Do tih podataka došao je istraživanjem Biotehnički fakultet u Ljubljani u kojemu su korištena i antropometrijska ispitivanja koja je u vrijeme dviju Jugoslavija vršio jedan od prvih antropologa dr. Božo Škerlj, a provođena su svake desete godine.
"Bolji uvjeti života općenito ubrzavaju rast, a svakodnevni stres i oskudica ga koče. Trend rasta još traje i ne znamo gdje će se stabilizirati", izjavila je za "Dnevnik" dr. Marija Štefančič s Biotehničkog fakulteta.
Ljubljanski 19-godišnjaci koje je 1939. godine mjerio dr. Škerlj bili su visoki 174 centimetra, a mladići iste dobi izmjereni prije dvadeset godina bili su već šest centimetara viši.
Velika je razlika u njihovoj tjelesnoj težini. Oni mjereni 1939. godine težili su u prosjeku 64,7 kilograma, a ovi potonji deset kilograma više.
Djevojčice u dobi od 11 godina imale su 1939. godine prosječno 144,4 centimetra visine, a one izmjerene 1991. devet i pol centimetara više.