HINA - Financijski servis
Potpredsjednik Vlade Damir Polančec kazao je danas na stručnom skupu o novčanom tržištu u Opatiji da će Vlada vjerojatno do kraja svibnja predstaviti model nastavka privatizacije Ine po kojemu bi prvi korak bilo listanje 15 posto Ininih dionica na hrvatskim burzama.
Polančec je to kazao u izlaganju u početku dvodnevne 9. znanstveno stručne konferencije "Hrvatsko novčano tržište", na kojoj se okupilo više od 100 sudionika iz svih dijelova hrvatskog financijskog tržišta.
Pri kraju je izrada Nacionalne razvojne strategije, odnosno okvira za strateški razvoj Hrvatske, izvijestio je Polančec, napominjući da će o strategiji biti provedena javna rasprava, a cilj joj je stopa rasta od 6 posto, očuvanje niske inflacije, smanjenje nezaposlenosti (na manje od 10 posto), povećanje stranih ulaganja na 6 posto BDP-a i smanjenje vanjskog duga.
Govoreći na temu "Interakcija realnog i financijskog sektora", Polančec je naglasio da na izradi novog zakona o privatizaciji radi tim stručnjaka koji će utvrditi i ukloniti nedostatke postojećeg zakona. Zakonom će se više poticati radničko dioničarstvo, a prodaja dionica iz državnog portfelja trebala bi se više odvijati putem tržišta kapitala.
Novi zakon o javno privatnom partnerstvu, koji je u izradi, trebao bi osigurati zamah građevinske industrije i financijskog tržišta. U taj se projekt ide jer postoje potrebe za izgradnjom zdravstvenih, školskih i drugih kapaciteta, u čemu bi mogle sudjelovati jedinice lokalne i područne uprave koje bi s građevinarima udruživale novac i osnivale tvrtke, a nove prostore primjerice davale u najam. Tako bi se do 2007. mogli ostvariti projekti javno privatnog partnerstva vrijedni milijardu eura, rekao je.
Govoreći o hrvatskom financijskom sustavu Polančec je istaknuo da je jedna od njegovih anomalija "bankocentričnost" jer imovina banaka čini čak oko 80 posto od ukupne imovine financijskih ustanova.
Kada je riječ o privatizaciji Croatia osiguranja ili Hrvatske poštanske banke, Vlada je svjesna da se radi o hrvatskim nacionalnim institucijama i brandovima, napomenuo je.
Među ostalim kazao je da je počela s radom Državna agencija za promicanje ulaganja i izvoza te da ona sada koordinira oko 50 projekata.
Dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Ivan Lovrinović istaknuo je da je "kreditna politika banaka u Hrvatskoj postala glavni generator vanjskog duga Hrvatske".
Kreditna politika trebala bi biti u funkciji razvoja domaće proizvodnje, BDP-a i zaposlenosti, a ne u funkciji rasta trgovačkog deficita i povećanja uvoza, naglasio je Lovrinović te ocijenio da je kreditna politika hrvatskih banaka usmjerena kreditiranju osobne potrošnje te da je u tome vidljiva veza između vlasništva nad bankama, politike kreditiranja i rasta zaduženosti.
Kazao je kako zbog strukture od 93 posto inozemnih vlasnika banaka Hrvatska gubi kontrolu nad razvojem gospodarstva i stvaranjem duga, što čini upitnim dugoročni razvoj gospodarstva.