Po podacima Hrvatske narodne banke, rast plasmana banaka nebankarskom sektoru nastavio se i u ožujku, sa povećanjem za 3,9 milijardi kuna.
Tako su ukupni plasmani banaka nebankarskom sektoru na kraju ožujka iznosili 156,6 milijardi kuna.
Njihova godišnja stopa rasta, ako se isključi utjecaj tečaja, porasla je sa 21 posto na kraju veljače na 23,4 posto na kraju trećeg ovogodišnjeg mjeseca, podaci su iz najnovijeg Biltena HNB-a.
Takav je rast plasmana uglavnom je rezultat nastavka ubrzanog rasta plasmana sektoru poduzeća, pa je i došlo do izjednačavanja stopa porasta u kojima je prednjačilo stanovništvo.
Od ukupnog povećanja plasmana, u iznosu od 7,4 milijarde kuna u prva tri mjeseca ove godine, 4,4 milijarde kuna odnosi se na plasmane trgovačkim društvima.
Tako je godišnja stopa rasta plasmana banaka poduzećima na kraju ožujka ove godine iznosila 22,7 posto, dok je prije godinu dana bila 6,3 posto.
Ukupni krediti stanovništvu na kraju ožujka iznosili su 81,4 milijarde kuna, što je za 15 milijardi kuna više nego prije godinu dana. Godišnja stopa rasta kredita stanovništvu iznosi 22,7 posto.
Na godišnjoj razini rast kredita stanovništvu blago se ubrzao i to pod utjecajem stambenih kredita, koji u strukturi ukupnih kredita građanima imaju najbrži rast.
Tako su krajem ožujka stambeni krediti stanovništvu iznosili 29,5 milijardi kuna, što je za 7,6 milijardi kuna više nego u istom mjesecu lani, a njihova godišnja stopa rasta iznosi 34,9 posto.
Stambeni krediti u ukupnim kreditima stanovništvu krajem ožujka ove godine imali su udio od 36,2 posto.
Plasmani banaka središnjoj državi u ožujku su povećani najvećim dijelom zbog kratkoročnog deviznog kredita koji je država iskoristila za otplatu dospjelih inozemnih obveza. U istom su razdoblju smanjene obveze države prema poslovnim bankama po izdanim obveznicama (oko 500 milijuna kuna), a ukupni plasmani banaka središnjoj državi povećani su tijekom ožujka za 2,2 milijarde kuna.
Generalno, ukupna stopa rasta plasmana banaka nebankovnom sektoru u Hrvatskoj je previsoka, a uglavnom je rezultat zaduživanja banaka u inozemstvu.
Nasuprot očekivanja da će mjere HNB-a obeshrabriti banke u daljnjem inozemnom zaduživanju, njihov dug se povećava po visokim stopama.
Po najnovijim podacima HNB-a, banke su za prva četiri mjeseca ove godine povećale svoj inozemni dug za čak 1,33 milijardi eura, a već su praktički realizirale prirast plasmana koji se predviđao za cijelu godinu.