proizvodu Bermet Filipec, obrta za vinogradarstvo, proizvodnju i trgovinu Obitelj Filipec iz Samobora.

7. SAJMOVI, KONFERENCIJE, FORUMI, SIMPOZIJI

OKRUGLI STOL O IZVOZU U OKVIRU STRATEGIJE RAZVOJA DO 2013.

Problem hrvatskog gospodarstva nije preveliki uvoz, jer on je nužan u maloj zemlji poput Hrvatske koja ne može proizvoditi dostatno za sve svoje potrebe, već je problem u nedostatnom izvozu, koji bi trebao financirati taj uvoz, rekao je na u utorak održanom okruglom stolu "Budućnost izvoza u svjetlu prijedloga Strateškog okvira za razvoj 2006. - 2013." predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić. Udio uvoza u malim zemljama može biti i na razini od oko 80 posto BDP-a, no u tom slučaju izvoz mora dosegnuti barem 81 posto, rekao je Jurčić te dodao da bi na taj način izvoz pozitivno utjecao i na smanjenje vanjske zaduženosti, raznih deficita i sl., kao i na ubrzanje gospodarskog rasta. Naime, promatrano prema BDP-u po stanovniku 2 posto godišnjeg rasta na 30.000 eura koliko iznosi u razvijenim europskim zemljama iznosi 600 eura, dok u Hrvatskoj, sa 7.000 eura BDP-a po stanovniku 6 postotni rast znači 420 eura po stanovniku. To pak znači da i s takvom stopom rasta svake godine zaostajemo za 200 eura po stanovniku, rekao je Jurčić. Ocjenjujući nedavno predstavljeni Strateški okvir za razvoj, za koji kaže da je samo 'popis ciljeva' jer izbjegava ozbiljniju ocjenu trenutnog stanja, Jurčić je istaknuo da se radi o trećoj strategiji unazad osam godina. Sve tri su mahom radili isti ljudi iz ekonomske struke, no politika uvijek očekuje 'čudesna rješenja', zbog čega se ekonomske strategije i mijenjaju s političkim promjenama, rekao je Jurčić. Okrugli stol "Budućnost izvoza u svjetlu prijedloga Strateškog okvira za razvoj 2006. - 2013." organizirali su udruga Hrvatski izvoznici te poslovni tjednik Lider, cilj mu je bio dati mišljenje o tom dokumentu sa stajališta ekonomske struke te gospodarstvenika, posebice izvoznika.

VIDOŠEVIĆ: POVEĆANJE KONKURENTNOSTI I IZVOZ PRIORITETI GOSPODARSTVA

Povećanje konkurentnosti, izvoz, pitanje nadzora nad potrošnim dobrima i ulaganje u obrazovanje za potrebe gospodarstva glavne su strateške odrednice daljnjeg gospodarskog razvoja, kazao je na u srijedu održanoj Skupštini Hrvatske gospodarske komore (HGK) njezin predsjednik Nadan Vidošević. Hrvatska sa sedam posto visokoobrazovanih ljudi, kako je kazao, ne može sebe ponuditi kao ozbiljnog partnera za rast i razvoj te je stoga nužno ulaganje u obrazovanje kako bi se investitorima ponudila obrazovana radna snagu. Potrebno je osposobiti kadar koji je kompetentan zadovoljiti potrebe gospodarstva. Naglasio je i važnost poznavanja stranih jezika, što treba postati naša komparativna prednost. Predstavljajući trendove hrvatskog gospodarstva direktorica Sektora za makroekonomske analize pri HGK Jasna Belošević-Matić je istaknula kako je početkom ove godine nastavljena povećana gospodarska aktivnost koja je ponovo započela sredinom prošle godine. Uz makroekonomsku stabilnost izraženu kroz relativno nisku inflaciju i fluktuirajući tečaj, u prva četiri ovogodišnja mjeseca bilježi se nastavak rasta realnog sektora, odnosno industrijske proizvodnje, trgovine, turizma, intenziviranje građevinske aktivnosti, prijevoza putnika i roba te brži rast izvoza od uvoza. Ono što zabrinjava, upozorila je, daljnji je rast inozemnog duga koji raste sporijim tempom nego lani, ali ipak dosiže visoke vrijednosti i u apsolutnom i u relativnom smislu. Nakon usporavanja gospodarskog rasta u prethodne dvije godine, u 2005. je zabilježen dinamičniji rast BDP-a od 4,3 posto. Industrijska proizvodnja u prvom je tromjesečju porasla 6,4 posto prema istom lanjskom razdoblju. Podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni pokazuju da se deficit robne razmjene s inozemstvom u posljednjih pet godina neprekidno povećavao i u 2005. je dosegnuo 9,7 milijardi dolara. Uvoz je u tih pet godina rastao bržom dinamikom nego izvoz, odnosno po prosječnoj stopi od 18,7 posto, a izvoz po prosječnoj stopi od 14,7 posto. Takva se kretanja nastavljaju i početkom ove godine pa je u prva tri mjeseca ostvaren deficit od 2,4 milijarde dolara, što je 13,5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Istodobno je izvoz ipak veći za 19,8 posto, a uvoz za 16,5 posto.

