"Hrvatska ima šest lokaliteta na popisu Svjetske baštine - pet kulturnih i jedan prirodni, te još pet na kandidacijskoj listi, što pokazuje njezin veliki potencijal koji dijeli sa svim zemljama jugoistoka Europe" rekao je Matsuura sudionicima skupa koji je okupio 6 predsjednika država, dva ministra, jednog državnog tajnika i dva veleposlanika te niz stručnjaka.
Hrvatska može zahvaliti činjenici da nije štedila napore u očuvanju vlastitog naslijeđa. Još od srpnja 1992. i ratifikacije Konvencije o zaštiti svjetske kulturne prirodne baštine Hrvatska aktivno sudjeluje u njezinoj provedbi istaknuo je Matcuura.
Stalni napori za jačanje međunarodne suradnje u ovoj domeni, dodao je glavni direktor UNESCO-a, vidljivi su na primjeru prekrasnih Plitvičkih jezera, te stare gradske jezgre Dubrovnika, što u fokusu velikog restauracijskog programa koji uključuje UNESCO i druge europske partnere.
Matsuura je u govoru istaknuo kako baština može biti ključna pokretačka snaga regionalnog i lokalnog razvoja pri čemu je spomenuo kulturni turizam kao jedan od najistaknutijih pokretača zajedničkog znanja i kulturne razmjene.
"Izazov Opatija summita ogleda se u donošenju smjernica, perspektiva i pristupa s ciljem uobličavanja jasne strategije i održivog akcijskog plana usmjerenog na budućnost" rekao je generalni direktor UNESCO-a, uz čiju pomoć i suradnju je i organiziran skup u Opatiji.
Nakon završetka rada prve plenarne sjednice Koichiro Matsuura primit će visoko hrvatsko odlikovanje - Red kneza Branimira s ogrlicom za svoj golemi doprinos svjetskoj kulturi koje će mu predati predsjednik Mesić.