Polazeći od opće poznatog pravila novinarske profesije da su činjenice svete, a komentari slobodni, koje očito nije bilo poštivano u dijelu medija, Predsjedništvo HAZU, kako se napominje u Izjavi, smatra svojom obvezom javnost upozoriti na sve bitne činjenice koje se odnose na cjelokupni postupak za izbor novih članova Hrvatske akademije.
Postupak nominacije i izbora novih članova Akademije, kako se navodi u Izjavi, trajao je punih šest mjeseci, a u skladu s ograničenim brojem članova Akademije, u svih devet Akademijinih razreda moglo se izabrati do 15 redovitih članova (akademika), do 9 dopisnih članova te do 24 člana suradnika. Tijekom dvomjesečnog roka za predlaganje kandidata razredi Hrvatske akademije te druge ovlaštene znanstvene institucije, predložili su 78 kandidata za nove članove. Na temelju propisanog izbornog postupka, utvrđenog Zakonom o HAZU te njenim Statutom, razredi Hrvatske akademije nakon temeljitog postupka znanstvene odnosno umjetničke verifikacije i tajnog glasovanja o svakom kandidatu, kako se dodaje, predložili su 44 kandidata, četiri manje od broja slobodnih mjesta.
Predsjedništvo HAZU na sjednici 29. ožujka, razmatrajući ispravnost svih prijedloga koji su prihvaćeni u Akademijinim razredima, utvrdilo je da su se svi razredi, osim Razreda za prirodne znanosti, pridržavali preporuke koja je donijeta 1992., prema kojoj ne bi trebalo predlagati dopisne članove za redovite. U skladu sa statutarnim ovlaštenjima, Predsjedništvo HAZU, kako se navodi u Izjavi, moglo je ne uputiti prijedlog za izbor pojedinih kandidata pred Skupštinu, ali to nije učinilo, smatrajući da tu odluku treba prepustiti Skupštini da u demokratskom postupku odluči o izboru svih predloženih kandidata.
Na Izbornoj skupštini 18. svibnja, na kojoj je sudjelovalo 120 redovitih članova, potrebnu većinu od najmanje 69 glasova u tajnom glasovanju dobilo je 12 redovitih članova, 9 dopisnih i 20 članova suradnika, odnosno 41 kandidat, dok 3 kandidata za redovite članove nisu dobila potrebni broj glasova. O toj trojici kandidata, Skupština je ponovno glasovala, ali oni niti u drugom krugu nisu dobili potreban broj glasova, kaže se u Izjavi i dodaje kako neizbor nekih kandidata na Skupštini, nije nikakav izuzetak, jer su jedino članovi Akademije ovlašteni da u demokratskoj proceduri nekoga izaberu ili da to ne učine.
Iznenađuje, međutim, kako se napominje, žestina s kojom su se mediji, ohrabreni izjavama pojedinih nezadovoljnih članova Akademije, zbog toga obrušili na Akademiju. S druge strane o izabranim kandidatima, istaknutim znanstvenicima odnosno umjetnicima iz zemlje i inozemstva, kako se upozorava u Izjavi, mediji su odšutjeli ili ih samo ovlaš spomenuli, što Predsjedništvo HAZU smatra nedopustivim propustom.
Među trojicom neizabranih kandidata za redovite članove Akademije našao se i Miroslav Radman, što su neki mediji, kako se navodi, prikazali na neprimjeran i neprihvatljiv način kao npr. da ga naša Akademija nije prepoznala niti priznala rezultate njegova znanstvenog rada ili da ga je Akademija zbog navodnog straha odbila primiti u svoje redove.
To ne odgovara činjenicama, jer je, kako se podsjeća, upravo Hrvatska akademija velikom većinom svojih članova bila prva koja je još 1992., dakle puno ranije nego što su to učinile inozemne znanstvene institucije, primila Miroslava Radmana kao istaknutog molekularnog biologa za svog dopisnog člana.
Kategorija dopisnoga člana jednako je časna kao i kategorija redovitog člana, a za dopisnog člana u pravilu se biraju istaknuti znanstvenici i umjetnici čije je prebivalište izvan Republike Hrvatske. O ugledu statusa dopisnih članova svjedoči i činjenica da se među njima nalazi i nekoliko desetaka inozemnih znanstvenika i umjetnika svjetskoga glasa te sedam dobitnika Nobelove nagrade, koji su sa zadovoljstvom prihvatili da budu dopisni članovi naše Akademije, stoji u Izjavi.
Na cjelokupni izborni postupak u razredima i Predsjedništvu te na rezultate glasovanja na samoj Izbornoj skupštini, kako navodi, nije bilo nikakvih primjedaba niti prigovora na Skupštini, što potvrđuje potpuno poštivanje izbornog postupka te legalitet provedenih izbora za nove članove Hrvatske akademije.
U izjavi se napominje da Predsjedništvo daje punu potporu akademiku Milanu Mogušu, predsjedniku Hrvatske akademije i ostalim članovima Uprave Akademije koji su zadnjih dana bezrazložno izloženi do sada nezabilježenim i neosnovanim napadima u tiskanim i elektronskim sredstvima priopćavanja. Pritom se ne biraju sredstva pa u interpretaciji nekih medija i anonimno pismo postaje "krunski dokaz".
Predsjedništvo je sa čuđenjem konstatiralo da se u svim zlonamjernim osporavanjima rezultata Izborne skupštine, pa čak i u nastupima članova Akademije, nigdje ne spominje i drugi Akademijin segment - onaj koji čine umjetnički razredi i razredi u kojima djeluju znanstvenici društvenih i humanističkih specijalnosti.
Unatoč svega izloženog Akademije će kao i do sada, kako stoji u zaključku Izjave, poticati i organizirati znanstveni rad i zalagati se za primjenu postignutih rezultata, razvijati umjetničke i kulturne djelatnosti te se brinuti o hrvatskoj kulturnoj baštini i njenoj afirmaciji u svijetu. Istodobno će se odupirati pokušajima rušenja ove velike hrvatske institucije, čuvajući svoj znanstveni dignitet i nacionalni identitet.