Boras prvi put javno iznosi svoje svjedočenje o sastanku izaslanstava bosanskohercegovačkih Hrvata i Srba održanom u Grazu l992. godine koja su predvodili Mate Boban i Radovan Karadžić a na kojem je i Boras sudjelovao.
Za taj sastanak u Grazu politički analitičari i mediji u Hrvatskoj i BiH tvrde da je na njemu dogovorena podjela BiH. No Boras u svojoj knjizi odbacuje takva tumačenja i tvrdi da se na tom sastanku razgovaralo o uspostavi mira na crtama razgraničenja u Hercegovini, Bosanskoj Posavini i na Kupresu a ne o podjeli BiH.
Po Borasovom tumačenju, apsurdne su optužbe da se u Grazu sa srpskom stranom razgovaralo podjeli BiH jer da je to točno onda srpskocrnogorski agresor ne bi kasnije napadao hrvatska područja u BiH: Mostar, Livno, Tomislavgrad, Ravno, Jajce, Čapljinu te sve gradove i mjesta u Bosanskoj Posavini.
Boras u knjizi podsjeća da je u razgovorima sa srpskom stranom dogovoreno da će oba izaslanstva razgovarati s muslimanskom stranom. "Kasnije se o održanim razgovorima u Grazu pojavilo neko priopćenje sa sadržajem o kojem na samom sastanku nije bilo govora. Tim priopćenjem srpska strana je postigla svoje ciljeve. U Hrvatskoj je podijeljena vlast i oporba glede hrvatske politike prema BiH, u BiH je narušeno povjerenje između HVO-a i Armije BiH, a u svijetu je stvorena negativno ozračje prema hrvatskom narodu", navodi Boras.
On tvrdi da je nekoliko dana nakon sastanka u Grazu hrvatska strana na sastanku u Splitu izvjestila muslimansku stranu o razgovorima sa srpskim izaslanstvom.
"Istoga dana navečer Šemso Tanković je obavijestio javnost da su SDA i HDZ u Splitu dogovorili konfederaciju između BiH i Hrvatske, što nije odgovaralo stvarnom stanju stvari. Ta izjava imala je za cilj staviti srpskoj strani do znanja da su se Hrvati i Muslimani dogovorili na račun Srba. Muslimanska strana je time uradila nešto slično onomu što je učinila srpska strana u Grazu", piše Boras u knjizi "Bosanskohercegovački kaos 1990.-1996."