NUŽNOST RAZVIJANJA CJELOŽIVOTNOG OBRAZOVANJA ZA PODUZETNIŠTVO

Obrazovanje je glavni instrument ekonomske politike neke zemlje i u tom je smislu potrebno stvoriti cjeloviti sustav obrazovanja za poduzetništvo kao koncepta cjeloživotnog učenja usklađenog s potrebama gospodarstva i tržišta. Istaknuo je to predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Nadan Vidošević na u utorak održanom okruglom stolu pod nazivom "Razvoj cjeloživotnog obrazovanja za poduzetništvo". Potrebno je, kako je kazao, osposobiti kadar koji je kompetentan zadovoljiti potrebe gospodarstva, za što je potrebna suradnja obrazovnih institucija i poduzetništva. Vidošević je naglasio važnost poznavanja stranih jezika, što treba postati naša komparativna prednost. Mišljenja je također kako je pri upisu u škole, odnosno upisnim kvotama, potrebno voditi računa o zanimanjima koja nestaju, a koja su potrebna obrtništvu i gospodarstvu. Nužno je stoga poticati interes upravo za zanimanjima koja su potrebna gospodarstvu.

RADIONICA O ZAŠTITI TRŽIŠNOG NATJECANJA U SKLOPU CARDS PROJEKTA

U sklopu projekta CARDS 2003 "Daljnje jačanje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i provedba Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja i politike tržišnog natjecanja" u srijedu je održana radionica o provedbi tog zakona i politike tržišnog natjecanja u Hrvatskoj u skladu sa standardima Europske unije. Provedba projekta započela je u listopadu prošle godine, a trebala bi završiti u siječnju 2007. Ovaj je projekt vrijedan 450 tisuća eura (3,3 milijuna kuna), a za sustav zaštite tržišnog natjecanja do sada je za Hrvatsku iz sredstava CARDS-a osigurano oko 6 milijuna eura. Cilj ovog projekta, koji provodi talijanska tvrtka Gruppo Soges SpA, je ojačati kapacitete hrvatske Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) za provođenje odredbi zakona i politike zaštite tržišnog natjecanja, kao i zaštite gospodarskih subjekata i potrošača. Projekt bi trebao doprinijeti i poboljšanju svijesti javnosti o značaju zaštite tržišnog natjecanja, a prema riječima voditeljice projektnog tima Alessandre Merlo, projekt se koncentrira samo na zaštitu tržišnog natjecanja, odnosno njime nisu obuhvaćene i državne subvencije, koje također ulaze u djelokrug Agencije.

