Prema nekim informacijama iz turskih diplomatskih i političkih izvora, službena Ankara inzistira da se Kirkuk, oko kojeg se nalaze bogata naftna polja, stavi pod izravni nadzor centralnih vlasti u Bagdadu.
Na taj način želi se, kako se saznaje, izbjeći opasnost da se ta energetska žila kucavica, s oko 5 posto svjetskih rezervi "crnoga zlata", stavi pod isključivu upravu tamošnjih Kurda, Arapa ili Turkmena. Stoga je iz Ankare poručeno da bi favoriziranje bilo koje etničke skupine moglo dovesti do ozbiljnih posljedica po sigurnost, cjelovitost i teritorijalni integritet Iraka u cjelini.
U Kirkuku su do obaranja režima Sadama Huseina poglavito živjeli Turkmeni (67 posto), ali je kasnije etnička slika radikalno izmijenjena naglim doseljavanjem Kurda.
Kurdski čelnik Masoud Barzani, koji često ističe da je Kirkuk povijesni kurdski grad, zaprijetio je da će taj grad braniti svim raspoloživim sredstvima.
Turska, koja želi zaštiti turmensko stanovništvo, koje govori književnim turskim jezikom, također je najavila da će se suprostaviti kurdskim teritorijalnim ambicijama na području Kirkuka. Taj dio Iraka bio je do 1926. u sastavu Turske Republike. Pod pritiskom Velike Britanije turske trupe su se morale povuči s tog područja.