To je u utorak u Zagrebu rekao tajnik Ureda Amnesty International Hrvatske (AIH) Edin Tuzlak na konferenciji za novinare u povodu objave redovnog godišnjeg izvješća AI "Stanje ljudskih prava u svijetu".
"Cjelokupna međunarodna politička agenda zauzeta je ratom protiv terorizma. On je postao smisao samom sebi i istodobno problem cjelokupnog čovječanstva", rekao je Tuzlak.
Nikakvi se problemi, ni gospodarski ni socijalni ni oni druge prirode, 2005. nisu rješavali, premda su financijska sredstva za rješavanje tih problema davno dobijena, rekao je Tuzlak.
"Ta su sredstva, međutim, u međuvremenu potrošena ili preusmjerena na druga područja, prije svega na tzv. 'rat protiv terorizma', odnosno stvaranje nove sigurnosne antiterorističke arhitekture i ponovnu militarizaciju svijeta", naglasio je potkrijepivši tu tvrdnju primjerima sudanskog Darfura, Iraka i stanja u Izraelu i na palestinskim područjima.
Tuzlak je ponovio kako je AI kao organizacija za zaštitu ljudskih prava uvijek osuđivao i osuđivat će terorizam, jer terorističke napade smatra apsolutno neprihvatljivima i ne negira odgovornost i pravo vlada da od njih zaštite svoje i građane drugih zemalja.
"Međutim, žrtve terorističkih napada zaslužuju pravdu, a ne osvetu. Pravda se može ostvariti samo poštenim suđenjima, a ne otmicama, ilegalnim prebacivanjima zatvorenika u druge zemlje ili mučenjima radi priznanja u tajnim centrima zatočenja. To smatramo neprihvatljivim", rekao je tajnik ureda AIH.
No stanje se, dodao je, mijenja.
"2005. je godina prekretnice u borbi protiv zloporaba rata protiv terorizma jer su zagovornici i protagonisti tog rata, na čelu sa SAD, prvi put u općoj političkoj defenzivi", ocijenio je Tuzlak.
Ta je opća politička defenziva, pojasnio je, izazvana upornim i nepotkupljivim radom brojnih nezavisnih novinara i aktivista nevladinih organizacija za ljudska prava, čiji su izvještaji doveli do mnogih istraga o kršenju ljudskih prava unutar rata protiv terorizma, prije svega u europskim institucijama poput Vijeća Europe i Europskog parlamenta.
Iz izvješća AI za 2005. godinu Tuzlak je izvukao nekoliko najdramatičnijih podataka koji najzornije pokazuju u kolikoj se mjeri u svijetu ugrožavaju temeljna ljudska prava.
Tako AI ističe kako su državne snage sigurnosti, uključujući i policiju, provodile mučenje i zlostavljanje nad protivnicima u 115 zemalja svijeta, kako se zbog otmica koje su počinili pripadnici državnog aparata nestalima vode osobe u najmanje 22 zemlje, da najmanje 76 zemalja u zatvorima drži osobe bez suđenja, pa čak i bez optužbe te da su na temelju novih antiterorističkih zakona zatvarani ljudi u najmanje 28 zemalja svijeta.
U svijetu najmanje 20 tisuća ljudi čeka izvršenje smrtne kazne, na koju je samo prošle godine osuđeno 5186 osoba, a kazna je izvršena nad njih 2148 u 22 zemlje, pri čemu je 94 posto svih egzekucija obavljeno u samo četirima zemljama - Kini, Iranu, Saudijskoj Arabiji i SAD.
Dva milijuna djevojaka svake je godine u svijetu suočeno s opasnošću spolnog sakaćenja, svaka četvrta žena na svijetu iskusi seksualno nasilje od vlastitog partnera, a podaci za 2003. godinu pokazuju kako je sudskom kaznom završilo je tek 5,3 posto slučajeva silovanja u Engleskoj i Walesu.
Amnesty International u izvješću upozorava na činjenicu da na svakog stanovnika Zemlje dolaze dva metka, a na svakog desetog jedan pištolj. Tisuću je ljudi svakog dana ubijeno malim oružjem, na svaki dolar uložen u pomoć u razvoju ulaže se deset dolara u vojne svrhe, a 88 posto svjetskog izvoza konvencionalnog oružja pokriva pet zemalja stalnih članica Vijeća sigurnosti UN - Kina, Francuska, Rusija, Velika Britanija i SAD.
Što se Hrvatske i rata protiv terorizma tiče, AIH je zatražio od vlade sveobuhvatnu istragu nakon nedavnog izvješća AI o tajnim letovima zrakoplova CIA-e sa zatvorenicima optuženim za terorizam i da javnosti otkrije je li sa SAD potpisala neke tajne sporazume vezane uz rat protiv terorizma, ali vlada ni nakon mjesec i pol dana nije dala nikakve informacije o tome, rekao je Tuzlak.
AIH upozorava i na ponovno aktualiziran problem koji Hrvatska ima sa SAD-om oko potpisivanja sporazuma o neizručenju američkih građana Međunarodnom kaznenom sudu (ICC), tzv. Članka 98. AIH ocjenjuje da je Hrvatska, za koju tvrdi da je dala nemjerljiv doprinos nastanku i funkcioniranju ICC-a, nakon godina pritiska sad u situaciji da "nikad nije bila bliža potpisivanju tog sporazuma".
AIH se tom sporazumu oštro protivi, smatra ga ne samo "sramotnim i ponižavajućim", nego i "diskriminirajućim prema građanima Hrvatske". Upozorava da bi njegovim potpisivanjem Hrvatska iskazala političku nevjerodostojnost i oduzela pravo hrvatskom pravosuđu da sudi krivcima za ratni zločin neovisno o tome odakle su, a i ukazuje na činjenicu da Bruxelles pozorno prati ponašanje Hrvatske u tom pitanju i da će se vrlo brzo oglasiti jasnim stajalištem oko mogućnosti potpisivanja tod sporazuma.
Godišnje izvješće Amnesty Internationala za cijeli svijet predstavila je u utorak u Londonu glavna tajnica te organizacije Irene Khan.