RNA ili ribonukleinska kiselina sakuplja genetske podatke određenih virusa (gripe, AIDS-a...), ali kod kompleksnijih živih bića, sisavaca na primjer, ta se uloga razvila u DNA (dezoksiribonukleinska kiselina) čije duge niti čine kromosome i gene koji se u njima nalaze.
RNA kod miševa, kao i kod ljudi, ima ulogu posredničke molekule između DNA i proteina čija izgradnja mora slijediti upute gena. RNA pridonosi također u formuli izražavanja gena.
Istraživanje na miševima francuske skupine znanstvenika, koju je predvodila Minoo Rassoulzadegan, pripisalo je novu ulogu RNA a to je prenošenje preko spermatozoida ili jajašaca genetskih informacija jedne generacije na slijedeću. Do sada se smatralo da je ta uloga rezervirana samo za DNA kromosoma i to kod životinja.
"Ovo je prva demonstracija prenošenja naslijeđa putem RNA", pojasnila je Rassoulzadegan.
Oblik naslijeđa prenošenog drugim putem osim kromosomima nazvan "paramutacija" već je utvrđen 1956. godine na kukuruzu. Fenomen koji je na miševima promatrala ekipa znanstvenika s Nacionalnog instituta za zdravlje i medicinsko istraživanje je slično. Radi se o "dijalogu" između dvije kopije ili alela jednog gena. Smješteni u kromosomima istog para ti aleli (koji dolaze od svakog od roditelja) su neovisni. U rijetkim slučajevima, formula jednog od njih ovisi o indikacijama koje daje drugi. "Paramutacija" je primjer takvog "dijaloga" čiji se efekti nastavljaju na slijedeće generacije.
Kod miševa, koji su sudjelovali u istraživanju, dijalog između alela jednog gena (od kojih je jedan mutirao, a drugi nije) je izazvao proizvodnju RNA u zametnim stanicama (budući spermatozoidi ili jajašca), redovi mutiranog gena se tako prenose na slijedeće generacije čak i u odsutnosti samog gena.