HRVATSKE TVRTKE NA SAJMU PREHRANE "SIAL CHINA 2006"

Na međunarodnom sajmu prehrane "SIAL China 2006", koji se od ponedjeljka do srijede održava u Šangaju, izlaže i šest hrvatskih tvrtki s područja prehrambene industrije, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore HGK) te uz podršku hrvatskog Veleposlanstva u Pekingu. Riječ je o tvrtkama Gavrilović, Kraš, Podravka, Segestica, SMS i Vindija, objavili su iz HGK. Sajam "SIAL China" je najveći i najznačajniji sajam hrane i pića u Kini na kojem se na 23.000 četvornih metara predstavljaju izlagači iz 60 zemalja. Prošle godine na tom su sajmu sudjelovali izlagači iz 53 zemlje.

9. POSEBAN PRILOG

MOODY'S PODIGAO GRANICE ZA IZDAVANJE OBVEZNICA U STRANOJ VALUTI

Agencija za izdavanje kreditnog rejtinga Moody's objavila je da je uslijed promjene pristupa određivanju gornjih granica do koje države smiju izdavati obveznice u stranim valutama povisila te granice za ukupno 70 zemalja. Gornje granice velike većine zemalja koje Moody's ocjenjuje podignute su za barem jedan stupanj. U nekim slučajevima, kao što je primjerice slučaj s novim zemljama članicama Europske unije, granica je podignuta za četiri ili pet stupnjeva, tako da su se te zemlje približile razini starih zemalja članica. Hrvatskoj je tako podignuta gornja granica dopuštenog izdavanja obveznica u stranim valutama, i to s Baa3 na A1. Ta vijest je vrlo pozitivna za Hrvatsku, ocjenjuju u hrvatskom Ministarstvu financija. Agencija Moody's promijenila je i dosadašnji stav te ubuduće više izdavatelje vrijednosnih papira neće limitirati rejtingom domicilne države. Prema novim pravilima, Moody's više ne pretpostavlja da kašnjenje ili nemogućnost podmirenja deviznih obveza države prema investitorima automatski podrazumijeva i da će svi izdavatelji obveznica iz te države prestati podmirivati svoje obveze prema inozemstvu.

10. OSTALO

EFZG PREDSTAVIO NOVU PUBLIKACIJU "HRVATSKA GOSPODARSKA GIBANJA"

Gospodarski rast od 4,1 posto, povećanje industrijske proizvodnje za 5,3 posto, uz rast zaposlenosti od 1,6 posto te proizvodnosti rada za 2,5 posto, prognoze su za 2006. godinu iz u četvrtak predstavljenog nultog broja nove analitičko-prognostičke publikacije zagrebačkog Ekonomskog fakulteta "Hrvatska gospodarska gibanja". Prezentaciju su autori održali zbog ad hoc recenzije publikacije od strane predstavnika ekonomske struke, gospodarstva i politike, jer je jedan od ciljeva ovog projekta, prema riječima dekana Ekonomskog fakulteta Ivana Lovrinovića, pružati pomoć gospodarstvenicima i nositeljima ekonomske politike u planiranju. Pozdravljajući pokretanje publikacije predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević je kazao kako je javnost senzibilizirana samo za opće političke teme, dok ekonomske, posebice analitičke teme zauzimaju periferno mjesto. "Hrvatska gospodarska gibanja (HGG)" bit će kvartalna publikacija, koja u prvom dijelu donosi analize i prognoze kretanja u hrvatskom gospodarstvu, a u drugom temu broja. Uz to, HGG će se baviti i njihovom usporedbom s makroekonomskim optimumima. Tako se u nultom broju donosi pregled odstupanja od optimuma stope rasta BDP-a (za 1,5 postotnih bodova od optimalnih 6,6 posto), industrijske proizvodnje (za 0,6 p.p. od 7 posto), udjela inoduga u BDP-u (za 14 p.p. od 70 posto) te udjela robnog deficita u BDP-u (za 16 p.p. od 32 posto).

HINA

Marulićev trg 16, Zagreb

Tel. uredništva: 01/4808-686

Urednica:

Slavica Cvitanić